2
Nana̱ nihánj taj xnaꞌanj da̱j quiꞌya̱j Diose̱ asa̱ꞌ caꞌneꞌ Diose̱ cacunꞌ cheꞌé ꞌo̱ ꞌo̱ yuvii̱ a
Me cheꞌé taj so̱ꞌ se vaa o̱rúnꞌ tuvíꞌ so̱ꞌ tumé cacunꞌ ga̱. ꞌO̱ se ꞌo̱ cuya̱a̱n vaa cacunꞌ ꞌyaj ma̱ꞌán so̱ꞌ ga̱ cacunꞌ ꞌyaj tuvíꞌ so̱ꞌ, ne̱ sese cuta̱ꞌ so̱ꞌ cacunꞌ xráá tuvíꞌ so̱ꞌ, ne̱ cuta̱ꞌ uún nii cacunꞌ xráá ma̱ꞌán so̱ꞌ ado̱nj. Ya̱ uxrá Diose̱ me síí caꞌne̱ꞌ cacunꞌ cheꞌé cunuda̱nj síí ꞌyaj da̱nj ado̱nj. Dan me se ina̱nj nana̱ ya̱ caꞌmi̱i̱ Diose̱ güii caꞌne̱ꞌ soꞌ cacunꞌ cheꞌé yuvii̱, ne̱ nu̱ꞌ síí chiꞌi̱i̱ roꞌ, quira̱nꞌ ndoꞌo nij soꞌ sayuun, quiꞌya̱j Diose̱ ei. Dan me se utáꞌ so̱ꞌ cacunꞌ xráá tuvíꞌ so̱ꞌ, ne̱ ꞌo̱ cuya̱a̱n vaa cacunꞌ ꞌyaj ma̱ꞌán so̱ꞌ uún a. Asa̱ꞌ caꞌve̱e quinani̱i̱ so̱ꞌ rihaan sayuun asa̱ꞌ caꞌneꞌ Diose̱ cacunꞌ cheꞌé cunuda̱nj yuvii̱, rá so̱ꞌ ga̱. Me cheꞌé ne gu̱un ya̱ rá so̱ꞌ se vaa me rá Diose̱ quiꞌya̱j sa̱ꞌ Diose̱ cheꞌé so̱ꞌ ga̱. Ne̱ me rá uún Diose̱ cara̱a̱ xꞌnaa Diose̱ cheꞌé so̱ꞌ ado̱nj. Naꞌvej rá Diose̱ quiꞌya̱j Diose̱ sayuun mán so̱ꞌ maꞌ. Ne neꞌén so̱ꞌ ase Diose̱ me síí ꞌe̱e̱ rá niꞌya̱j mán so̱ꞌ a̱. Ne̱ me rá Diose̱ ca̱nica̱j nimán so̱ꞌ ca̱nocóꞌ so̱ꞌ man soꞌ ado̱nj.
Tza̱j ne̱ veé dan me se naꞌvej uxrá rá so̱ꞌ ta̱náj so̱ꞌ chrej noco̱ꞌ so̱ꞌ, ne̱ naꞌvej rá so̱ꞌ ca̱nica̱j nimán so̱ꞌ ca̱nocóꞌ so̱ꞌ man Diose̱ maꞌ. Ne̱ vaa güii caꞌne̱ꞌ Diose̱ cacunꞌ cheꞌé yuvii̱, ne̱ caꞌmi̱i̱ ya̱ Diose̱, ne̱ caxri̱i̱ yuva̱a̱ Diose̱ man cunuda̱nj nij síí tumé cacunꞌ, ne̱ dan me se caxri̱i̱ yuva̱a̱ Diose̱ man ma̱ꞌán so̱ꞌ uún ado̱nj. Ma̱ꞌán so̱ꞌ quiꞌya̱j caxri̱i̱ yuva̱a̱ Diose̱ mán so̱ꞌ na̱nj á. Dan me se caꞌne̱ꞌ Diose̱ cacunꞌ cheꞌé ꞌo̱ ꞌo̱ yuvii̱, ne̱ sese sa̱ꞌ quiꞌyaj yoꞌo̱ soꞌ, ne̱ sa̱ꞌ quiꞌya̱j Diose̱ ga̱ soꞌ, ne̱ sese yoꞌo̱ soꞌ quiꞌyaj cacunꞌ, ne̱ caꞌa̱nj soꞌ rihaan yaꞌan, quiꞌya̱j Diose̱ a. Da̱nj ga̱a̱ quiꞌya̱j Diose̱ ado̱nj.
Dan me se taꞌa̱j yuvii̱ racuíj man tuviꞌ nij soꞌ, ne̱ ina̱nj ꞌyaj nij soꞌ se sa̱ꞌ cheꞌé tuviꞌ nij soꞌ, cheꞌé rej cata̱j Diose̱ se vaa sa̱ꞌ quiꞌyaj nij soꞌ a. Me rá nij soꞌ ca̱yáán nij soꞌ ga̱ Diose̱ nu̱ꞌ cavii nu̱ꞌ caꞌanj, ne̱ ya̱ uxrá da̱nj ga̱a̱ quiꞌya̱j Diose̱ á. Ca̱yáán nij soꞌ ga̱ Diose̱ nu̱ꞌ cavii nu̱ꞌ caꞌanj, quiꞌya̱j Diose̱ ado̱nj. Xco̱j ruva̱a̱ ndoꞌo rá yoꞌó taꞌa̱j yuvii̱, ne̱ ne uno nij soꞌ nana̱ ya̱ maꞌ. Ma̱a̱n se tucuáán chiꞌi̱i̱ ina̱nj nocoꞌ nij soꞌ, ne̱ cheꞌé dan caxri̱i̱ yuva̱a̱ Diose̱ man nij soꞌ a. Quiꞌya̱j Diose̱ sayuun man cunuda̱nj nij síí quiꞌyaj se nij, ne̱ quira̱nꞌ ndoꞌo nij soꞌ sayuun, quiꞌya̱j Diose̱, ne̱ asino caꞌne̱ꞌ Diose̱ cacunꞌ cheꞌé nij síí israelitá, ga̱a ne̱ gu̱un cheꞌe̱ soꞌ caꞌne̱ꞌ soꞌ cacunꞌ cheꞌé nij yuvii̱ yaníj a.
10 Tza̱j ne̱ sa̱ꞌ uxrá quiꞌya̱j Diose̱ ga̱ nij yuvii̱ quiꞌyaj se sa̱ꞌ, ne̱ Diose̱ me síí cata̱j se vaa sa̱ꞌ quiꞌyaj nij soꞌ, ne̱ ga̱a̱ xe̱j nimán nij soꞌ, ne̱ se̱ cuchuꞌviꞌ nij soꞌ, quiꞌya̱j Diose̱ maꞌ. Da̱nj quiꞌya̱j uún Diose̱ cheꞌé nij yuvii̱ israelitá quiꞌyaj se sa̱ꞌ, ga̱a ne̱ da̱nj quiꞌya̱j uún soꞌ cheꞌé nij yuvii̱ yaníj a. 11 Veé ꞌo̱ cuya̱a̱n vaa cunuda̱nj níꞌ rihaan Diose̱, ne̱ ꞌo̱ cuya̱a̱n quiꞌya̱j Diose̱ cheꞌé ꞌo̱ ꞌo̱ níꞌ, ne̱ dan me se ase vaa quiꞌyaj níꞌ ga̱a cayáán níꞌ rihaan chumii̱ nihánj roꞌ, da̱nj ga̱a̱ gue̱e̱ quiꞌya̱j Diose̱ ga̱ níꞌ ado̱nj.
12 Yuvii̱ noco̱ꞌ se‑tucua̱nj Moisés me nij yuvii̱ israelitá, ne̱ cheꞌé dan, sese ne ꞌyaj nij yuvii̱ israelitá nu̱ꞌ se‑tucua̱nj Moisés, ne̱ quiꞌya̱j Diose̱ sayuun man nij soꞌ a. Ne nocoꞌ nij yuvii̱ yaníj se‑tucua̱nj Moisés, tza̱j ne̱ neꞌen maꞌa̱n nij soꞌ da̱j me rá Diose̱ quiꞌya̱j nij soꞌ, ne̱ cheꞌé dan quira̱nꞌ nij soꞌ sayuun sese se̱ caꞌvej rá nij soꞌ quiꞌya̱j nij soꞌ nda̱a vaa taj Diose̱ ado̱nj. 13 Caꞌve̱e se neꞌen uxrá níꞌ da̱j vaa se‑tucua̱nj Moisés, tza̱j ne̱ sese se̱ quiꞌyaj níꞌ nda̱a vaa taj tucuáán yoꞌ, ne̱ se̱ cunuu sa̱ꞌ nimán níꞌ rihaan Diose̱ maꞌ. Tza̱j ne̱ sese quiꞌya̱j níꞌ nda̱a vaa taj tucuáán yoꞌ, ne̱ ya̱ cunu̱u sa̱ꞌ nimán níꞌ rihaan Diose̱ ado̱nj. 14 Nda̱ꞌ se ne neꞌen nij yuvii̱ yaníj se‑tucua̱nj Moisés, tza̱j ne̱ avii ina̱nj raa̱ maꞌa̱n nij soꞌ quiꞌya̱j maꞌa̱n nij soꞌ nda̱a vaa me rá Diose̱ quiꞌya̱j yuvii̱ ado̱nj. Neꞌen níꞌ se vaa ꞌyaj maꞌa̱n nij soꞌ se vaa me rá Diose̱ quiꞌya̱j nij soꞌ, ne̱ xcaj níꞌ cuentá se vaa nica̱j nij soꞌ tucuáán me rá Diose̱ canoco̱ꞌ yuvii̱, 15 ne̱ cheꞌé se vaa ꞌyaj nij soꞌ roꞌ, cheꞌé dan neꞌen níꞌ se vaa neꞌen maꞌa̱n nij soꞌ da̱j me rá Diose̱ quiꞌya̱j yuvii̱, ne̱ dan me se sese ꞌyaj nij soꞌ se nij, ne̱ neꞌen maꞌa̱n nij soꞌ se vaa naꞌvej Diose̱ quiꞌya̱j nij soꞌ da̱nj a. Ne̱ nuchruj ra̱a̱ nij tuvi̱ꞌ nij soꞌ me tucuáán sa̱ꞌ quiꞌya̱j nij soꞌ, ne̱ cheꞌé dan neꞌen níꞌ se vaa ya̱ neꞌen nij soꞌ da̱j me rá Diose̱ quiꞌya̱j nij soꞌ ado̱nj. 16 Ne̱ da̱nj ga̱a̱ caꞌne̱ꞌ Diose̱ cacunꞌ cheꞌé nij soꞌ güii caꞌne̱ꞌ Diose̱ cacunꞌ cheꞌé nimán yuvii̱ á. Da̱nj aꞌmii se‑na̱na̱ Jesucristó nana̱ sa̱ꞌ aꞌmij rihaan yuvii̱ ei.
Nana̱ nihánj taj xnaꞌanj se vaa ne nocoꞌ sa̱ꞌ nij yuvii̱ israelitá se‑tucua̱nj Moisés maꞌ
17 Tza̱j ne̱ ya̱ yuvii̱ israelitá mé so̱ꞌ, rá so̱ꞌ á. Nucua̱j rá so̱ꞌ se vaa cavi̱i̱ sa̱ꞌ so̱ꞌ, quiꞌya̱j se‑tucua̱nj Moisés, ne̱ neꞌén so̱ꞌ Diose̱, rá so̱ꞌ á. 18 Neꞌén so̱ꞌ da̱j me rá Diose̱ qui̱ꞌyáá so̱ꞌ, ne̱ tucuꞌyón so̱ꞌ se‑tucua̱nj Moisés, ne̱ ina̱nj sa̱ꞌ ꞌyáá so̱ꞌ, rá ma̱ꞌán so̱ꞌ á. 19 Neꞌen ma̱ꞌán so̱ꞌ ti̱haán so̱ꞌ chrej man nij yuvii̱ aráán rihaan, rá so̱ꞌ á. 20 Neꞌén so̱ꞌ tu̱cuꞌyón so̱ꞌ man nij yuvii̱ niꞌyo̱n do̱ꞌ, man nij xnii do̱ꞌ, rá so̱ꞌ á. Cheꞌé se tucuꞌyón so̱ꞌ se‑tucua̱nj Moisés, ne̱ cheꞌé dan neꞌén so̱ꞌ nu̱ꞌ nana̱ ya̱, rá so̱ꞌ á. 21 Sese neꞌén so̱ꞌ tu̱cuꞌyón so̱ꞌ man yoꞌó yuvii̱ roꞌ, me cheꞌé naꞌvej rá so̱ꞌ tu̱cuꞌyón so̱ꞌ man ma̱ꞌán so̱ꞌ ga̱. Aꞌmii natáj so̱ꞌ rihaan yuvii̱ se vaa se̱ quiꞌyaj itu̱u̱ yuvii̱ maꞌ. Tza̱j ne̱ ma̱ꞌán so̱ꞌ me síí itu̱u̱, ne̱ me cheꞌé ꞌyaj itu̱u̱ so̱ꞌ ga̱. 22 Se̱ cotoj yuvii̱ ga̱ nica̱ tuviꞌ yuvii̱, taj so̱ꞌ, tza̱j ne̱ me cheꞌé otoj so̱ꞌ ga̱ nica̱ tuvíꞌ so̱ꞌ ga̱. Nij ndoꞌo vaa yaꞌanj acój yuvii̱, rá so̱ꞌ, tza̱j ne̱ me cheꞌé ꞌyaj itu̱u̱ so̱ꞌ saꞌanj nu̱u̱ tacóó nij yaꞌanj yoꞌ ga̱. 23 Sa̱ꞌ uxrá ꞌyáá so̱ꞌ unó so̱ꞌ nu̱ꞌ se‑tucua̱nj Moisés, taj so̱ꞌ, tza̱j ne̱ veé dan me se ꞌyaj ndoꞌo so̱ꞌ cacunꞌ naꞌvej rá Diose̱ qui̱ꞌyáá so̱ꞌ, ne̱ cheꞌé dan aꞌngaꞌ naco̱o̱ yuvii̱ niꞌya̱j nij yuvii̱ Diose̱, ꞌyáá so̱ꞌ ado̱nj. 24 ꞌO̱ se a̱j quiꞌyaj soj nda̱a vaa taj nana̱ no̱ rihaan danj Diose̱ ado̱nj. Na̱nj taj danj Diose̱, ne̱: “Maꞌa̱n soj si̱j israelitá ꞌyaj aꞌmii yuvii̱ yaníj nana̱ nij cheꞌé Diose̱ á”. Nihánj me nana̱ caꞌmii Diose̱ cheꞌé maꞌa̱n soj ado̱nj.
Nana̱ nihánj taj xnaꞌanj se vaa me rá Diose̱ canoco̱ꞌ nimán yuvii̱ man Diose̱ a
25 Cutaꞌ nii taꞌngaꞌ man nee̱ mán so̱ꞌ asanj. Cuna̱j vaa yoꞌ, sese ya̱ unó so̱ꞌ nana̱ caꞌmii Diose̱, tza̱j ne̱ sese ne unó so̱ꞌ se‑na̱na̱ Diose̱, ne̱ taj se gúnꞌ man taꞌngaꞌ yoꞌ maꞌ. 26 Ne̱ xa̱ꞌ síí yaníj, tza̱j ne̱ sese ꞌyaj soꞌ se vaa me rá Diose̱ quiꞌya̱j yuvii̱, ne̱ ase vaa síí ta̱j taꞌngaꞌ man roꞌ, da̱nj vaa gue̱e̱ soꞌ rihaan Diose̱ ado̱nj. 27 Dan me se neꞌén so̱ꞌ si̱j israelitá nu̱ꞌ se‑tucua̱nj Moisés, ne̱ cutaꞌ nii taꞌngaꞌ mán so̱ꞌ, tza̱j ne̱ sese se̱ cunó so̱ꞌ rihaan Diose̱, ne̱ cuta̱ꞌ nii cacunꞌ xráá so̱ꞌ, cata̱j nii se vaa sa̱ꞌ doj ꞌyaj síí yaníj ase ꞌyáá so̱ꞌ á. Nda̱ꞌ se taj taꞌngaꞌ táá man síí yaníj, tza̱j ne̱ ꞌyaj soꞌ nda̱a vaa me rá Diose̱ quiꞌya̱j soꞌ a, cata̱j nii a.
28 Tza̱j ne̱ caꞌve̱e se quiꞌya̱j yoꞌo̱ soꞌ nu̱ꞌ se‑tucua̱nj nij yuvii̱ israelitá, tza̱j ne̱ nuveé si̱j israelitá veꞌé nocoꞌ man Diose̱ me soꞌ, quiꞌya̱j tucuáán yoꞌ, ni̱ꞌyaj Diose̱ maꞌ. Caꞌve̱e se cutaꞌ nii taꞌngaꞌ nee̱ man yoꞌo̱ soꞌ, tza̱j ne̱ se̱ caꞌvee gu̱un soꞌ síí sa̱ꞌ uno rihaan Diose̱, quiꞌya̱j taꞌngaꞌ yoꞌ maꞌ. 29 Caꞌve̱e se nu̱ꞌ nana̱ no̱ rihaan yanj nocoꞌ yoꞌo̱ soꞌ, tza̱j ne̱ nuveé si̱j israelitá veꞌé noco̱ꞌ man Diose̱ me soꞌ, quiꞌya̱j yanj yoꞌ, ni̱ꞌyaj Diose̱ maꞌ. Tza̱j ne̱ me maꞌa̱n síí noco̱ꞌ ya̱ man Diose̱ ne̱ nahuun sa̱ꞌ nimán, ne̱ ase vaa yoꞌo̱ yuvii̱ israelitá roꞌ, da̱nj ga̱a̱ soꞌ rihaan Diose̱, ne̱ caꞌve̱e se caꞌmi̱i̱ yuvii̱ nana̱ chiꞌi̱i̱ cheꞌé soꞌ, tza̱j ne̱ ne rihuun rá soꞌ maꞌ. ꞌO̱ se maꞌa̱n Diose̱ cata̱j se vaa sa̱ꞌ uxrá quiꞌyaj soꞌ ado̱nj.