27
Paulus iza waaŋ ila pa Rom
Yes timbua saveeŋ pa tighur ghei niza waaŋ, leso niraav nila pa Itali. Tovenen tigham Paulus yesŋa tamtoghon pida to tineep tomani ila ruum to yabyabuuŋ lolo, ve tighur di tila daba eez nima, iza Yulius. Ye iŋgin ndaaba to Rom irau tamoot liim (100). Toman ndaaba toni, yes tineep ilooŋ ila ndaaba 600 to kinik tiina to Rom tau ndaaba toni. Waaŋ eez to ndug Adramitium ighaze iraav ila pa ndug pida to tineep taghon naari to Asia. Yei niza waaŋ tonowen, ghoro tiravia keel iza ve nivot. Aristarkus paam iza toman ghei. Ye to ndug Tesalonika to ineep izi taan suruvu to Masedonia.
Mboŋ ndugizau, ve nighau nilooŋ ndug Sidon. Yulius igham poian Paulus, ve ipuli ila iŋgig ndita pida to tineep izi tonowe. Leso tiuuli pa aniiŋ ve mbeb pida. Mt 25:36; Mbaŋ 24:23, 28:16; Hib 10:24
Yei nipul Sidon ve niraav muul, eemoghon yaghur isoop ghei. Tovenen nimbuti looŋa, leso nipoon pa mutu Saiprus. Nighau potla taghon naari to Silisia ve Pampilia, le malmalimai nila nilooŋ ndug Mira to ineep taan suruvu to Lisia. Nilooŋ tonowe, ve Yulius to daba to yes ndaaba, ighita waaŋ eez to ndug Aleksandria to ighaze iraav ila pa Itali. Tovenen isakia ghei nivool nila pa waaŋ tonowen.
Yei nivot, ve yaghur irab pa naghomai inim. Tovenen irau nighau rikia maau. Yes uraata to waaŋ tigham uraat ariaŋa, ve nighau poipoi irau mboŋ pida le nila nigharau ndug Nidus. Eemoghon yaghur isoop ghei kat le irau nighau deŋia muul maau. Tovenen titoor waaŋ, ve naghomai iŋgal mutu Krit, leso nipoon pa yaghur. Nighau nila le nigharau ŋorŋoor eez to Krit, iza Salmone. Yes uraata to waaŋ tigham uraat ariaŋa le nipalib ghei pa ŋorŋoor, ghoro nighau poipoi taghon mutu dige, le nila nilooŋ ndug kainaŋen eez, iza ‘Lambu Poia.’ Ineep igharau ndug tiina Lasea.
Raveeŋ tiei to niraav ninim, nene igham sawa mala. Sawa to nilooŋ lambu tonowen, sawa to yes Yuda tiŋgun taudi pa ghaniiŋ aniiŋ,* Sawa tiina to rewaaŋ sosor ighaze ivot, nene yes Yuda tiŋgunŋgun taudi pa ghaniiŋ aniiŋ itaghon suŋuuŋ ŋgara. Sawa tonenen ivotvot pa Septemba ma Oktoba. Muri pa tonene, sawa to ndug yauŋa ivot ve ndug isami.
nene isob wa, ve sawa to karas ighaze ivot. Tovenen Paulus isaav padi ighaze: 10 “Ndiran tiou, alooŋ. You naghita naghaze iit irau tapatum ghiit. Ighaze taraav muul, nene pale tandeeŋ pataŋani tiina ila te pogho. Pale waaŋ imbiriis, ve mburuguuŋ tisob tilaledi, ve iit paam pale tasob tamatmaat.”
11 Eemoghon daba to yes ndaaba ighur ila Paulus aliŋa maau. Ye itaghon ŋgar to waaŋ tama ve ŋgeu to ighamgham pooz pa waaŋ. 12 Yei nigham ŋgar nighaze sawa to yaghur tiina imundig, lambu tonowen pale poia pa potiiŋ maau. Tovenen yes ival tiyok tighaze nisakia ghaoŋ muul nila nilib pa lambu ite to ineep ila pa daudau, iza Finiks. Leso nipot tonowe, ve nisaŋan yaghur itoora, ghoro niraav muul. Pasa, lambu tonowen poia pa potiiŋ.
Karas tiina imundig
13 Nineep tonowe le daudau suru inim. Tovenen yes uraata to waaŋ tighaze pa sawa poia pa raveeŋ. Yes tiyou badewaaŋ iza, ghoro tiravia keel iza, ve nivot. Yei nighaughau taghon taan nila, 14 le mala maau ve kagu imundig toman tapiri, ve imalaaŋ pa mutu inim, le izeev keel. 15 Tovenen uraata to waaŋ titoova pa titoor waaŋ nagho, leso nimbul nilooŋ nila. Eemoghon tiraua maau. Tovenen tipul waaŋ ve ighau itaghon yaghur.
16 Nighau nila le nipoon pa mutu kainaŋen eez muri, iza Kauda. Ghoro nigham uraat ariaŋa pa youŋ waaŋ kainaŋen to niweua ne inim igharau waaŋ tiina dige. 17 Waaŋ kainaŋen inim ipaak, ghoro niyoui iza, ve yes uraata to waaŋ tikaui ila waaŋ tiina le tuŋia. Le isob, ghoro tigham uraat pa waaŋ tiina. Tigham ravraav pida ve tikau luvutin waaŋ pani, ve tiliika le tuŋia. Leso ipalot waaŋ. Yes timatughez pa yaghur iviviir di tila, ghoro tizala maghat tiina to ineep igharau Aprika, iza Sirti. Tovenen tirab keel izi, ve titug mbeb pida tizila te lolo, leso tikis waaŋ ve nighau poipoi.
18 Ndug isami le isami kat, ve dibom iroŋgot waaŋ ila inim. Tovenen ndugizau, ghoro tisuruuv mburuguuŋ pida tila pa te. 19 Mboŋ ndugizau muul, ghoro matughezaaŋ tiina igham yes uraata to waaŋ le tisaŋeeŋ kat. Tovenen nimadi ila pa mbeb pida to waaŋ paam, ve tisuruuv di tila pa te. 20 Yei nineep te pogho sawa mala ve nimomoghan. Mboŋ ve ndag, ndug isami kat le irau nighita ndag ve pitum maau. Ve dibom irab katin ghei. Tovenen nigham ŋgar nighaze yei irau nineep maau. Pale nisob nilalemai.
21 Sawa mala tonenen, tamtoghon tighan aniiŋ maau. Tovenen Paulus imundig iyoon ila lolodi, ve isaav padi ighaze: “Yam ndiran tiou, inimale alooŋ saveeŋ tiou ve tapul Krit maau, tone pataŋani tonene irau ivot pait maau, ve mburuguuŋ toit eta ilale maau. 22 Eemoghon tambaŋa paam. You naghaze napalot gham tovene: Yam amatughez malep. Pasa, toit eta irau ilale maau. Waaŋ moghon to pale imbiriis. 23 Pasa, noor mboŋ, Maaron tiou to nambesmbees pani ne, imbaaŋ aŋela toni eez inim iyoon izi digeg, ve isaav payou ighaze: 24 ‘Paulus, umatughez malep. Yom pale ula uvot to kinik tiina to Rom itaghon Maaron ŋgar toni. Ve Maaron ilooŋ suŋuuŋ tiom wa. Tovenen ye pale mata pa yes to yamŋa araav ne, leso todi eta ilale sob.”
25 Ghoro Paulus iseeŋ saveeŋ toni muul ighaze: “Tovenen you nasaav payam: Amatughez malep. Lolomim poia. Pasa, you naghur ila to Maaron naghaze mbeb pale ivot inimale ye isavia payou. 26 Eemoghon iit pale tazala maghat to mutu eta.”
Waaŋ imbiriis
27 Mboŋ inim saaŋgul ve paaŋ, ve yaghur iviviir ghei ve nimomoghan ila mazovan to Te Mediterenian. Mboŋ anoŋa, ghoro yes uraata to waaŋ tighilaal tighaze nigharau taan wa. 28 Tovenen tigham ravraav to tovaaŋ maghat ve titugi izila, ve tighita soso to te pogho ve izila tuŋia ila magargaar, nene irau 40 mita. Nimomoghan nila, ghoro titoova muul, ve tighita maghat iza inim irau 30 mita wa. 29 Yes timatughez tighaze waaŋ pale izala yaam tintina to tineep ila te lolo. Tovenen tila waaŋ mbole, ve tinduur badewaaŋ tintina paaŋ tizila te. Leso tikis waaŋ ve ipot tuŋia tonowe. Ve tipasul tighaze rikia ve ndugizau.
30 Yes uraata to waaŋ tikaal ataam tighaze tipul waaŋ ve tighau. Tovenen tila waaŋ nagho, ve titoom pa tipiyaav badewaaŋ. Ve maau. Tizugua waaŋ kainaŋen, ve titugi izila te, leso tiza ve tighau. 31 Eemoghon Paulus ighita di, ve ighilaal ŋgar todi. Tovenen isaav pa yes ndaaba toman daba todi ighaze: “Aghita ghiit wa? Ighaze yes uraata to waaŋ tonowen tipul ghiit ve tighau, tiam eta irau poia maau. Pale asob amatmaat.” 32 Tovenen yes ndaaba tila timbut motin ravraav pa waaŋ kainaŋen ve itap izila te, ve imoghan ilale.
33 Mboŋmaagh, ndoromromaaŋa sone, ve Paulus ipalot di ighaze tighan aniiŋ, ghoro poia. Ye isaav padi ighaze: “Aghita. Iit taneep ila pataŋani tonene lolo, ve matughezaaŋ igham gham le aneep toman apomim ŋginiŋa irau mboŋ saaŋgul ve paaŋ wa. 34 You naghaze napalot gham. Agham aniiŋ ve aghan, leso ipalot gham ve amaat ila pataŋani tonene lolo sob. Agham ŋgar naol malep. Pasa, tiam eta irau igham samia maau. Iit tasob pale popoiaad moghon.” 35 Isavsaav padi le isob, ghoro igham mberet, ipait Maaron pani ila ival tiina matadi, ve iteev suruvu, ve ighan. Mt 15:36
36 Ival tiina tighita Paulus ighan, tauto ipalot di ve anadi tighan paam. 37 Yei to nineep ila waaŋ ne, yei irau 276. 38 Mburuguuŋ tiina to waaŋ, nene wit moghon. Tovenen tisob tighan le apodi isuŋ, ghoro tila tisuruuv wit isob izila pa te. Leso waaŋ pokia, ve imoghan ilooŋ ila pa taan.
39 Ndugizau, ghoro yes uraata to waaŋ matadi ilooŋ ila le tighita naari. Eemoghon tighilaal ndug maau. Ve tighita giluuŋ eez to magargaara poia. Tovenen tigham ŋgar tighaze titoor waaŋ, leso nighau deŋia nilooŋ nila tuŋia ila papi tonowen. 40 Yes timundig ve timbut motmotin ravraav pa badewaaŋ tisob to tikis waaŋ, ve titap tizi. Ve tipool ravraav pa waaŋ pooza ru, ve tizeev di tizila te. Ghoro tiravia keel tiina iza, ve yaghur izeeva, ve niraav niŋarua lambu tonowen nilooŋ nila. 41 Nighaughau nila le waaŋ nagho korokia izala maghat, ve mbole moghon to kalkalia. Tauto dibom irabi irabi le imbiriis. 2Kor 11:25
42 Ndiran pida to yeiŋa niraav, yes ndaaba tikis di pa tighur di tila daba to gavman nimadi. Yes ndaaba timatughez tighaze ndiran tonowen pale tiwai tilooŋ tila taan, ghoro tighau tila. Tovenen timundig, ve tighaze tirab di tisob timatmaat. 43 Eemoghon daba to yes ndaaba ighaze iuul Paulus, leso imaat sob. Tovenen iŋgalsekin ndaaba toni ighaze tigham ŋgar tovene malep. Ghoro isaav pa yes to tiwatag waeŋ ighaze: “Yam ayatov gham muuŋ azila, ve awai alooŋ ala.” 44 Ve yes to tiwatag waeŋ maau, ye isaav padi ighaze tighita ledi ndiu, ma waaŋ pida pida, ghoro tikis di ve tiwai pani tilooŋ tila pa naari. Yei nigham tovene, tauto nisob nilooŋ nila naari. Eta igham samia maau.

*27:9: Sawa tiina to rewaaŋ sosor ighaze ivot, nene yes Yuda tiŋgunŋgun taudi pa ghaniiŋ aniiŋ itaghon suŋuuŋ ŋgara. Sawa tonenen ivotvot pa Septemba ma Oktoba. Muri pa tonene, sawa to ndug yauŋa ivot ve ndug isami.