2
Mose tina ipoopa
Sawa tonenen, tamoot eez ve liva eez to Israel, yesuru tivai. Pughudi ee moghon. Yesuru tivot ila to Levi. Liva apo, ve ipoop tamoot. Ye ighita natu poia kat. Tovenen iŋgooza ineep irau kaiyo tol le inim olman ris. Hib 11:23
Ghoro irau iŋgooza muul maau. Tovenen igham ti to tivavaii pa mbeb inimale vivib, ve iŋgal mbeb inimale ndimir ma bagil ila ipoon ti tonowen sambudi, leso ya ilooŋ ila sob. Ghoro ipagheen natu ilooŋ ila, ve ighami ila ighuri ila vivib lolo to titub titaghon ya Nil dige. Pain tonowen livu iyooŋ saguan, ve mata ilala pani ighaze ighita sa mbeb pale ivot pani.
Sawa tonenen kat, kinik to Isip natu liva toman ndiliva mbesooŋa toni pida, tizila pa ya Nil, leso kinik natu liva iririu. Tovenen ndiliva mbesooŋa toni tilaghlaagh taghon ya dige, ve ye iriririu. Mata ila le ighita ti tonowen ipotpot ila vivib lolo. Tovenen imbaaŋ liva mbesooŋa toni eez ila ighami inim. Kinik natu liva ikaak ti avo, ve ighita pain kainaŋen ighengheen ve itaŋtaŋ. Tovenen lolo isamini, ve isaav ighaze: “Alei, nene avaat Hibru tidi eta natu!”
Rikia moghon ve pain kainaŋen livu inim peria todi, ve ighason kinik natu liva ighaze: “Vena? Irau nala nakaal liva eta to yes Hibrua, ve naghami inim? Leso iŋgin pain tonanan payom, ve igham payamyam pani.”
Kinik natu liva iyok pa ŋgar toni ighaze: “Poia kat. Ula.”
Tovenen ye ila igham pain tiina ve yesuru timuul tila to kinik natu liva. Ghoro kinik natu liva isaav pa pain kainaŋen tiina ighaze: “Ugham pain tonene ula, ve uŋgini payou ve ugham payamyam pani. Pale nagharaat ghom.” Tovenen pain kainaŋen tau tiina ighami ila, ve igham payamyam pani. 10 Pain tonowen itub le inim olman ris, ghoro tiina ighuri imuul ila to kinik natu liva, ve ighami inim natu. Kinik natu liva iwaat pain tonenen iza Mose. Pasa, mata iŋgal ighaze: “Pain tonene ineep ya dige, ve naghami iza.” * Ila Hibrua aliŋadi, tiwaat Mose iza ‘Moshe.’ Pisis tonene igharau pa saveeŋ waaro ‘masha’ to pughu ‘ighami iza.’ Mbaŋ 7:21
Mose ighau ila ineep toman yes Midiana
11 Mose itub inim olman, ve sawa eez, ye ila ighaze ighita ndita Hibrua. Ila ivot todi ve ighita uraat pataŋani to tighamghami. Ve ighita ŋgeu eez to Isip irab toŋvetaz toni eez to Hibru. 12 Mose mata ines, le ighita tamtoghon eta maau. Tovenen ila ivool to ita ite, ve irab Isip taamdi tonowen imaat. Ghoro italaaz magargaar ve izeev paatu ila ve ilalai, leso iŋgooza.
13 Mboŋ ndugizau, ve ila ighaze iŋgig ndita tonowen muul. Ilaghlaagh ila le ighita Hibrua ru tipaparab. Tovenen ighason ŋgeu to igham sosor ve ipamundigin malmal ighaze: “Wai, urab sorokin itam ite pasa?”
14 Ye ipamuul aliŋa ighaze: “Yom sei ighur ghom unum tiina pa uŋgin ghei ve ugharaat pataŋani tiei? Ma vena? Yom ughaze urab ghou namaat nanimale Isip taamdi to noor urabi imaat ne?”
Mose ilooŋ saveeŋ tonene, ve mata iŋgal ighaze: “Wai, ŋgar to you naghami, tamtoghon avaat tiwatagi wa.” Tovenen imatughez ve ighau.
15 Sawa to kinik to Isip ilooŋ Mose varu pa ŋgar to ighami, ikaala ighaze irabi imaat. Eemoghon Mose ighau ila pa yes Midiana taan todi wa. Ila ivot tonowe, ve ate izi igharau ya taiŋ eez dige. Mbaŋ 7:29
16 Ndug tonowen, ŋgeu eez inepneep, iza Reguel. [Reguel iza ite Yetro.] Ye ighamgham uraat pa watooŋrau to yes Midiana, ve ndinatu liva irau liim ve ru. Sawa to Mose ineep igharau ya tonowen dige, Reguel ndinatu liva tinim tighaze titib ya ve tipaghun sipsip ve mekmek todi. 17 Mala maau ve ŋginiiŋ ŋgaia pida tinim tivot, ve tighaze tizurun ndiliva tonowen tighau. Eemoghon Mose imundig ivool todi, ve ipaghun sipsip toman mekmek todi.
18 Ghoro ndiliva tonowen timuul tila pa tamandi Reguel. Ye ighita di, ve ighason di ighaze: “Wai, pughu vena to ŋgaramus ala ve rikia moghon amuul anim?”
19 Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Yei nila nivot izi ya, ve ŋginiiŋ ŋgaia pida tinim tighaze tizurun ghei. Eemoghon ŋgeu eez to Isip ivool tiei, ve iuul ghei pa tibuuŋ ya, ve ipaghun sipsip ve mekmek toit paam.”
20 Tamandi ilooŋ saveeŋ todi, ve ighason di ighaze: “Wai, tau sine? Pughu vena to apuli ineep? Aghami ve yamŋa anim maau? Rikia moghon amuul ala, ve aghami inim. Leso itiŋa taghan.” Tovenen tila tigham Mose, ve yesŋa timuul tinim.
21 Reguel ighaze Mose ineep toman di. Tovenen Mose iyok pa ŋgar toni, ve Reguel igham natu liva eez pa Mose ve ivaii. Iza Sipora. 22 Yesuru tineep le Sipora apo, ve ipoop natu tamoot. Mose iwaat iza Gersom. Pasa, mata iŋgal ighaze: “Muuŋ, naneep nanim loom tonowe.” Ataam ite to tatoor saveeŋ waaro tonene, nene vene: “You naneep nanim loom.”
Maaron ighita pataŋani to yes Israela
23 Ndaman katindi inim ila, ghoro kinik to yes Isipa imaat. Eemoghon yes Isipa tighamgham samin yes Israela, ve tighurghur uraat pataŋani padi sone. Tigham le matadi siŋi iyaat. Tovenen yes Israela titaŋtaŋ ve tikausim pa ledi ulaaŋ. 24 Maaron ilooŋ taŋiiz todi, ve mata iŋgal imuul ila pa saveeŋ to muuŋ ye imbua toman nditimbudi Abaram, Isak ve Yakop. Mbnp 15:13+, 26:24, 28:13
25 Ye ighita yes Israela tineep ila pataŋani tiina lolo. Tovenen igham ŋgar tiina padi.

*2:10: Ila Hibrua aliŋadi, tiwaat Mose iza ‘Moshe.’ Pisis tonene igharau pa saveeŋ waaro ‘masha’ to pughu ‘ighami iza.’

2:22: Ataam ite to tatoor saveeŋ waaro tonene, nene vene: “You naneep nanim loom.”