24
Mbesooŋa to Abaram ila ikaal Isak le azuwa
Yoova ighur poia toni izaza to Abaram toman mbeb toni tisob, ve ila ila le Abaram inim olman waat. 2-3 Sawa eez, Abaram isaav pa mbesooŋa toni eez to olman ve imuuŋ pa ŋginiiŋ mbeb toni tisob ighaze: “Ulooŋ. You naghaze yom ughur nimam ila ŋgoig ve umbua saveeŋ ariaŋa toman ghou ila Maaron to iŋgin sambam ve taan ne iza tovene: Yes Kanaana to itiŋa tanepneep ne, yom irau ugham ndinatudi liva eta pa natug Isak maau. Yom irau umuul ula pa ndug tiou ve siŋ tiou, ve ughita liva eta, ve ughami inim. Leso ivai natug.”
Mbesooŋa toni ighasoni: “Ighaze liva tonowen tini imum pa ipul ndug toni ve inim sualen, nene pale nagham vena? Pale namuul nanim nagham natum, ve naghuri ila ineep izi ndug tiom pughu tonowen?”
Abaram ipamuul aliŋa ighaze: “Maau kat! Yom irau ughur natug imuul ila ndug tiou pughu maau. Pasa, Maaron Yoova to iŋgin sambam, ye igham ghou napul siŋ to tamaŋ ve ndug tiou pughu, ve imbua saveeŋ ariaŋa toman ghou ighaze ye pale igham taan tonene payou ve papaghu tiou to muri pale tivot. Ye tau pale imbaaŋ aŋela toni imuuŋ payom. Tovenen yom pale irau ugham liva eta pa natug tonowe. Ighaze liva tonowen tini imum pa yamru anim sualen, nene saveeŋ mbuaaŋ tiom tonene irau ikis ghom maau. Eemoghon matam iŋgal: Ugham natug imuul ila ndug tiou pughu malep.” Abaram isavsaav le isob, ghoro mbesooŋa tonenen ighur nima ila Abaram ŋgoi, ve imbua saveeŋ ariaŋa pani ighaze ye pale itaghon tiina toni aliŋa.
10 Ghoro mbesooŋa tonenen igham mbaliiŋ naol naol to tiina toni Abaram, ve ighur di tizala kamel saaŋgul poghodi, ve ipamundigin laghooŋ ve ila pa Naor ndug toni to ineep izi Mesopotamia.
11 Ilaghlaagh ila le rabrab eez, ila ivot, ve ighita ya taiŋ eez ineep igharau ndug tonowen. Tovenen igham kamel toni tila tigharau ya dige, ve atedi izi. Rabrab to naol ne, ndiliva to ndug tonowen tila titibtib ya tonowe. 12 Mbesooŋa tonenen isuŋ ila lolo ighaze: “O Yoova, Maaron to tiina tiou Abaram, aazne naghaze upatooŋ poia tiom pa tiina tiou, ve ugham uraat tiou anoŋa ivot. 13 Aazne, you nayondyood igharau ya taiŋ tonene, ve nene sawa to ndiliva papaghu to paanu tinim pa tibuuŋ ya. 14 Tovenen you pale nasaav pa liva eta tovene: ‘Uit uur tiom izi, ve ugham ag ya rita inim naghun.’ Ve ighaze ye ipamuul aliŋag ighaze: ‘Poia. Ughun lak. Ve you pale natib pa kamel tiom paam.’ Ighaze ye ipamuul aliŋag tovene, nene liva tonenen to yom taum usia pa mbesooŋa tiom Isak. Leso nawatag naghaze lolom ineep tuŋia ila to tiina tiou Abaram ve ughaze uuli itaghon saveeŋ mbuaaŋ tiom.”
15 Ye isuŋsuŋ sone, ve ighita liva eez imbaad uur ila avara, ve ilaagh ila peria. Liva tonowen iza Rebeka. Tama Betuel, ye Abaram tazi Naor ve Milka natudi liva. 16 Rebeka, ye liva paghu, tamoot eta ila toni sone. Ve ye liva paghuna kat. Ye izila ya taiŋ tonowen ve itib ya ila uur toni le isob, ve imuul iza inim. 17 Ghoro mbesooŋa tonenen ilaan iŋarua ila, ve isaav pani ighaze: “Ai, irau naghun ya rita ila uur tiom?”
18 Rebeka ipamuul aliŋa ighaze: “Tiina tiou, poia. Ughun lak!” Ve rikia moghon iit uur toni izi, ipakeepa, ve mbesooŋa tonenen ighun. 19 Ighun le isob, ghoro Rebeka isaav pani muul ighaze: “You pale natib ya pa kamel tiom paam, leso tighun le irau di.” 20 Tovenen rikia moghon iliŋ ya izila oon to ŋgai tighunghun ila, ve imuul izila pa tibuuŋ ya. Ighamgham tovene, le kamel tisob tighun ya. 21 Mbesooŋa le saveeŋ maau. Neneeŋa moghon, ve mata ilala pani ighaze ighita: Pale Yoova igham laghooŋ toni anoŋa ivot, ma maau?
22 Kamel tighun ya le isob, ghoro iwaan ŋoor milmilia eez, ve mbi milmilia ru to tigharaat di pa gol, ve igham di pa Rebeka. 23 Ve ighasoni ighaze: “Usaav ghazooŋa payou. Tamam sei? Vena, irau yei nilat ruum tiam, ve nineep toman gham pa mboŋ?”
24 Rebeka ipamuul aliŋa ighaze: “You tamaŋ Betuel. Nditimbug to Naor yesuru Milka. 25 Ruum tiei soso tiina. Irau aneep toman ghei. Ve aniiŋ katindi to kamel paam inepneep.”
26 Mbesooŋa tonenen ilooŋ saveeŋ tonene, ve iput aghe, ighur nagho izila taan, ve ipait Yoova ighaze: 27 “You napait Yoova, Maaron to tiina tiou Abaram, pa poia toni. Pasa, ye lolo ineep tuŋia toman tiina tiou, ve iuluuli itaghon saveeŋ mbuaaŋ toni. Tauto igham pooz payou le nanim navot ruum to siŋ toni kat.”
28 Ghoro Rebeka ilaan imuul ila ruum to tina, ve ipaes padi pa mbeb naol tonenen. 29-30 Rebeka livu iza Laban. Ye ighita ŋoor ve mbi milmilia to tineep ila Rebeka uzu ve nima, ve ilooŋ paesiiŋ toni, ghoro imundig ve ilaan ila pa ya taiŋ ighaze ighita ŋgeu tonenen. Ila ivot, ve ighita mbesooŋa to Abaram iyondyood toman kamel toni tonowe. 31 Laban isaav pani ighaze: “Poia to Yoova ineep toman ghom. Pughu vena to uyondyood sorok izi sualen? Unum tala pa ruum. Inamim to ghenooŋ ve kamel inadi paam, nagharaat di wa.” 32 Tovenen mbesooŋa tonenen igham kamel toni ve yesŋa tila pa ruum to Laban. Tila tivot, ghoro Laban iyou mburuguuŋ tizi pa kamel, ve igharaat inadi, ve igham adi kikiliiŋ ve aniiŋ. Ve igham ya ila pa mbesooŋa to Abaram toman uraata pida to yesŋa tinim. Leso timen aghedi pani. 33 Ghoro tigharaat aniiŋ ve tighuri izi mbesooŋa to Abaram nagho. Leso ighan. Eemoghon ye isaav padi ighaze: “Poia. Aniiŋ ineep o. You naghaze nasavia saveeŋ tiou payam muuŋ.”
Laban ipamuul aliŋa ighaze: “Poia. Usaav lak.”
34 Mbesooŋa tonenen ipamundigin saveeŋ toni ighaze: “You mbesooŋa to Abaram. 35 Yoova ighur poia tiina iza to tiina tiou. Tovenen ye iza tiina, ve mbaliiŋ tau kat. Ye le makau, sipsip, mekmek, esele, ve kamel katindi kat. Ve ye le yaam gol ve silva katindi, ve mbesooŋa nditamoot ve ndiliva katindi paam. 36 Tiina tiou azuwa Sara inim liva waat, ghoro ipoop Abaram le natu tamoot eez. Muri, natu tonowen pale iyoon pa mbeb tisob to tama. 37 Tiina tiou isaav payou ve nambua saveeŋ ariaŋa tomani tovene: Yes Kanaana to yeiŋa ninepneep toman di we, irau nagham ndinatudi liva eta pa natu Isak maau. 38 Ye ighaze nala pa tau siŋ toni, ve nakaal liva eta pa natu. 39 Sawa to naghaze napamundigin laghooŋ tiou, naghason tiina tiou: ‘Ighaze nandeeŋ liva eta, ve tini imum pa inim toman ghou, nene pale nagham vena?’ 40 Ye ipamuul aliŋag ighaze: ‘Nepooŋ tiou toman laghooŋ tiou, you matag iŋgalŋgal Yoova ve nataghon ataam toni irau sawa isob. Ye tau pale imbaaŋ aŋela toni ilat toman ghom, ve iuul ghom. Leso uraat tiom anoŋa ivot. Tovenen yom pale irau ugham liva eta to siŋ to nditamaŋ pa natug Isak. 41 Eemoghon ighaze ula uvot to siŋ tiou, ve tiyok payom maau, nene saveeŋ mbuaaŋ tonene irau ikis ghom maau.’ ”
42 “Yo. Aazne rabrab, you nanim navot izi ya taiŋ to ndug tiam tonene, ve nasuŋ naghaze: O Yoova, yom Maaron to tiina tiou Abaram. Aazne, naghason ghom naghaze ugham laghooŋ tiou tonene anoŋa ivot. 43-44 Ughita. You nayondyood igharau ya taiŋ tonene. Ighaze liva paghu eta inim pa tibuuŋ ya, you pale naghasoni tovene: ‘Irau naghun ya rita ila uur tiom?’ Ve ighaze ipamuul aliŋag ighaze: ‘Poia. Ughun lak. Ve you pale natib pa kamel tiom paam.’ Ighaze ipamuul aliŋag tovene, nene liva tonenen, to yom taum usia pa tiina tiou natu Isak.”
45 “Nasuŋsuŋ sone, ve naghita Rebeka imbaad uur ila avara ve inim peria. Ye izila itib ya le isob, ve imuul iza inim, ghoro nasaav pani naghaze: ‘Ai, irau ugham ya rita inim naghun?’
46 “Rikia moghon ve ye ighur uur toni izi, ve isaav payou ighaze: ‘Poia. Ughun lak. Ve you pale natib ya pa kamel tiom paam.’ Tovenen you naghun le isob, ve ye itib pa kamel tiou paam, ve tisob tighun le irau di.
47 “Ghoro naghasoni naghaze: ‘Tamam sei?’
“Ye ipamuul aliŋag ighaze: ‘You tamaŋ Betuel. Ve nditimbug to Naor yesuru Milka.’ Nalooŋ saveeŋ tonene, ve naghur ŋoor eez ila uzu, ve nanonogi pa mbi ru. 48 Ghoro naput agheg, ve naghur naghog izila pa taan, ve napakur Yoova, ye Maaron to tiina tiou Abaram, ve napaiti pa poia toni. Pasa, ye igham pooz payou, le nanim navot to tiina tiou natu Betuel natu liva. Leso naghami ila pa natu Isak. 49 Tovenen aazne, ighaze lolomim ineep tuŋia ila to tiina tiou Abaram, ve aghaze agham poiani itaghon ataam to toŋvetaz, ghoro asaav ghazooŋa payou ve nalooŋa. Ighaze maau, pale nakaal ataam ite paam.”
50 Laban yesuru Betuel tipamuul aliŋa tighaze: “Mbeb tonene ivot ila to Yoova tau. Tauto yeru irau nisavia saveeŋ eta maau. 51 Rebeka inepneep. Ughami ve ala. Leso inim tiina tiom natu azuwa itaghon Yoova aliŋa.”
52 Mbesooŋa to Abaram ilooŋ saveeŋ todi, ve iput aghe, ighur nagho izila taan, ve ipait Yoova. 53 Ghoro iwaan mbaliiŋ milmilia pida to tigharaat di pa gol ve silva, toman uli popoia pida, ve igham di pa Rebeka. Ve Rebeka livu Laban yesuru tina paam, mbesooŋa tonenen igham ledi mbeb popoia pida to atiadi tintina. 54 Ghoro toman ndita pida to yesŋa tinim ne, tighan ve tighun le isob, ve tigheen. Mboŋmaagh ghoro, mbesooŋa to Abaram imundig ve isaav pa Laban ighaze: “Yo, you naghaze namuul nala to tiina tiou. Vena, yam ayok?”
55 Eemoghon Rebeka livu Laban yesuru tina tipamuul aliŋa tighaze: “Ee-e, ula rikia malep. Liva paghu ineep toman ghei ris irau mboŋ saaŋgul ma venen, ghoro ala.”
56 Eemoghon mbesooŋa to Abaram ipamuul aliŋadi ighaze: “Aŋguruut ghou malep. Ayok payou, ve namuul nala to tiina tiou. Pasa Yoova igham pooz payou ve laghooŋ tiou anoŋa ivot wa.”
57 Tovenen yesuru tisaav pani tighaze: “Ighaze venen, tapoi Rebeka tau inim, ve taghasoni, lolo vena?” 58 Tovenen tipoi Rebeka inim, ve tighasoni tighaze: “Laak, lolom vena? Yamru ŋgeu tonene amundig to aazne ve ala, ma?”
Ye ipamuul aliŋadi ighaze: “Vee, you naghaze nala.”
59 Ghoro tighur Rebeka toman liva mbesooŋa to iŋgini ne, ve yesŋa mbesooŋa to Abaram ve ndita to yesŋa tinim, tipamundigin laghooŋ todi. 60 Ve tighur poia to Maaron iza to Rebeka tighaze:
“Livumai, yom pale unum tamtoghon ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ tinandi.
Ve papaghu tiom pale tilib pa koiadi, ve tigham taan todi inim ledi.”
61 Ghoro Rebeka yesŋa ndiliva mbesooŋa toni pida tiza kamel, ve timundig tila. Nene ataam to mbesooŋa to Abaram igham Rebeka ve tila.
62 Sawa tonenen, Isak ipul taan suruvu to ya taiŋ Beer Lai Roi ineep pani, ve imuul ila pa taan suruvu to Negev. 63 Rabrab eez, ye ila ilaghlaagh izi ndug balim, ve ighamgham ŋgar. Mata iza le ighita kamel tilaagh tinim. 64 Rebeka paam, mata ila le ighita Isak. Tovenen rikia moghon izi pa kamel toni, 65 ve ighason mbesooŋa to Abaram ighaze: “Sa ŋgeu to ilaghlaagh inim we?”
Mbesooŋa ipamuul aliŋa ighaze: “Nowe tiina tiou.” Tovenen Rebeka igham uli pida ve ipoon nagho pani. 66 Isak ila ivot todi, ve mbesooŋa tonenen ipaesia mbeb tisob to tivot pani izi Mesopotamia. 67 Ghoro Isak igham Rebeka inim azuwa, ve tineep ila mbeez to tina Sara. Isak lolo pa Rebeka kat. Tauto irab Isak ate, ve lolo ipataŋan pa mateeŋ to tina Sara muul maau.