37
Yosep nditogha tighur koi pani
Yakop igharaat ina to nepooŋ izi taan to Kanaan to muuŋ tama Isak ineep inim loom pani. Nene kamos to Yakop toman ndinatu.
Sawa to Yakop natu Yosep ndaman toni irau saaŋgul liim ve ru (17), yesŋa nditogha pida to Yakop ziria ru Bila ve Silpa ndinatudi tila tiŋgin ŋgai todi. Sawa pida, ighaze nditogha tigham mbeb eta isosor, ghoro Yosep ila ipaes pa tamandi.
Yakop lolo pa Yosep ilib pa ndinatu to naol ne. Pasa, ye inim olman, ghoro azuwa Rael ipoopa. Tovenen Yakop igharaat Yosep le nonogiiŋa mala eez to bodeeŋa popoia kat. Yosep nditogha tighita tamandi lolo pa Yosep ilib padi, le ireu lolodi, ve tisavia saveeŋ poia eta pani maau.
Yosep vibiiŋ toni
5-7 Mboŋ eez, Yosep igheen le ivib. Ghoro ipaesia vibiiŋ toni pa nditogha ighaze: “Ou, alooŋ vibiiŋ tiou. You navib tovene: Iit tanepneep ila uum, ve tagham uraat pa posaaŋ aniiŋ. Mala maau ve aniiŋ poos tiou imundig iza iyoon deŋia, ve aniiŋ poos tiam tisob tinim tiyoon tiluvut tiou, ve tiput aghedi pani.”
Yosep nditogha tilooŋ saveeŋ tonene, ve tisaav pani tighaze: “Wai! Yom upakur ghom pasa! Yom ughaze unum tiina payei ve uŋgin ghei?” Tovenen saveeŋ to ye isavia pa vibiiŋ toni, igham di atedi yabyab kat pani. Mbnp 43:26-28, 44:14, 50:18
Muri ghoro, ye ivib muul. Ve ipaesia vibiiŋ toni tonenen paam pa nditogha ighaze: “Ou, alooŋ vibiiŋ tiou ite. You navib tovene: Anunug nayondyood, ve ndag, kaiyo, ve pitum saaŋgul ve eez tinim tiput aghedi payou.”
10 Yosep tama ve nditogha tilooŋ vibiiŋ toni tonene, ve tama iyaana ighaze: “Wai! Sa vibiiŋ tovene? Yom ughaze yeru tinam, toman nditogham, ve tazim kainaŋen pale nisob ninim niput aghemai payom?” 11 Tovenen Yosep nditogha atedi yabyab pani kat ve tighur koi pani. Eemoghon tama Yakop mata kisin Yosep saveeŋ toni, ve ighamgham ŋgar pa pughu.
Yosep nditogha tigholia Yosep inim uraata sorok
12 Tinepneep le sawa eez, Yosep nditogha tila ndug Sekem dige, leso matadi pa ŋgai to tamandi tonowe. 13 Tovenen olman Israel isaav pa Yosep ighaze: “Ulooŋ. Nditogham tiŋginŋgin ŋgai toit to ndug Sekem dige we. You naghaze nambaaŋ ghom ula uŋgig di.”
Yosep ipamuul aliŋa ighaze: “Poia. Pale nala.”
14 Tovenen tama Israel isaav pani muul ighaze: “Ula ughita nditogham ve ŋgai toit. Nepooŋ todi vena? Tineep pooi, ma maau? Ghoro, umuul unum upaes payou.” Sawa tonenen, olman Israel toman ndinatu tinepneep izi taan raapa to Ebron.
Tovenen Yosep ilaagh ila ivot ndug Sekem, ve ikaal nditogha. 15 Ye ilaghlaagh ila le ŋgeu eez ivot toni ve ighasoni ighaze: “Ukaal sei?”
16 Yosep ipamuul aliŋa ighaze: “You nakaal nditoghag toman ŋgai tiei. Ighaze yom ughita di tineep pa dige eta, ghoro usaav payou.”
17 Ŋgeu tonowen isaav pani ighaze: “Wais, unum rikia, tone ughita di. Maau ve tipul ndug tonene, ve tisakia di tila wa. Eemoghon nalooŋ tighaze tila pa ndug Dotan.”
Tovenen Yosep itaghon nditogha ila, le indeeŋ di izi ndug Dotan. 18 Ilaghlaagh mala sone, ve nditogha matadi ila le tighita. Tovenen tiwasavon di pa tirabi imaat. 19 Tighaze: “Aghita! Ŋgeu to ighita vibiiŋ naol, tauto inim we! 20 Tala tarabi imaat, ve tapiyaava izila saambu to ya taiŋ eta. Ighaze tighason ghiit pani, ghoro taghaze: ‘Yei nikankaan pani. Ŋgai sagsag eta avaat ighani wa.’ Ghoro taneep ve taghita: Vibiiŋ toni pale anoŋa ivot vena?”
21 Eemoghon Ruben ilooŋ saveeŋ todi, ve ighaze ipaghau Yosep padi. Tovenen isaav padi ighaze: “Maau. Tarabi imaat malep. 22 Taumim agham siŋ pani, nene poia maau. Nes, nene ndug balim. Tapiyaava izila ya taiŋ saambu tonene. Tarabi imaat malep.” Ruben isavia saveeŋ tonene, pasa ighaze ipaghau Yosep pa nditogha. Leso muri, ighuri imuul ila to tamandi.
23 Yosep ila peria todi, ghoro timundig, tisavagi, ve tiduduum nonogiiŋa toni to moŋeŋaaŋ to bodeeŋa popoia izi. 24 Ghoro tighami tila, ve tipiyaava izila ya taiŋ saambu to Ruben isavia. Saambu tonowen, lolo ŋginiŋa. Ya ipot ila maau. 25 Ruben ipul di, ve ila ilaghlaagh mala ris, ve yes pida mboledi izi tighaze tighan adi aniiŋ. Mala maau, ve matadi ila le tighita Ismaela pida tinim. Ndiran tonowen tinim pa taan suruvu to Gileat, ve tighaze tizila Isip pa tiraukol. Kamel todi tighuuz mbeb naol to vuzidi popoia ve atiadi tintina. 26 Yuda ighita ndiran tonenen, ve isaav pa nditogha ve nditazi ighaze: “Aghita. Ighaze iit tarab taziid tonene imaat ve taŋgooza, pale iuul ghiit vena? 27 Tagholia ila to yes Ismaela tonowen. Irau tauud tagham siŋ pani maau. Pasa, ye taziid, ve iit siŋ ee moghon.” Yes tilooŋ saveeŋ toni tonene, ve tisob tiyok pani.
28 Tovenen yes ndiran to Midian to tilaagh pa raukoliiŋ, tila tivot todi, ghoro Yosep nditogha tiyoui iza pa saambu tonowen, ve tigholia ila to yes Midiana pa yaam silva irau tamoot ee. Ghoro yes Midiana tighami, ve yesŋa tizila pa Isip. Mbaŋ 7:9
29-30 Mala maau, ve Ruben imuul inim peria ya taiŋ tonenen. Ye ighita tazi Yosep nagho maau, le lolo ipataŋan kat. Tovenen ireep nonogiiŋa toni, ve ila isaav pa nditazi ighaze: “Wai, pain ilale wa! Pale nagham vena?” 31 Ghoro timundig ve tirab mekmek natu eez ve tipaal apo, ve tizeev nonogiiŋa to Yosep ilooŋ ila ve tipeli pa mekmek siŋi. 32 Le isob, ghoro timundig ve timuul tila to tamandi, ve tisaav pani tighaze: “Tamamai, yei nindeeŋ nonogiiŋa tonene. Ughilaala. To natum Yosep, ma to ŋgeu ite paam?”
33 Tamandi ighilaal nonogiiŋa tonowen, ve isaav ighaze: “Wai, nene natug ghora nonogiiŋa toni. Onoon kat, ŋgai sagsag eta avaat ireep motini ve ighani wa.”
34 Yakop lolo ipataŋan kat pa natu Yosep. Tovenen ireep nonogiiŋa toni, ve imoŋ ve itaŋtaŋ pani irau sawa mala. 35 Ndinatu ve ndinatu liva tisob tila toni, ve titoova pa tirab ate. Eemoghon ye ilooŋ di maau. Itaŋtaŋ, ve isavsaav ighaze: “You pale nataŋtaŋ pa natug tovene le namaat ve nataghoni nazila ndug to mateeŋa paam.” Tovenen Yakop lolo imaagh pa natu maau. Inoknok taŋiiz pani.
36 Yes Midiana tila tivot Isip, ghoro anadi tigholia Yosep ila inim mbesooŋa sorok to ŋgeu eez, iza Potipar. Potipar, ye uraata eez to kinik to Isip, ve ye daba to yes ndaaba to tiŋgin kinik ruum toni.