12
Maria iliŋ ŋgoreeŋ vuzi poia izala Yesu aghe
(Mt 26:6-13; Mk 14:3-9)
Mboŋi liim ve eez inepneep sone, ghoro uraat to Pasova ivot. Sawa tonenen, Yesu ila ivot Lazarus ndug toni Betania. Lasarus, ye ŋgeu to imaat ve Yesu ipamundigini pa mateeŋ. Yo 11:1+
Yesu toman taghoniiŋa toni tinepneep tonowe, ve ndita pida to ndug tonowen tigham ghanghaniiŋ pani. Marta igham uraat pa gharatooŋ adi aniiŋ, ve Lasarus ineep toman di pa ghanghaniiŋ tonenen paam. Tovenen yes tighanghan, ve Maria igham ŋgoreeŋ to vuzi poia ve atia tiina kat inim, ve iliŋi izala Yesu aghe. Ghoro imusi pa daba raua. Ŋgoreeŋ tonowen vuzi ivot le ikau ruum lolo.* Maria iliŋ ŋgoreeŋ tiina irau kilogram alulu. Tigharaat ŋgoreeŋ tonowen pa mbeb eez to atia tiina kat, iza nard.
Yudas Iskariot, ye taghoniiŋa to Yesu to muri ighuri ila koia nimadi. Ye ighita mbeb tonenen, ve isaav ighaze: “Wai, liva ne, iwaghamun ŋgoreeŋ tonene sorok pasa! Inimale tagholia, tone tagham yaam tiina pani, irau 300 denari ma venen. Leso tagham pa yes mbolaaŋa.” Saveeŋ tonene, ye mata iŋgal yes mbolaaŋa, ve isavia maau. Isaav sorok. Pasa, ye ŋgeu yubyub. Ye iŋgin lugluug todi, ve sawa pida nima serekserekia pa yaam todi pida.
Yudas isaav tovene, ve Yesu isaav pani ighaze: “Uyou avom pani pasa? Upuli. Ye ikis ŋgoreeŋ tonene pa gharatooŋ ghou pa sawa to namaat ve titavia ghou. Yes mbolaaŋa pale yamŋa anepneep irau sawa isob. Ve you irau itiŋa tanepneep moghon maau.”
Yes daba to watooŋrau timbua saveeŋ tighaze tirab Lasarus imaat paam
Ival tiina tilooŋ tighaze Yesu inepneep izi ndug Betania, ve tikeet tila tighaze tighita. Ve tighaze tighita Lasarus paam. Pasa, tilooŋ varu tighaze ye imaat ve Yesu ipamundigini pa mateeŋ. 10 Tovenen yes daba to watooŋrau tilup di, ve timbua saveeŋ tighaze tirab Lasarus imaat paam. 11 Pasa, Yuda katindi to tilooŋ Lasarus varu, tipul daba todi tonowen, ve tighur ila to Yesu. Yo 11:45
Yesu izala pa Yerusalem
(Mt 21:1-11; Mk 11:1-11; Lu 19:28-40)
12 Mboŋ ndugizau, ghoro ival tiina to tila tineep izi Yerusalem pa lupuuŋ tiina to Pasova, tilooŋ Yesu varu tighaze ye ighaze izala pa Yerusalem. 13 Tovenen tigham mbeb inimale napatolo raua, ve tivot tila tighaze tighita. Sawa to tighita, tipamundigin bobaaŋ, ve tipait iza tighaze:
“Hosana! ‘Hosana,’ nene saveeŋ waaro eez to yes Israela. Pughu tovene: ‘ugham mulini’ o ‘uul.’ Ighaze tipakur ŋgeu eta to iza tiina, nene titem pa saveeŋ tonene tighaze: “Hosana, hosana!”
Tapakur Maaron toit!
Poia to Maaron pale iza to ŋgeu tonene. Pasa, ye inim pa Ŋgeu Tiina iza, ve ye kinik to iit Israela!” Mbo 118:25+
14 Yesu igham esele paghu eez ve mbole izala, ve ilaghova itaghon Maaron aliŋa waaro eez to timbooda. Isaav tovene:
15 “Yam tamtoghon to ndug Zion, Zion (o Sion, o Zaion), nene Yerusalem iza ite. Zion, nene ndug mbuŋa eez to Yerusalem to tirei Rumai Tiina to Maaron izala.
amatughez malep.
Aghita kinik tiam to ilat!
Ye ineep izala esele paghu eez, ve ilat.” Is 62:11; Sek 9:9
16 Sawa to mbeb tonenen ivot, taghoniiŋa to Yesu tighilaal pughu maau. Eemoghon muri, sawa to ye imaat ve imundig muul, ve iza tiina ivot ighazooŋ, ghoro matadi iŋgal mbeb tonenen, ve tighilaal tighaze saveeŋ waaro tonenen, timbooda iza to Yesu.
17-18 Pughu to ival tiina tikeet tila tighita Yesu, nene vene: Sawa to ye ipoi Lasarus, ve imundig pa mateeŋ ve ilaagh ivot pa naal, ival tiina tineep ve tighita mbeb gharatooŋa tonenen. Tovenen muri, tila ve tipaesia mbeb tonenen varu pa tamtoghon ve tipariaaŋ Yesu saveeŋ toni tighaze mbeb tonenen ipatooŋa ighaze Maaron ineep tomani pa uraat toni. 19 Ndiran tutuuŋa pida tighita ival tiina tonowen yesŋa Yesu tilaghlaagh ve tipapait iza, tauto tiwasavon di tighaze: “Aghita! Iit taraua maau. Tamtoghon to taan tisob tila titaghoni wa!”
Grika pida tighaze tighita Yesu
20 Yes to tizala Yerusalem ve tighaze tisuŋ pa Maaron ila lupuuŋ tiina to Pasova, Grika pida tineep ila lolodi paam.§ Grika to saveeŋ waaro tonene isavia di, yes tighur ila to Maaron, ve titaghon tutuuŋ pida to yes Yuda, ve tiluplup toman di pa suŋuuŋ. Eemoghon tizir di maau. Tovenen yes tinim Yuda kat maau.
21 Yes tila to Pilip, ye ŋgeu to ndug Betsaida to ineep Galilaia, ve tisaav pani tighaze: “Olman, yei nighaze le nighita Yesu.” 22 Tovenen Pilip ila ipaesia aliŋadi pa Andreas, ghoro yesuru tila tipaes pa Yesu.
23 Yesu isaav padi ighaze: “Sawa to Tamtoghon Natu ipatooŋ iza tiina toman tapiri ve poia toni ivot ighazooŋ, tauto ivot wa. Yo 1:14, 13:31+, 17:1
24 Onoon kat, you nasaav payam: Ighaze wit uve izila taan lolo maau, nene irau wit paghu eta ivot maau. Nene pale uuv tonenen moghon ineep. Eemoghon ighaze uuv tonenen izila taan lolo, ve uli imbuuz ve ilale, nene pale matasupu toni iza, ve ighur anoŋa katindi.* Yoan imbood saveeŋ tovene: “Wit uve irau itap, ve izila taan lolo ve imaat, ghoro matasupu toni ivot, ve ighur anoŋa katindi. Ighaze maau, nene pale uuv tonenen moghon ineep.” Eemoghon iit tawatag: Sawa to tavazog wit uve izila taan lolo, uve dodoli imaat maau. Uli moghon to imbuuz ve ilale. Ve anoŋa, tauto wit matasupu ivot pani. Yesu ighita ighaze mateeŋ toni, nene inimale wit uli to imbuuz ve ilale, ve wit paghu ivot. Pasa, ye pale imaat ve tighuri ila taan lolo. Eemoghon mateeŋ toni pale inim ataam pa Maaron igham mbeb paghu ivot. Ve iit Kristen tovene paam. Iit irau tarei tauud pa Krisi ve uraat toni, ghoro ghurla toit ighur anoŋa popoia ivot. 1Kor 15:36
25 Ighaze tamtoghon eta lolo pa ghamuuŋ nepooŋ poia to taan moghon, nene pale tau ilale. Ve ighaze tamtoghon eta ighur muri pa taan nepooŋa, ye pale igham nepooŋ poia ila to Maaron itaghoni taghoni gha ila. Mt 10:39, 16:25
26 Ighaze tamtoghon eta imbees payou, ye irau itaghon ghou. Tamtoghon tovene, pale ineep toman ghou izi ndug to you pale nala naneep pani. Ve tamtoghon to ighaze imbesmbees payou, nene pale Tamaŋ ipakuri.” Yo 14:3, 17:24; 1Tes 4:17
Yesu isavia mateeŋ toni
27 Yesu isaav muul ighaze: “Aazne, lolog ipataŋan kat ve nagham ŋgar naol. Pasa, sawa tiou to mateeŋ inim igharau wa. Pale nasaav vena? Pale nasaav naghaze: ‘Tamaŋ, upasalin ghou pa pataŋani tiina to ighaze ivot payou ne?’ Maau, irau nasaav tovene maau. Pasa, pughu tonene to you nazi nanim taan. Mt 26:39+
28 O Tamaŋ, mbeb to pale ivot payou ne, you naghaze inim ataam pa upatooŋ tapirim ve poia tiom ivot ighazooŋ pa tamtoghon. Leso tipait izam.”
Yesu isavia saveeŋ tonene, ghoro saveeŋ sambam ve izi inim ighaze: “You napatooŋ tapirig toman poia tiou pa tamtoghon wa. Ve you pale napatooŋa padi muul. Leso tighilaal ghou tighaze you izag tiina.” Mt 3:17
29 Ival tiina to yesŋa Yesu tinepneep ne, tilooŋ saveeŋ tonene, ve pida tighaze pa lalaav avolutu. Ve pida tighaze: “Maau. Aŋela eta avaat isavsaav pani.”
30 Eemoghon Yesu isaav padi ighaze: “Saveeŋ to itaŋ izi inim, nene pa iuul ghou maau. Nene pa iuul gham. Yo 11:42
31 Aazne, taza pa sawa to Maaron ipatooŋ sosor to tamtoghon to taan ivot ighazooŋ, ve ighur atia padi, ve indiir daba to iŋgin taan ne ighau. Yo 16:11; Kol 2:15; Syg 12:9, 20:2+
32 Aazne, you naneep izi taan. Eemoghon muri, sawa to tiit ghou naza, nene pale nayou tamtoghon tisob tinim tiou.” Yo 3:14, 8:28; Ro 5:18
33 Yesu isavia saveeŋ tonene pa ivotia ataam to pale imaat pani.
34 Ival tiina tilooŋ saveeŋ toni tonene, ve tipamuul aliŋa tighaze: “Maaron aliŋa to timbooda, saveeŋ waaro eez isaav tovene: Mesia pale ineep mata iyaryaar le alok. Ighaze venen, pughu vena to yom ughaze Tamtoghon Natu pale tiiti iza? Tamtoghon Natu to yom usavia, nene sei?” Mbo 89:36+, 110:4; Is 9:6+; Dan 7:14
35 Yesu isaav padi muul ighaze: “Aazne, ghazooŋa to Maaron ineep toman gham. Eemoghon mala maau pale ipul gham. Tovenen sawa to ghazooŋa toni inepneep toman gham, alaghlaagh ila ghazooŋa tonowen lolo. Leso ndoroom ipoon gham sob. Tamtoghon to ighaze ilaghlaagh ila ndoroom lolo, nene pale ikankaan pa ndug sine to pale ila pani. Yo 8:12, 11:9+; Ep 5:8; 1Yo 1:7
36 Tovenen sawa to ghazooŋa to Maaron inepneep toman gham, aghur ila toni pataghaaŋ. Leso anim tamtoghon to ghazooŋa.”
Yesu isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro ipul di, ve ila iyooŋ padi.
Yuda katindi tighur ila to Yesu maau
37 Onoon, Yesu igham mbeb gharatooŋadi naol ila yes Yuda matadi, leso ipatooŋ tau padi, ve tighilaala tighaze Maaron ineep tomani pa uraat toni. Eemoghon tighur ila toni maau. Yo 1:11
38 Ŋgar to tighami, nene itaghon saveeŋ to muuŋ propet Isaia imbooda. Isaav tovene:
“O Maaron, yei nivotia aliŋam padi, ve sei ighur ila?
Ve sawa to upatooŋ tapirim ivot ighazooŋ padi, sei to ighilaala? Maau.” Is 53:1; Ro 10:16
39 Yes irau tighur ila to Yesu maau. Ve Isaia ipaghazoŋan ghiit pa pughu. Pasa, saveeŋ waaro ite to ye imbooda, isaav ighaze:
40 “Maaron tau igham ŋgar todi iyaryaaŋ kat ve ipoon matadi.
Tauto matadi irau tighita mbeb to Maaron ighami ne maau, ve ledi ghilalooŋ ila lolodi maau. Ve lolodi imuul payou maau, ve tiyok pa nagharaat mulin di maau.” Is 6:9+; Mt 13:15
41 Isaia isavia saveeŋ tonene pasa, muuŋ ye ighita Yesu tapiri ve poia toni toman uraat tiina to muri pale ighami ne ila tandagiiŋ. Tauto ighilaal Yesu ighaze ye iza tiina. Is 6:9+, 52:13–53:12
42 Onoon, pooza katindi to yes Yuda tighur ila to Yesu. Eemoghon tivotia ghurla todi ivot ighazooŋ maau. Pasa, timatughez tighaze ndiran tutuuŋa pale tizurun di pa lupuuŋ todi, ve irau yesŋa tilup di pa suŋuuŋ muul maau. 43 Ndiran tonowen, lolodi pa pakuruuŋ to tamtoghon ilib pa pakuruuŋ to inim pa Maaron. Yo 5:44; Ga 1:10
Yesu ipasob saveeŋ toni pa ival tiina
44 Muri ghoro, Yesu isaav aliŋa tiina ighaze: “Tamtoghon to ighaze ighur inim tiou, nene ighur inim tiou moghon maau. Ye ighur ila to Tamaŋ to imbaaŋ ghou nanim ne paam. Mt 10:40
45 Tamtoghon to ighaze ighita ghou, nene ighita Tamaŋ to imbaaŋ ghou nanim ne paam. 46 You nazi nanim taan pa nanim ghazooŋa pa tamtoghon. Leso tamtoghon tisob to tighur inim tiou, tineep ila ndoroom lolo muul sob. Yo 1:4, 8:12
47 “Ighaze tamtoghon eta ilooŋ saveeŋ tiou, ve itaghoni maau, nene irau naŋgabiiza ve naghur atia pani maau. Pasa, you nazi nanim taan pa naŋgabiiz tamtoghon to taan ve naghur atia padi ne maau. Nanim pa nagham mulin di. Yo 3:17, 4:42; 1Yo 4:14
48 Ve alooŋ! Tamtoghon tisob to tizurun ghou, ve lolodi pa tigham saveeŋ tiou maau, sawa to Mboŋ Muri, Maaron pale iŋgabiiz di itaghon saveeŋ to you nasavia ne, ve ighur atia padi. Lo 18:19; Yo 3:18
49 Pasa, you nasavia saveeŋ eta itaghon taug ŋgar tiou maau. You nataghon Tamaŋ to imbaaŋ ghou nanim ne ŋgar toni. Saveeŋ to ye tau ighuri payou pa nasavia, tauto nasasavia payam. 50 Ve you nawatag: Tutuuŋ toni to ye ighuri inim tiou pa navotia, nene inim ataam pa tamtoghon tigham nepooŋ poia ila toni itaghoni taghoni gha ila. Tovenen saveeŋ to you nasasavia, nene nataghon katin saveeŋ to Tamaŋ isavia payou.”

*12:3: Maria iliŋ ŋgoreeŋ tiina irau kilogram alulu. Tigharaat ŋgoreeŋ tonowen pa mbeb eez to atia tiina kat, iza nard.

12:13: ‘Hosana,’ nene saveeŋ waaro eez to yes Israela. Pughu tovene: ‘ugham mulini’ o ‘uul.’ Ighaze tipakur ŋgeu eta to iza tiina, nene titem pa saveeŋ tonene tighaze: “Hosana, hosana!”

12:15: Zion (o Sion, o Zaion), nene Yerusalem iza ite. Zion, nene ndug mbuŋa eez to Yerusalem to tirei Rumai Tiina to Maaron izala.

§12:20: Grika to saveeŋ waaro tonene isavia di, yes tighur ila to Maaron, ve titaghon tutuuŋ pida to yes Yuda, ve tiluplup toman di pa suŋuuŋ. Eemoghon tizir di maau. Tovenen yes tinim Yuda kat maau.

*12:24: Yoan imbood saveeŋ tovene: “Wit uve irau itap, ve izila taan lolo ve imaat, ghoro matasupu toni ivot, ve ighur anoŋa katindi. Ighaze maau, nene pale uuv tonenen moghon ineep.” Eemoghon iit tawatag: Sawa to tavazog wit uve izila taan lolo, uve dodoli imaat maau. Uli moghon to imbuuz ve ilale. Ve anoŋa, tauto wit matasupu ivot pani. Yesu ighita ighaze mateeŋ toni, nene inimale wit uli to imbuuz ve ilale, ve wit paghu ivot. Pasa, ye pale imaat ve tighuri ila taan lolo. Eemoghon mateeŋ toni pale inim ataam pa Maaron igham mbeb paghu ivot. Ve iit Kristen tovene paam. Iit irau tarei tauud pa Krisi ve uraat toni, ghoro ghurla toit ighur anoŋa popoia ivot.