18
Tikis Yesu
(Mt 26:47-56; Mk 14:43-50; Lu 22:47-53)
Yesu ipasob suŋuuŋ toni le isob, ghoro toman taghoniiŋa toni tipul ndug tiina Yerusalem, ve tizila timbut ya Kidron, ve tinau tizala pa oliv lolo to ineep ila lolooz dige. Ndug tonowen, Yudas, ŋgeu to ighaze ighur Yesu ila koia nimadi, ye iwatagi paam. Pasa, Yesu toman taghoniiŋa toni moghon moghon tiluplup di izi tonowe. Tovenen Yudas igham ndaaba pida to Rom toman uraata pida to yes daba to watooŋrau ve ndiran tutuuŋa timbaaŋ di, ve yesŋa tila pa ndug tonowen. Tikis lam ve sul toman ndaab to malmal, ve tilaagh tila. Ŋgar isob to pale ivot pani, Yesu iwatagi wa. Tovenen ipul oliv lolo tonowen, ve ilaagh ŋarua di ila, ve ighason di ighaze: “Yam akaal sei?”
Yes tipamuul ghasoniiŋ toni tighaze: “Yei nikaal Yesu to Nasaret.” Yudas to ighur Yesu ila koia nimadi, ye paam iyondyood toman di.
Yesu isaav padi ighaze: “You Taug To Nanepneep.” Sawa to ye isaav padi tovene, ruŋadi iza ve tinduur timuul, le titaptap tizi taan.* Maaron iza Yoova, pughu tovene: ‘You nanepneep.’ Ughita Maaron Igham Mulin Yes Israela (o Kisim Bek) 3:14. Sawa to Yesu isavia saveeŋ tonene, ye avaat ipatooŋ Maaron tapiri pida. Pughu tonene to yes to tila pa ghamuuŋi titaptap tizi. Igham 3:14
Ghoro Yesu ighason di muul ighaze: “Yam akaal sei?”
Ve yes tighaze: “Yei nikaal Yesu to Nasaret.”
Ye isaav padi muul ighaze: “You nasaav payam wa. You Taug To Nanepneep. Ighaze yam aghaze agham ghou, nene poia. Eemoghon apul ndiran tonene tila.” Ye isaav padi tovene, leso saveeŋ toni to muuŋ isavia ne anoŋa ivot. Saveeŋ tovene: ‘Yes to yom ugham di payou, you napul todi eta ilale maau.’ Yo 17:12
10 Sawa tonenen, Simon Petrus le buza. Tovenen ipasi iza, ve isap motin ŋgeu eez taliŋa dige ila pa nima waan. Ŋgeu tonowen, ye daba to watooŋrau mbesooŋa toni. Iza Malkus. Takabiid Malkus tonene ve Markus izadi malep. Markus, ye ŋgeu to muri imbood varu poia. Ve Malkus, ye daba to watooŋrau mbesooŋa toni.
11 Yesu isaav pa Petrus ighaze: “Ai! Uzeev buza tiom tonanan imuul ila ina. Vena, rubruub to Tamaŋ igham payou ne, irau naghun ila maau?” Rubruub to Yesu isavia, nene iza to pataŋani to ye pale imbaada, leso ireu sosor to tamtoghon, ve itatan Maaron mbalmbali toni.
Tigham Yesu ila to Anas
12-13 Ghoro yes ndaaba to Rom toman daba todi, ve yes uraata to yes Yuda timbaaŋ di tinim, tikis Yesu, tikau nima, ve tighami tila to Anas muuŋ, leso ilooŋ saveeŋ toni. Ndaman tonenen, Anas rawa Kaiapas, ye daba to watooŋrau.§ Anas, muuŋ ye inim daba pa ndiran to watooŋrau. Ve sawa tonene, ye isob pa uraat toni wa. Eemoghon iza inepneep sone. Sawa to tirab Yesu imaat, Anas rawa Kaiapas imuuŋ pa ndiran to watooŋrau.
14 Kaiapas tonene, to muuŋ isaav pa pooza to yes Yuda ighaze: “Poia pa ŋgeu ee moghon igham ival tiina inadi ve imaat padi. Pa vene, tamtoghon tisob timatmaat.” Yo 11:49+
Petrus ipesamun Yesu iza
(Mt 26:69-70; Mk 14:66-68; Lu 22:55-57)
15 Simon Petrus yesuru taghoniiŋa ite titaghon Yesu le tila tivot daba to watooŋrau ruum toni. Taghoniiŋa tonowen, daba to watooŋrau iwatagi. Tovenen ye itaghon Yesu ve yesuru tilooŋ tila didiiŋ to iluvut ruum lolo. 16 Eemoghon Petrus, ye ineep pumuri igharau ataam avo. Tovenen taghoniiŋa ite tonenen ivot muul, ve isaav pa liva to iŋgin ataam, pa igham Petrus ilooŋ ila paam. 17 Tauto liva tonowen ighason Petrus ighaze: “Yom taghoniiŋa eez to ŋgeu tonowen paam?”
Petrus ipamuul aliŋa ighaze: “Ee-e, you taghoniiŋa toni maau.” 18 Sawa tonenen, ndug iyauŋ. Tovenen yes mbesooŋa toman uraata pida titavun yab gha ilaav di ve tinepneep. Ve Petrus paam ila iyondyood toman di, ve yab ilavlaava.
Anas ighason roran Yesu
(Mt 26:59-66; Mk 14:55-64; Lu 22:66-71)
19 Anas, ye daba muŋgina to ndiran to watooŋrau. Ye ighason Yesu pa taghoniiŋa toni, ve saveeŋ to ivovotia pa tamtoghon. 20 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Saveeŋ tiou, you naŋgooza maau. Nasasavia ighazooŋ ila ival tiina matadi. Sawa naol, you napatoot tamtoghon pa Maaron aliŋa izi ndug to iit Yuda taluplup ghiit pani, inimale rumai to ndug ndug, ve ila Rumai Tiina nagho. 21 Yom ughason ghou pa saveeŋ tiou pasa? Ughason yes to tiloŋlooŋ saveeŋ tiou. Pasa, yes tiwatag saveeŋ to nasasavia.”
22 Yesu isavia saveeŋ tonene, ve uraata eez to iyoon igharaui, ipambar paŋa ve isaav pani ighaze: “Ai, upamuul daba to watooŋrau saveeŋ toni tovene pasa? Uroron pani maau?”
23 Yesu isaav pani tovene: “Ighaze aliŋag eta isosor, ghoro uvotia. Ve ighaze saveeŋ tiou deŋia, pughu vena to upambar sorokin ghou?”
24 Yesu isaav tovene, ghoro Anas ipuli, ve isaav ve tighami tila to Kaiapas to daba to watooŋrau. Ve ravraav to tikau Yesu nima pani, nene inepneep, ve ye ilaghlaagh tomani.
Petrus ipesamun Yesu iza muul
(Mt 26:71-75; Mk 14:69-72; Lu 22:58-62)
25 Petrus, iyondyood igharau yab, ve yab ilavlaava. Tovenen yes to yesŋa Petrus tinepneep izi yab dige, tighasoni tighaze: “Yom paam avaat taghoniiŋa toni eez?”
Ghoro Petrus ipesam pa tau ighaze: “Ee-e, you taghoniiŋa toni maau.”
26 Ŋgeu to Petrus isap motin taliŋa, siŋ toni eez, ye mbesooŋa to Kaiapas. Ye imundig ve isaav pa Petrus ighaze: “Wai, yom tonene to naghita ghom yamŋa ayondyood izi oliv lolo!” 27 Eemoghon Petrus ipesam pa tau muul. Sawa tonenen kat, ve tatareek itaŋ.
Tipayoon Yesu pa savsaveeŋ ila Piladus mata
(Mt 27:1-2,11-14; Mk 15:1-5; Lu 23:1-5)
28 Mboŋmaagh kat, daba to yes Yuda tigham Yesu ve tipul ruum to Kaiapas, ve tighami tila pa ruum tiina to Piladus to gavana to Rom. Eemoghon tilooŋ tila ruum toni lolo maau. Tineep pumuri. Pasa, Piladus, ye Yuda maau. Ve sawa to Pasova inim igharau wa. Tovenen timatughez: Ighaze tilooŋ tila ruum toni lolo, nene pale igham di tisami ila Maaron mata, ve irau tighan aniiŋ to Pasova maau. 29 Tovenen Piladus ivot ila todi, ve ighason di ighaze: “Ŋgeu tonene igham sa sosor, to aghami inim?”
30 Yes tipamuul ghasoniiŋ toni tighaze: “Wai, ighaze ye ŋgeu poia, pale nighami inim tiom? Maau. Ye ŋgeu samia eez. Tauto nighami inim.”
31 Tovenen Piladus isaav padi muul: “Ighaze venen, yam aghami ala, ve taumim agharaat saveeŋ toni itaghon tutuuŋ tiam.”
Yes tisaav pani tighaze: “Nene poia. Eemoghon yam Roma tutuuŋ tiam iŋgalsekin ghei pa rabuuŋ tamtoghon imaat.” 32 Muuŋ, Yesu isavia ataam to pale imaat pani. Yes tisaav tovene, tauto Yesu aliŋa tonenen ighur anoŋa.
33 Tovenen Piladus imuul ilooŋ ila ruum lolo, ve isaav ve tigham Yesu ilooŋ ila toni. Ghoro ighasoni ighaze: “Vena, yom kinik to yes Yuda?” Mt 2:2
34 Yesu ipamuul ghasoniiŋ toni ighaze: “Ghasoniiŋ tiom tonenen, ivot ila taum ŋgar tiom, ma tamtoghon pida tipaesia ghou payom, tauto ughason ghou ne?”
35 Piladus isaav pani muul ighaze: “Vena, you to Yuda? Nene taum tamtoghon tiom, toman yes daba to watooŋrau, to tighur ghom unum nimag. Tovenen usaav ghazooŋa payou lak. Yom ugham sa sosor, to tigham ghom unum?”
36 Yesu isaav pani ighaze: “Mbeb to you naghamgham pooz pani, nene to taan maau. Inimale you kinik itaghon ŋgar to taan, tone uraata tiou tivool tiou, ve tigham malmal. Leso yes Yuda irau tikis ghou maau. Eemoghon saveeŋ, tauto nasavia ila wa. Mbeb to you naghamgham pooz pani, nene to taan maau.” Dan 7:13-14; Ro 14:17
37 Piladus ilooŋ saveeŋ toni, ve ighasoni muul ighaze: “Ighaze venen, yom kinik tou?”
Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Saveeŋ tauto taum usavia ne. [Eemoghon you kinik inimale yom ugham ŋgar pani ne maau.] You nazi nanim taan pa napariaaŋ tamtoghon leso tighur ila saveeŋ onoon. Tinaŋ ipoop ghou pa pughu tonene. Tovenen tamtoghon tisob to tighaze titaghon saveeŋ onoon, nene pale tilooŋ aliŋag ve titaghoni.” Yo 8:47
38 Tauto Piladus ighasoni muul ighaze: “Saveeŋ onoon, nene sa?” Yo 14:6
Piladus iyok pa tirab Yesu imaat
(Mt 27:15-23; Mk 15:6-14; Lu 23:13-23)
Piladus isavsaav toman Yesu le isob, ghoro ivot ila pumuri muul, ve isaav pa yes Yuda ighaze: “You naghita naghaze ŋgeu tonene, ye le sosor eta maau. 39 Aghita. Yam gabuamim tovene: Tamtoghon tiam to tineep ila ruum to yabyabuuŋ lolo, ighaze sawa to Pasova ivot, you irau napul todi eez ivot ilat tiam. Vena, aghaze napul kinik to yam Yuda tonene ilat?”
40 Yes timboob toman aliŋadi tiina tighaze: “Yei lolomai pa ŋgeu tonanan maau! Upul Barabas inim!” Barabas tonowen, muuŋ igham malmal pa izurun gavman to Rom tighau. Mbaŋ 3:14

*18:6: Maaron iza Yoova, pughu tovene: ‘You nanepneep.’ Ughita Maaron Igham Mulin Yes Israela (o Kisim Bek) 3:14. Sawa to Yesu isavia saveeŋ tonene, ye avaat ipatooŋ Maaron tapiri pida. Pughu tonene to yes to tila pa ghamuuŋi titaptap tizi.

18:10: Takabiid Malkus tonene ve Markus izadi malep. Markus, ye ŋgeu to muri imbood varu poia. Ve Malkus, ye daba to watooŋrau mbesooŋa toni.

18:11: Rubruub to Yesu isavia, nene iza to pataŋani to ye pale imbaada, leso ireu sosor to tamtoghon, ve itatan Maaron mbalmbali toni.

§18:12-13: Anas, muuŋ ye inim daba pa ndiran to watooŋrau. Ve sawa tonene, ye isob pa uraat toni wa. Eemoghon iza inepneep sone. Sawa to tirab Yesu imaat, Anas rawa Kaiapas imuuŋ pa ndiran to watooŋrau.