17
Yesu ipatooŋ ŋguruba ivot ighazooŋ
(Mk 9:2-13; Lu 9:28-36)
Mboŋ liim ve eez inim ila, ghoro Yesu igham Petrus, Yakobus, ve tazi Yoan, ve yes paaŋ moghon tizala lolooz eez to daba izala kat. Leso eŋgendi tineep. Tinepneep tonowe, ve Yesu nagho itoora ila yes tol matadi, le isul toman ŋguruba tiina kat inimale ndag mata. Ve nonogiiŋa toni paam, ipisosooŋ kat ve isul. Igham 34:29+; Yo 1:14; 2Pe 1:16+
Mala maau ve taghoniiŋa toni tol tonowen tighita Mose yesuru propet Ilia tivot ve tisavsaav toman Yesu. Tovenen Petrus imundig ve isaav ila pa Yesu ighaze: “Tiina, taneep sualen le poiawaat kat. Ighaze lolom tovene, ghoro narei mbeez tol to sualen. Eez payom, eez pa Mose, ve eez pa Ilia.”
Petrus isavsaav sone, ve yaghur tae to milmilia kat izi inim ikau di. Ghoro tilooŋ Maaron aliŋa ivot ila yaghur tae tonowen lolo ighaze: “Nanan you taug natug ee moghon to lolog pani, ve igham ghou lolog poia kat. Alooŋ aliŋa ve ataghoni.” Igham 40:34+; Mbo 2:7; Mt 3:17
Taghoniiŋa toni tilooŋ saveeŋ tonene le matughezaaŋ tiina igham di. Tovenen tiput aghedi izi taan, ve tipoon matadi. Eemoghon Yesu ila ikis di, ve isaav padi ighaze: “Amatughez malep. Amundig.” Ghoro matadi iza, ve tighita tamtoghon eta muul maau. Yesu eŋgeni to ineep toman di.
Yes tipul lolooz, ve sawa to tilaghlaagh tizila, Yesu iŋgalsekin di ariaŋa ighaze: “Mbeb gharatooŋa to ŋgaramus aghita, avotia pa tamtoghon rikia malep. Ineep tiam moghon, le sawa to Tamtoghon Natu imundig pa mateeŋ, ghoro avotia.” Mt 16:20
Taghoniiŋa to Yesu tighasoni pa mulaaŋ to propet Ilia
(Mk 9:11-13)
10 Ghoro taghoniiŋa toni tonenen tighason Yesu tighaze: “Pughu vena to yes ŋgara to tutuuŋ tighaze propet Ilia pale imuul inim muuŋ, ghoro Mesia tau inim?” Mal 4:5
11 Yesu ipamuul ghasoniiŋ todi ighaze: “Saveeŋ todi tonenen, deŋia. Ilia pale inim muuŋ, ve igharaat mulin mbeb tisob to tisami. 12 Ve you nasaav payam: Ilia, ye inim wa. Eemoghon tamtoghon tighilaala maau. Tauto tighur pataŋani naol pani itaghon taudi lolodi. Ve Tamtoghon Natu tovene paam. Mala maau pale ana imbaad pataŋani, ve iyamaan yabyabuuŋ tiina ila tamtoghon nimadi.” Mt 11:14, 14:10
13 Yesu isaav tovene, ghoro ŋgar todi ivot ve tighilaal tighaze ye isavia saveeŋ tonene iza to Yoan ŋgeu rughuzaaŋa. Lu 1:17
Yesu indiir avuvu samia pa pain kainaŋen eez
(Mk 9:14-29; Lu 9:37-42)
14 Yesu toman taghoniiŋa toni tol tonenen timuul tila tivot to ival tiina, ghoro ŋgeu eez iŋarua Yesu ila, iput aghe pani, 15 ve isaav pani ighaze: “Tiina, lolom isamin natug ve uuli lak! Pasa, ighaze borou imundig pani, nene iwaghamuni le isami kat. Sawa pida to imundig pani, ye itap izala yab, ve sawa pida itap izila ya lolo. 16 Tovenen you naghami ila to taghoniiŋa tiom naghaze tiuuli, leso tini poia. Eemoghon titoova, le tiraua maau.”
17 Yesu isaav padi inim yasilooŋ ighaze: “Oyai, yam tamtoghon to aazne, aghur ila maau, ve ŋgar tiam iwaghamgham kat. Itiŋa takaria nepooŋ wa. Tovenen naghaze pa ŋgar tiam ivot, ve aghilaal ris. Eemoghon maau. Moghon moghon, yam aghamgham pataŋani payou. Pale ŋeez o ateg izi? Poia, agham pain kainaŋen tonanan inim.” 18 Tovenen tighami ila toni, ve ye iyaan avuvu samia tonowen, ve indiira ighau pani. Sawa kat tonenen, pain kainaŋen tini poia.
19 Muri ghoro, taghoniiŋa to Yesu tila toni, ve yes moghon tineep ve tighasoni tighaze: “Pughu vena to yei irau nindiir avuvu samia tonowen maau?”
20-21 Yesu ipamuul ghasoniiŋ todi ighaze: “Pasa, ghurla tiam tiina maau. You nasaav payam kat. Ighaze ghurla tiam ŋgiira rismoghon inimale mastet uve,* Mastet, nene mbeb to itub iza inimale ndoor was ma venen. Uve, nene gegegeu kat tinimale ndog atulu, ma mbuas uvedi.
nene irau mbeb eta ila murimim maau. Yam pale irau asaav pa lolooz tonene tovene: ‘Upul inam, ve ula nowe.’ Ve lolooz tonene pale ilooŋ aliŋamim, ve ipul ina ve ila.” Ndiran ŋgara pida tighaze saveeŋ pida ineep ila saveeŋ waaro tonene paam. Saveeŋ tovene: “Eemoghon avuvu samsamiadi tovene, ataam ee moghon to tandiir di, nene vene: Taŋgun tauud pa ghaniiŋ aniiŋ, ve tasuŋ Maaron ariaŋa. Ataam ite paam maau.” Mk 11:23; Lu 17:6
Yesu iyol aliŋa muul pa mateeŋ ve mundigiiŋ toni
(Mk 9:30-32; Lu 9:43-45)
22 Yesu toman taghoniiŋa toni tila tilup di izi Galilaia, ve ye isaav padi ighaze: “Mala maau pale tighur Tamtoghon Natu ila koia nimadi itaghon Maaron ŋgar toni, 23 leso tirabi imaat. Eemoghon mboŋ inim tol, Maaron pale ipamundigini pa mateeŋ.” Taghoniiŋa toni tilooŋ saveeŋ tonene, le lolodi ipataŋan kat.
Yesu ipiyaav takes pa Rumai Tiina
24 Yesu toman taghoniiŋa toni tilaghlaagh tila le tivot ndug Kapernaum. Tinepneep tonowe, ve ndiran pida to youŋ takes pa Rumai Tiina tiŋarua Petrus tila, ve tighasoni tighaze: “Vena, patoŋaaŋ tiam ipipiyaav takes pa Rumai Tiina, ma maau?” Igham 30:13
25 Petrus ipamuul aliŋadi ighaze: “Vee, ye ipipiyaav paam.” Muri ghoro, imuul ila pa ruum, ve Yesu rikia moghon isoop ghasoniiŋi ighaze: “Simon, yom ugham ŋgar vena? Sa ndiran to tipipiyaav takes ila pa yes kinik to taan? Taudi ndinatudi, ma ndiran pida?”
26 Petrus isaav pani ighaze: “Ndiran pida.”
Yesu isaav pani muul: “Ighaze venen, kinik tau ndinatu, ledi pughu eta pa tipiyaav takes maau. 27 Eemoghon tawaghamun ndiran tonowen lolodi malep. Tapiyaav lak. Tovenen ula upiyaav yaav tiom ila ya naliu. Iigh to ughoona muuŋ, nene pale yaam silva eez ineep ila avo. Ughami ula, ve upiyaava inim ituru ndamood.”

*17:20-21: Mastet, nene mbeb to itub iza inimale ndoor was ma venen. Uve, nene gegegeu kat tinimale ndog atulu, ma mbuas uvedi.

17:20-21: Ndiran ŋgara pida tighaze saveeŋ pida ineep ila saveeŋ waaro tonene paam. Saveeŋ tovene: “Eemoghon avuvu samsamiadi tovene, ataam ee moghon to tandiir di, nene vene: Taŋgun tauud pa ghaniiŋ aniiŋ, ve tasuŋ Maaron ariaŋa. Ataam ite paam maau.”