13
Yiisu swagha myili mi binduono bi nde
Nsomo basomo kyiri kii Paake, Yiisu bu asoolo ti matala ma nde mama omara ŋa nsie mu ogye kundaa Taara maato, nde wu áakadzyi baba nde ba bali mu nsie, nde ádzyi bo tee ku masini. Mu matala mama nkonkolo, Yiisu ákadza ya binduono bi nde, dyabulu ásohobo etsimi kii otyeghe Yiisu mu mukolo a Yuda, mwana a Simõ Isikaryote. Yiisu ásoolo ti Taara ágwi byehene ŋa myaã mi nde, ya nde kundaa Nzaami áfi, ya li mu obvughuru kundaa Nzaami. Yiisu átemene, ádzwulu enkuru e nde kii ŋa yulu, ya ásyere eko ki baakagyala madza mu bala. Nde álo madza mu ndoŋo, ábaana oswagha myili mi binduono bi nde, ya ábwi ogyala mye mu eko ki baakagyala madza ki ásyere nde mu bala. Bu ato ŋa nkulu a Simõ-Piere, Simõ-Piere áfwulu nde ti: «Mfumu, me we aaswagha me myili?» Yiisu ábvuhulu nde ti: «Mu matala ma, we ka kughu osoolo ndagha yi ndi mu okagyighili me o, lo mbala-tsughu, we sa baghala yo.» Piere ályele nde ndiri: «Si okala ka bunu, we ka kughu oswagha me myili o!» Yiisu ábvuhulu kundaa nde ti: «Kala ti me ka nswagha we myili o, lo we ka akala emo ya me o.» Simõ-Piere ályele kundaa nde ti: «Mfumu, mu obo ka swagha me yini a myili o, lo swagha me myaã ya mutswi si!» 10 Yiisu ábvuhulu kundaa nde ti: «Mbwuru wu maagyogho madza, li a yina nzala oswagha myili, mu kuulu nyuru a nde yohono yili tse-tse. Be lili baba tse-tse, lo ka be bwohono o.» 11 Yiisu ásoolo mbwuru wu akala aatyeghe nde, mu obo nde ályele ti: «Be bwohono ka lili baba tse-tse o.»
12 Mu matala ma ámana nde oswagha bo myili, nde áfirilaha enkuru e nde kii yulu, ábvughuru ábwi-nsini ŋa tabele ya áfwulu bo ti: «Be liibaghala ndagha yi aangyighili me be? 13 Be liikata me mu “Muluo” ya “Mfumu”, mu oyo be lili a bwu, mu kuulu me ndi Muluo ya Mfumu. 14 Mu obo, kala ti me aanswagha be myili, me wu ndi Mfumu ya Muluo, behe si lifaana okaswagha myili be a be. 15 Me nsuo be bu lifaana osa. Bu aansi me kundaa be, behe si lisa obo kundaa babamõ. 16 Mu engaŋma me ndyele be ti, Nkana ka bvulu mfumu a nde mu mupfunu o, bwunu we ntumu ka bvulu munde wu aagweghe nde mupfunu o. 17 Be bu lisoolo ndagha yi, be sa likala a esee kala ti, be lisalala yo. 18 Me ka ndyele ndagha yi mu nkooro a be bwohono o, me nsoolo babo ba aansuolo me. Lo ndagha oyo yi básono mu Mikaana mi Nzaami yifaana okeele: “Munde wu líikadza limpa emõ ya me, ayi mutaara a me”. 19 Mu matala ma, me ndyele be ndagha yi aabwa nsomo yo yibwa, mpaala ŋa akala oobwa ndagha me, be lisa kana ti “Me Ndi”. 20 Mu engaŋma me ndyele be ti, nswe munde wu aagyagha munde wu ngweghe me, me agyagha, munde wu gyagha me, gyagha wu áagweghe me.»
Yiisu lyele ti Yuuda aatyeghe nde
(Mat 26.20-25; Mar 14.17-21; Luk 22.21-23)
21 Bu abili obo, endwi e nyuru épala Yiisu ya nde ályele ti: «Mu engaŋma me ndyele be, mumõ ŋa kara li be sa atyeghe me.» 22 Binduono bítala bambaala ya bíkafwulu ti nde mu nande ákabili. 23 Mumõ ŋa kara li binduono, munde wu ókadzyi Yiisu, áli abwi-nsini ŋa bele a nde. 24 Simõ-Piere ákoro enduono ekye mu kuulu kye efwulu Yiisu, mu nande nde ákabili obo. 25 Enduono ekye bu esiŋi ŋa etulu e Yiisu, éfwulu nde ti: «Mfumu, na munde?» 26 Yiisu ábvuhulu ndiri: «Me munde wu aangwa me ekele ki limpa ki àantsubu me mu ndoŋo.» Yiisu ágwolo ekele ki limpa ki átsubu nde mu ndoŋo ya ágwi kye kundaa Yuda, mwana a Simõ Isikaryote. 27 Yuda bu agyagha ekele ki limpa ekye, Satana ásomo mu nde. Yiisu ályele kundaa nde ti: «Ndagha yi dzyi we ogyighili, gyighili yo mu maswa-maswa.» 28 Mbwuru si mumõ mu ba báli oŋo, ka ábaghala o mu emakye nde ábili obo. 29 Buulu Yuda aakakwara empogholo e nzi, babake bátsimi ti Yiisu nde átumu mu oyiswumu bilogho bi báli a nzala a bye mu kyiri, bwunu we mu oyigwa bilogho kundaa bawele. 30 Bu amana agyagha ekele ki limpa ekye, ŋaana oŋo, nde ápala. Mpyibi áli yi maabwa.
Yiisu gwi mukyene wu munyaghara
31 Yuda bu apala, Yiisu ályele ndiri: «Mu matala ma, Mwana a mbwuru maabagha nsia, ya Nzaami aabagha nsia mu nde. 32 Kala ti Nzaami bagha nsia mu nde, Nzaami ndeme si sa agwa Mwana a nde nsia, ya edzi-dzighi, nde sa agwa yo. 33 Baana ba me, me ndi ya be mu mana matala. Be sa lisagha me. Ya ti bwunu a bu aandyele me kundaa ba-Dzwife ti: “Ku aangye me, be ka likughu ogye oko o.” Mu matala ma, me ndyele obo kundaa behe si. 34 Me ngwi be mukyene wu munyaghara: Liikakala a dzyi be a be . Bwunu a bu aandzyi me be, behe si liikadzyi be a be. 35 Kala ti be likala a dzyi be a be, baara bwohono sa basoolo ti be lili binduono bi me.»
Yiisu lyele ti Piere sa atunu nde
(Mat 26.31-35; Mar 14.27-31; Luk 22.31-34)
36 Simõ-Piere áfwulu nde ti: «Mfumu, we kunu aagye?» Yiisu ábvuhulu nde ti: «Oko ku aangye me, we ka kughu onama me mu matala ma o. Lo ku nkulu, we sa nama me.» 37 Piere ábvuhulu nde ti: «Mfumu, mu emakye me ka nkughu onama we mu matala ma o? Me aankughu mu ogwa laama li me mu nkooro a we!» 38 Yiisu ábvuhulu ndiri: «We aakughu mu ogwa laama li we mu nkooro a me! Mu engaŋma, me ndyele we ti mu mansa matere we sa tunu me, nsomo mulumu a nsuhu akuolo.»