20
Yiisu sighili mu lipfu
(Mat 28.1-8; Mar 16.1-8; Luk 24.1-12)
1 Mu etsughu kii limiŋi, mu minkya-nkya, ŋaala bwihi nkini ogyaghala we, Mari musi Mangadala ágyene ku mpyeme. Nde ámono ti limeẽ li líkakyi mpyeme baamaha. 2 Nde ábara ntyini, áyibagha Simõ-Piere ya enduono ki eke, ki ókadzyi Yiisu, ya ályele kundaa bo ti: «Baamaha Mfumu munsa mpyeme, ya bihi ka lisoolo ku baayitwulu nde o.»
3 Piere ya enduono ki eke bábulupala ya bágyene ku mpyeme. 4 Bo bansa buolo bákabara ntyini ŋa emõ, lo enduono ki eke éluru Piere mu ntyini ya kye éyito nsomo ku mpyeme. 5 Kye égyimini munsa mpyeme ya émono bisili bi áli bádzyi Yiisu ŋa nsie, lo kye ka ésomo omo o. 6 Simõ-Piere wu áakayanama nde bu ayato, ásomo munsa mpyeme. Nde ámono bisili bi áli bádzyi Yiisu oŋo 7 ya mupa eko wu áli bádzyi nde mu mutswi. Mupa eko munde ka áli ebini emõ ya bisili o, lo bágyighili ofughuru nde mu libee, ŋa ebini ekimi. 8 Me oŋo enduono ki éyato nsomo ésomo munsa mpyeme si. Nde ámono ya ási kana. 9 Mu kuulu, bo áli nkini ka bákabaghala Bisono bi Nzaami o, bi biikalyele ti Yiisu faana osighili ŋa kara li ba bákpi. 10 Ŋa mbihi oŋo, binduono bibye bíbvughuru ku bíkakala bye.
Yiisu moŋono kundaa Mari musi Mangandala
(Mat 28.9-10; Mar 16.9-11)
11 Mari ali ásyili ku mbala ŋa bele a mpyeme, mu okalili. Kunsa elili, nde ápfuŋumu ya ákagyimini munsa mpyeme. 12 Nde ámono bangye-yulu buolo ba bálaha binkuru bibi buŋu, ba bábwi nsini ŋa ebini ki áli bátwulu nyuru a Yiisu, mumõ ku mutswi, wu muke ku myili. 13 Bo báfwulu nde ti: «Mukaha, mu emakye we li mu okalili?» Nde ábvuhulu bo ti: «Baamaha Mfumu a me, ya me ka nsoolo ku baayitwulu nde o.» 14 Bu amana obili obo, nde ákaghala ya ámono Yiisu átemene oŋo, lo nde ka ákasoolo o ti munde me Yiisu. 15 Yiisu áfwulu nde ti: «Mukaha, mu emakye we li mu okalili? Nande we li mu okasagha?» Mari bu ákatsimi ti munde áli mbwuru wu aakasala munsa ebwa, ályele nde ti: «Mfumu! Kala ti we aamaha nde lyele me ku aatwulu we nde, ya me sa yingwolo nde.» 16 Yiisu áti nde mbili ti: «Mari!» Mari áfirikaghala ya ályele nde mu ndiŋi yi a Eebele ndiri: «Rabuni!» Mbaala ti, «Muluo». 17 Yiisu ályele nde ti: «Ka kwara me o, mu kuulu me nkini ka aankumu kundaa Taara a me o. Lo we gye yilyele kundaa baana ba taara a me ti me ndi mu okumu kundaa Taara a me wu li Taara a behe si, kundaa Nzaami a me wu li Nzaami a behe si.»
18 Mu obo, Mari musi Mangadala áyilyele binduono ti: «Me aamono Mfumu!» Ya nde átuoho kundaa bo mandagha mwohono ma ólyele nde Yiisu.
Yiisu moŋono kundaa binduono bi nde
(Mat 28.16-20; Mar 16.14-18; Luk 24.36-49)
19 Mu nkonkolo yi a etsughu kyini ekye, etsughu kii limiŋi, binduono bi Yiisu áli bibvuŋunu munsa nzo. Mu nkooro a nzalamweẽ a bamfumu ba ba-Dzwife, bo bágyighili okuru muŋma a nzo. Lo Yiisu ágyi, áteme ŋa kara li bo ya ályele bo ti: «Nyaã edzuunu ekala ya be.» 20 Bu amana obili obo, nde ásuo bo myaã ya libee li nde. Binduono bu bimono Mfumu, bíli kunsa a esee. 21 Mu obo, Yiisu áfirilyele bo ti: «Nyaã edzuunu ekala ya be! Ti bwunu a bu ógweghe me Taara, mehe si ngweghe be.» 22 Bu abili obo, nde áfulu muwuele ŋa yulu a bo ya ályele bo ti: «Ligyagha Mufulu a Ngili. 23 Babo baliisa be masumu ma bo kolokolo, sa basa bo mo kolokolo. Babo baliibihi be masumu ma bo osa kolokolo, ka basa bo mo kolokolo o.»
Yiisu ya Toma
24 Toma, wu bákata ti mbu, mumõ mu binduono kwumu ya byele (12), ka áli ya bo o mu matala ma ómoŋono Yiisu kundaa bo. 25 Mu obo, binduono bibike bílyele nde ti: «Bihi liimono Mfumu!» Lo nde ábvuhulu bo ti: «Kala ti me ka mono bilyimi bibi mansere mu myaã mi nde o, kala ti me ka nsohobo mulyeme mu mambaala mamo o, ya kala ti me ka nsi ekee ŋa libee li nde o, me ka nsa kana ti nde li mweẽ o!»
26 Ŋa mbihi a bitsughu mpuomo, binduono bífiribvuŋunu munsa nzo, ya Toma áli ya bo. Bo áli bágyighili okuru bidzughubu byehene, lo Yiisu ágyi, átemene ŋa kara li bo ya ályele bo ti: «Nyaã edzuunu ekala ya be!» 27 Ŋa mbihi, nde ályele Toma ndiri: «Gya, lo mulyeme a we ŋa, ya mono bikee bi me. Gya a ekee e we ya sa kye ŋa libee li me. Nyaã mikeme ya sa kana!» 28 Toma ábvuhulu nde ti: «We li Mfumu a me ya Nzaami a me!» 29 Yiisu ályele nde ti: «We busi kana bu mono me! Esee kundaa babo baala ka baamono o lo baasi kana!»
Mupfunu a mukaana wu
30 Yiisu áfirisa bilyimi bibi okiŋimi bilagha ŋa mihi mi binduono bi nde biili ka básono bye mu mukaana wu o. 31 Lo mandagha ma, básono mo mu kuulu be lisa kana ti Yiisu li Kriste, Mwana a Nzaami, ya mu kuulu, bu lisi kana, be libagha laama mu nkwumu a nde.