7
Yiisu dzuhu musala a mfumu a bambumbulu nkama
(Mat 8.5-13)
Yiisu bu amana olyele mandagha mwohono mamo kundaa baara ba bákagyughu nde, nde ágyene ku Kaperenawume. Oko óli a mfumu a ekuru ki bambumbulu ba Rome nkama. Nde áli a musala wu ákadzyi nde ku olagha. Musala me ábyele ya ákadzwana ya lipfu. Mfumu munde bu agyughu ti Yiisu aayato ŋa Kaperenawume, nde ágweghe ndaama a bakwuru ba ba-Dzwife bayilyele Yiisu ayabvwuhu nkana a nde. Bo bágyene kundaa Yiisu ya bábuono nde ku olagha ti: «Wu aagweghe bihi li mbwuru wu mubwe ya we faana obaha nde, Mu kuulu nde dzyi baara ba nsie a bihi-a-be, ya me nde aatwuhu bihi nzo a lisamana.»
Mu obo Yiisu ágyene ya bo. Nde ato ŋa bele a nzo a mfumu munde, mfumu a bambumbulu ágweghe ndaama a bandughu ba nde kundaa Yiisu mu olyele nde bu: «Mfumu, nyaã omono oko mpara yi ogya ku nzo a me! Me ka nkughu mu ogyagha we munsa nzo a me o. Me obo me aamono si ti me ka mfaana oyabwana a we o. Lo tsughu yini a ndagha, ya musala a me sa adzughu. Me ndi mu litumu li bamfumu ba me, ya meme si ndi a bambumbulu ba aakantumu me. Kala me ndyele mutsyini ti: “Gye!” Nde sa agye. Kala me ndyele wu muke ndiri: “Gya!” Nde sa agya. Kala me ndyele musala a me ti: “Sa bu!” Nde sa asa obo.»
Yiisu ayughu obo, nde ákiŋimi. Nde ákaghala kundaa baara ba báyanama nde, ya ályele bo ti: «Mu engaŋma, me ndyele kundaa be, ngu okala mu Isarayele, me nkini amaamono mbwuru wu li a kana li linene lili bu o.» 10 Bandughu ba mfumu a bambumbulu bábvughuru kundaa nde ya bámono musala wu áali mubyele ádzughu.
Yiisu siili mwana a mupfiili mu lipfu
11 Ŋa mbihi oŋo, Yiisu ágyene ku bvulu lili Nayine. Binduono bi nde ya mpwumu a baara yi nene bágyene ya nde. 12 Mu matala ma ákasomo nde kunsa bvulu, nde ámono ebyimi ki bákayidzyighi ku mampyeme: Mwana nga mumõ wu a baghala mu mweẽ ngughu a nde, ya ngughu a nde áli mupfiili. Mpwumu a baara baba bvulu lilo báli ya mupfiili. 13 Mfumu bu amono mupfiili munde, nde ámono nyiĩ yi alagha. Mu obo nde ályele kundaa nde ti: «Ka lili o!» 14 Bu asele, Yiisu ábyeme lwana ya baara ba bákabiri lo bátemene. Nde átsughu ndagha ti: «Munkuru-mbala, me bu ndyele we, temene!» 15 Mvwumu ásighili, ábwi nsini ya ábaana obili. Yiisu ágwi nde kundaa maama a nde. 16 Baara bámono nzalamweẽ. Bo básyighi Nzaami ya bákalyele ti: «Nzaami aagweghe bihi mubighili wu munene!» Ya báfiribwehe ti: «Nzaami aayamoŋono kundaa baara ba nde!» 17 Mu obo nsia a Yiisu yítsaŋama mu etsulu e nsie kii Yude kyehene, ya mu bitsulu bi nsie bi bili be-bele a Yude.
Dzã Muboghoro gweghe binduono bi nde kundaa Yiisu
18 Binduono bi Dzã Muboghoro bílyele nde mandagha mwohono mamo. Mu obo, nde áti binduono bi nde byele mbili 19 ya ágweghe bye kundaa Yiisu mu ofwulu nde ti: «We me mbwuru wu liikakyele, bwunu we mukimi liikyele?» 20 Bo bato kundaa Yiisu bályele nde bu: «Dzã gweghe bihi mu ofwulu we, “kala we me mbwuru wu liikakyele, bwunu we mukimi liikyele?”»
21 Mu matala maana mamo, Yiisu ádzuhu babyele balagha, ya ba báli a mpara yi a mawa-mawa. Nde ábyi mifulu mi mibi mi míli ya bo, ya ádzubulu mihi mi babo ba áli ókpi mihi. 22 Ŋa mbihi oŋo, nde ályele kundaa baara ba ógweghe Dzã ti: «Ligye lilyele kundaa Dzã myehene mi liimono ya mi liigyughu be»
«Binkpa-mihi bili mu omono, bikara bili mu odzyara, bangaa buala ayi tse-tse, Binkpa-matswi bili mu ogyughu,
Ba bakpi bali mu osighili mu lipfu, ya bawele bali mu ogyughu Nsia yi Mbwe.
23 Esee kundaa munde wu aagwene obwihi kana li nde mu nkooro a me!»
24 Ŋa bihi a ŋa óbvughuru baara ba ógweghe Dzã, Yiisu ábaana obili mu nyuru a Dzã kundaa mpwumu a baara. Nde ályele bo ti: «Emakye be liiyitala ku syehe? Libaŋana li okanyihi efulu? 25 Bu lo be emakye liiyitala? Mbwuru wu aalaha binkuru bibi ntala? Lo, ba baakalaha binkuru bibi ntala ya ba bali kunsa busini okakala mu manzo ma mikogho. 26 Lo emakye be liiyitala? Mubighili? Heẽ, me ndi mu olyele be, nde bvulu mubighili». 27 Mu kuulu Dzã me munde Bisono biikalyele ti:
«Me sa ntswahaba ntumu a me ku nkulu a we.
Mu ogyighili we nzili
28 «Me ndyele be bu: Ŋa kara li baara bwohono ba báburu mu bakaha, ka oli ya mbwuru wu bvulu Dzã o. Lo munde wu bvulu nde busala mu Emfumu e Nzaami bvulu nde bukwuru. 29 Ya baara bwohono ba bagyughu nde, ya mintolo-mpagha, bo bábaghala ti Nzaami li wu a bunsumu, ya bákihi ti Dzã aboghoro bo. 30 Lo ba-Faridzyẽ ya Baluo-mikyene bu babihi mi okadzyi Nzaami osa mu bo, bábihi ti Dzã aboghoro bo.»
31 Yiisu áfirilyele ti: «Ya na me aambvughu baara baba eseene ki? Bo efaana kii na bali? 32 Bo bafaana ya bike-bike bi biibwi nsini ŋa ebini ki ookabvuŋunu baara bwohono, ya bali mu okalyele mu yulu kundaa babake ti:
“Bihi liifulu mamvulu-a-mvulu, lo be ka liikini o! Bihi liigyimi bikwumu bibi minyoõ, lo be ka liilili o.”»
33 «Dzã Muboghoro aagyi, nde ka ákadza mampa ya ka ákaŋma mala o. Mu obo, be liilyele ti: “Nde li a mufulu wu mubi.” 34 Mwana a mbwuru aagyi. Nde li mu okadza ya okaŋma, ya be lili mu okalyele ti: “Mbwuru wu ki agyahaba nde yini a odza ya oŋma mala. Nde li mbaala a mintolo-mpagha ya banga-a-masumu.” 35 Lo bunsughu bu Nzaami buumoŋono bubu bunsumu kundaa baana ba nde.»
Yiisu mu nzo a Simõ mu-Faridzyẽ
36 Mu-Faridzyẽ mutsyini áti Yiisu mbili mu oyidza ya nde, ya Yiisu ágyene ku nzo a nde ya ábwi nsini mu odza. 37 Ŋa bula bubo óli a mukaha mutsyini nga-a-masumu. Ŋa ágyughu nde ti Yiisu ákadza mu nzo a Mu-Faridzyẽ munde, nde áli a mbwara yi alwulu mu mananaase. 38 Nde ágyene ŋa myili mi Yiisu, ábaana olili ya ábwoho myili mi Yiisu mu mansaŋa ma nde. Ŋa mbihi oŋo, nde akakwono mye mu mfu a nde. Nde ákanyuburu myili mi Yiisu, ya ákagyogho mye mananaase. 39 Mu-Faridzyẽ wu áati Yiisu mbili amono obo, nde ábili kunsa mukolo a nde ti: «Kala ti mbwuru wu mubighili ali, mu engaŋma, nkini nde aagyahaba ti mukaha wu li mbwuru nga-a-masumu.»
40 Ŋa mbihi oŋo, Yiisu ályele kundaa mu-Faridzyẽ munde ti: «Simõ, me ndi a ndagha yi aandyele we.» Simõ ábvuhulu nde ti: «Bili o we Muluo!» 41 Yiisu átsughu ndagha ndiri: «Baara buolo áli basomo nzi kundaa wu aakasohobo nzi. Mutsyini mipara nkama, ya wu muke mipara makwumu mataana. 42 Buulu bo bansa buolo ka báleene ofiri ebyimi ekye o, nde ányaghala bo ebyimi kyehene. Mu we, ŋa kara li bo buolo, nande aabvulu dzyi nde?» 43 Simõ ábvuhulu nde bu: «Mu bitsimi bibi me, munde wu ányaghala nde ebyimi ki eluru olagha.» Yiisu ályele nde ti: «We aabili ku bwe.»
44 Ŋa nseele, nde bu akaghala mihi kundaa mukaha munde, ályele kundaa Simõ ti: «We aamono mukaha wu? Me aayansomo mu nzo a we ya we ka aagwi me madza ma oswagha myili o. Lo nde aabwoho me mye mu mansaŋa ma nde, ya aakwono mye mu mfu a nde. 45 We ka aanyuburu me o, lo, obaana bu aayansomo me mu, nde ka aakolo mu okanyuburu myili mi me o. 46 We ka aagyirili me maala ku yulu a mutswi o, lo nde aagyirili mananaase*7.46 mananaase: madza ma mumpfu-mpfu. mu myili mi me. 47 Me mu obo, me ndi mu olyele we ti: Buulu nde aasuo dzyi li lilagha, mu olyele ti Nzaami aasi masumu ma nde ma malagha kolokolo. Lo munde wu baasi masumu ma nde ma masala kolokolo aakasuo si dzyi li lisala.» 48 Ŋa mbihi oŋo, Yiisu ályele kundaa mukaha munde ndiri: «Masumu ma we baasi mo kolokolo.»
49 Baara ba bákadza ya Yiisu bábwi okabili mu bomo ti: «Mbwuru wu nande ali mu osa masumu ma baara kolokolo?» 50 Lo Yiisu ályele mukaha munde ndiri: «Kana li we liibvwuhu we. Gye mu edzuunu.»

*7:46 7.46 mananaase: madza ma mumpfu-mpfu.