7
C'ac'ari' ja lok'laj sacerdote quewa' xbij tre ja rEsteban ri':
—¿La katzij ja nquibij ja testigo chawe? ne' tre. Ja c'a rEsteban arja' xumaj tzij cuq'uin ja k'etol tak tzij, quewa' xbij chique ri':
—Ixix ja rix principali' in ewanojel ja rix wach tak aj Israel tec'waxaj ja xtinbij chewe ri'. Ja Dios ja congana ruch'a' arja' xuc'ut ri' chwach ja kamama' Abraham ojer tokori' tok c'a c'o na ja rAbraham pa Mesopotamia tok maja'n tibe chipan ja tinamit Harán. Quewa' xbij ja Dios tre ja rAbraham ri': —Taya'a' can ja ratinamit, que'aya'a' can ja rawach'alal, c'o chi na jun tinamit ja xtinc'ut chawach, tri' jat wi', ne' tre. Ja c'a rAbraham arja' xelto pa Mesopotamia ja bar ec'o wi' ja winak ja re caldeos neche'xi, in be chipan ja tinamit Harán, tri' xeq'ueje' chi wi'. Ja c'a tok cami ja rtata' ja rAbraham takto ja rAbraham rmal ja Dios wawe' chipan ja tinamit ja bar okc'o wi' camic ja rok aj Israel. Mta jun ulew wawe' ja xuya' ta tre nixtac'a jutz'it ta pro c'oli xtzujuj tre, quewa' xbij tre ri': —Abraham, nerila' na jun k'ij ja tok anin xtinjach ja tinamit pan ak'a' in pa quek'a' ja rawiy amam chakaja'. Queri' xbij ja Dios tre masqui jari' tiempo ja rAbraham ni majun ti ralc'wal tri'. In xbij tre chakaja': —Ja rawiy amam can eje'e' neq'ueje' na quiji' ciento juna' pa jun chic tinamit in nquetij na pokon pa quek'a' jule' winak ja ma e cach aj tinamit ta. Pro anin c'o jun juicio ntakel chiquij ja winak ja nebano pokon chique. C'ac'ari' ne'elto libre ja rawiy amam, ne'urkaj chipan awa' ja tinamit ri' ja xtinjach pa quek'a' in wawe' nqueya' wi' nuk'ij, ne'e ja Dios tre. Ja Dios c'o jun chominem xchomij ruq'uin ja rAbraham, chominem xin circuncisión ne'xi. Ja c'a rAbraham c'o jun ti rc'ajol q'ueje'e, Isaac rubi'. Ja c'a tok xuban waxaki' k'ij tiq'ueje'e ja tac'al xuban circuncidar. In queri' xuban chic ja rIsaac chakaja' ja tok xoc achi c'o jun ti rc'ajol q'ueje'e, Jacob rubi', chakaja' xuban circuncidar. In queri' xuban chic ja Jacob chakaja' tok xoc achi ec'o cablajuj rc'ajol xeq'ueje'e, eje'e' ri' ja xesepo kaxin ja rok tinamit Israel.
Queban jutij ja rc'ajol Jacob congana quiakir canma trij ja ti quechak' rbina'an José rmalc'ari' tok quic'ayijel pa quek'a' jule' winak. Ja c'a José arja' c'amarel chipan ja tinamit Egipto pro ja Dios c'o ruq'uin, 10 Dios to'o rxin chipan nojel ja rpokonal xutij, xuya' más rna'oj in rmalari' ja tok congana utz tz'ati ja José rmal ja Faraón ja rey xin Egipto. Ja c'a Faraón arja' cojo rxin ja José como gobernador xin Egipto in xuya' tre chi arja' npe'e trij nojel ja meba'il ja c'o pa rochoch.
11 Jari' tiempo c'o jun nimlaj wa'al winakar pa tak tinamit ja c'o pa rcuenta Egipto in pa rcuenta Canaán, congana quetij rpokonal ja winak rmal. Ja c'a kati't kamama' eje'e' maticanoy chic cumal nak la nquetij. 12 Pro ja Jacob ja tok xurkaj rbixic ruq'uin chi c'o trigo pan Egipto arja' xerutakel ja rc'ajol chi nequiloko' ja trigo. Jari' tok xebe nabey viaje. 13 Ja c'a tok xebe chic pa rca'mul ja tok xe'ekaji quewa' bix chique rmal ja José ri': —Anin in echak', xeche'xi. Ja c'a rey xin Egipto tri' rotakij wi' chi aj Israel ja José. 14 C'ac'ari' ja José xutak rc'amaric ja Jacob ja rtata' in xutak quic'amaric ja rch'alal chakaja', e setenticinco chi canojelal. 15 Queri' c'a rbanic ja tok pan Egipto xeq'ueje' chi wi' ja Jacob. Pan Egipto cam wi' arja' in tri' xecam wi' chakaja' ja rc'ajol ja xesepo kaxin ja rok tinamit Israel. 16 Ja c'a tok be tiempo c'amarto ja quibakil, xe'urmuk chic jutij chipan jun panteón ja c'o chipan ja tinamit Siquem. Jari' panteón lok'on can rmal ja camnak Abraham como ja rAbraham c'o jule' sakapwok rya'on chique jule' winak e rc'ajol jun achi rbina'an Hamor jari' rlok'ben can ja panteón.
17 Ja c'a tok xa nnakajinto ja tiempo ja nba̱n wi' cumplir ja rtzujun ja Dios tre ja rAbraham congana quesep más qui' ja kach tak aj Israel chipan ja tinamit Egipto. 18 Jari' tiempo ja gobierno xin Egipto xoc pa ruk'a' jun chic rey ja ma rotak ta nojel ja rbanon can ja José. 19 Ja c'a rey xa jun nimlaj engaño xuban chique ja kach tak aj Israel ja rec'o pan Egipto como c'o jun orden xuya', quewa' nbij ja orden ri': —Ja tok ec'oli calc'wal ja raj Israel ne'alaxi ja tak ala'i' puersa neya̱' can queyon utzc'a chi necami, ne'e. 20 Chipan ari' tiempo xalax wi' ja Moisés. Ja c'a Moisés arja' jun ti yaqui' congana utz tz'at rmal ja Dios. Ja c'a rtata' rute' xa oxi' ic' quiq'uittzij pa cochoch 21 c'ac'ari' puersa queya' can. Pro c'o jun rme'al ja rey xin Egipto arja' xusiq'uel ja ti Moisés in xuc'amel chi rochoch, arja' q'uittzin chic rxin, xuban tre cani' ti ral. 22 Ja c'a Moisés arja' xtijoj ri' tre nojel ja tijonem quixin ja raj Egipto. Ja tok ntzijoni congana natrusil ja nbij in nojel ncowini nuban.
23 Ja c'a tok ca'winak rjuna' chic ja Moisés xuban jutij xuch'ob chi ne'erk'ijla' ja rach tak aj Israel in be. 24 Ja c'a tok xekaj cuq'uin c'o jun aj Israel xutz'at congana pokon nba̱n tre rmal jun aj Egipto. C'ac'ari' xuto' ja raj Israel, xuban rc'axel tre ja raj Egipto in xcamsaj. 25 Quewa' xuch'ob kaj pa ranma ri': —Ja wach tak aj Israel eje'e' nch'obtaj ala' cumal chi Dios intakyonto utzc'a chi nenwasajel libre pa quek'a' ja raj Egipto, ne' kaj, pro ja raj Israel eje'e' matich'obtaj cumal. 26 Ja c'a chi rcab k'ij chic ec'o ca'i' ja raj Israel xerutz'at quimajon ch'a'oj. Rajo' ta laj xerujach in quewa' xbij chique ri': —¿Nak tre ja tok neban ch'a'oj? Pro xwa'n ewach aj tinamit ewi', ne' chique. 27 Ja c'a rachi ja nnako rxin ja rachbil arja' xumin ja Moisés in quewa' xbij tre ri': —¿Nak bin chawe chi atat natbano mandar kaxin? ¿Nak bin chawe chi atat natk'eto tzij chakij? 28 ¿La nawajo' ninacamsaj chic anin ja cani' xaban tre ja raj Egipto iwir? ne' tre. 29 Ja c'a Moisés ja tok xc'axaj chi queri' bix tre xanmajel, c'a c'a nat be wi' chipan jun tinamit rbina'an Madián. Pa Madián q'ueje' chi wi' chiquicojol jule' winak ja ma e rach aj Israel ta. Tri' c'ule' wi' in tri' xe'alax wi' e ca'i' tak rc'ajol chakaja'.
30 Ca'winak juna' tekaji ja Moisés pa Madián ja tok xuban jutij c'o jun ángel winakar chwach chipan ja chakijlaj ulew ja c'o chinakaj ja jayu' rbina'an Sinaí. C'o jun moc rxulquiej rmajon c'atem in chipan ja k'ak' winakar wi' ja ángel. 31 Ja c'a Moisés congana c'asc'o'i xutz'at. Como c'o rgana nutz'at chi utz rmalc'ari' ja tok til pon más ruq'uin. Chaka c'a jalal ja tok c'o jun kulaj xc'axaj rxin ja kajaw Dios, quewa' bix tre rmal ja Dios ri': 32 —Anin in Dios quixin awati't amama', in Dios rxin ja rAbraham, in Dios rxin ja rIsaac, in Dios rxin ja Jacob, ne'xi. Ja c'a Moisés ja tok xc'axaj ja bix tre congana xumaj birbotem, xa nxbej chic ri' xtutz'at chi ta más. 33 In bix chic jutij tre rmal ja kajaw Dios: —Tawasaj axajab como ja rulew apalben camic jari' santilaj ulew xin Dios. 34 Anin bien ntz'aton nojel ja rpokonal ja quimajon rtijic ja ntinamit pa quek'a' ja raj Egipto, bien nc'waxan ja rok'ej ja quimajon rbanic. Camic inkajnakto wawe' chi quito'ic. Camic tachomij awi' como natnutakel pan Egipto. Queri' bix tre ja Moisés rmal ja Dios, ne'e ja rEsteban chique. In xumaj chic jutij tzij cuq'uin, quewa' xbij chic chique ri':
35 —Ja Moisés arja' mta quigana ja rach tak aj Israel ruq'uin como eje'e' xa quewa' quibij tre ri': —¿Nak bin chawe chi atat natbano mandar kaxin? ¿Nak bin chawe chi atat natk'eto tzij chakij? xeche' tre. Pro ja mismo Moisés Dios tako rxin utzc'a ja' Moisés nbano mandar quixin utzc'a chi arja' nto'o quixin pa quek'a' ja raj Egipto. Ja Dios c'o jun ángel xutakto chi rto'ic ja Moisés jari' ja winakar chipan ja k'ak' tok c'o jun moc rxulquiej rmajon c'atem. 36 Ja Moisés arja' lasanto quixin ja kati't kamama' pan Egipto, congana nimak tak milagro xuban chi quilasaxic. C'oli ja milagro xuban pan Egipto, c'oli ja milagro xuban tre ja mar rbina'an Quiakamar in c'oli ja milagro xuban tre ja ca'winak juna' ja tok xeruc'aj ja tinamit xin Dios chipan ja lugar ja chakijlaj ulew. 37 Ja mismo Moisés quewa' xbij chique ja tinamit xin Dios ri': —Ja kajaw Dios arja' c'o jun profeta ja xtutakto na chi eto'ic ja cani' xuban anin chwe tok xinrutak ewq'uin. Jari' profeta arja' kach aj Israel in bien teya'a' ewxquin tre xa nak ta ja xtibij chewe. Queri' xbij ja Moisés chique. 38 Ja mismo Moisés arja' c'o chiquicojol ja tinamit xin Dios tokori' tok quemol qui' chipan ja lugar ja chakijlaj ulew in tok c'o jun ángel tzijon ruq'uin parwi' ja jayu' rbina'an Sinaí. Ja bix tre ja Moisés rmal ja ángel jari' xbij chic chique ja kati't kamama'. C'o jule' tzij bix tre ja rc'amonto utzlaj c'aslemal jari' xtz'ibaj can utzc'a chi ajoj nokcowini nkac'axaj camic.
39 Pro ja kati't kamama' eje'e' ma xquinimaj ta ja Moisés, mta quigana ruq'uin, eje'e' c'o quigana nemeloj chic jutij pan Egipto 40 como quewa' quibij tre ja Aarón ri': —Que'abana' jule' dios ja ne'uc'an chic kaxin como ja Moisés ja xoklasanto pan Egipto ba la xoc wi' camic. Queri' quibij. 41 C'ac'ari' quemaj rbanic rachbal jun ti wacax. Ja c'a tok tzur cumal ec'o jule' chicop xequitzujuj chwach como sacrificio. Congana jun nimlaj quicotemal queban rmal ja quiwinakarsaj ruq'uin quek'a'. 42 Pro ja Dios arja' xeruya' can in rmalari' ja tok xeyojtaji, xa chiquewach ch'umil xexuque' chi wi'. Como cani' quitz'iban can ja profeta ojer quewa' nbij ja Dios ri': —Ixix ja rix tinamit Israel, ja tok ca'winak juna' xixq'ueje' chipan ja lugar ja chakijlaj ulew ¿la chinwach la'an anin xe'etzujuj wi' ja chicop como sacrificio? 43 Mni, pro ja xeban, xa rachbal tak nakun xeya' ruk'ij ja xewinakarsaj ruq'uin ek'a'. Cani' tre rc'olibal ja rachbal Moloc jari' xetelej in cani' tre rachbal jun ch'umil ja rbina'an Renfán. Rmalc'ari' ja tok nbij chewe, c'o jun lugar nat nixnutakel wi', más quela' chwach ja Babilonia c'o wi'. Queri' xbij ja Dios chique ja rtinamit, ne'e ja rEsteban chique. 44 In xbij chic chique:
—Ja kati't kamama' ja tok xebin chipan ja lugar ja chakijlaj ulew eje'e' cuc'an ja rochoch Dios ja tz'um in tziak ocnak ja bar quiya'on wi' ja tz'alam tak abaj ja tz'ibtali ja ley xin Dios chwach. Ja tok queban ja rochoch Dios ni queri' queban tre ja cani' c'utun chwach ja Moisés rmal ja Dios como ja Moisés ja tok maja'n tibantaji ja rochoch Dios yataj tre chi xutz'at nak nuban tre. 45 Ja c'a kati't kamama' ja tok xe'octo wawe' chipan ja tinamit ja tzujun chique rmal ja Dios ni cuc'an wi' ja rochoch Dios tokori' tok Josué uc'ayon chic quixin. Ja tok xe'octo chipan ja tinamit ec'o chic jule' winak chipan pro ja Dios arja' lasanel quixin utzc'a ja kati't kamama' neq'ueje' chic chipan. Queri' c'a queban in ja rochoch Dios wawe' q'ueje' wi' c'a pa rtiempo ja rey David. 46 Ja David arja' congana utz tz'at rmal ja Dios, rajo' ta laj xuban jun nimlaj templo xin Dios, ja Dios rxin ja Jacob. 47 Pro ma ja ta David banowi ja templo como c'o jun rc'ajol rbina'an Salomón, arja' banowi. 48 Pro ja lok'laj Dios arja' ma rjawaxic ta tre chi xtiq'ueje' ta pa tak templo ja banon cumal winak. Como cani' tz'ibtal can rmal ja profeta quewa' nbij ja Dios ri': 49 —Ja caj jari' ocnak cani' ntz'ulibal, ja c'a rwach'ulew jari' ocnak cani' xula'nbal wakan. ¿La c'o rjawaxic chwe chi neban jun wochoch nech'ob ixix? ¿La c'o rjawaxic chwe chi nechomij jun lugar ja bar ninxula'n wi'? 50 ¿La ma anin ta c'a xinwinakarsani ja caj in rwach'ulew chewi'? ne'e ja Dios. Queri' tz'ibtal can rmal ja profeta, ne'e ja rEsteban chique. 51 In xbij chic chique:
—Ixix ni mta wi' egana ruq'uin ja rvoluntad Dios, xa ix junan cuq'uin ja winak ja ma cotak ta rwach ja Dios como mateya' lugar tre ja rtzobal Dios chi xtoc ta pa tak ewanma nixtac'a pa tak ewxquin ta chakaja'. Ni mateya' wi' ewi' tre ja rEspíritu Santo chi arja' xtuc'an ta ewxin. Ja cani' queban ja rewati't emama' ojer ni queri' neban chic ixix camic. 52 Como eje'e' ni majun chique ja rojer tak profeta ja maquita queban pokon tre. Xequicamsaj ja profeta ja xeyo' rbixic chi npi na ja Cristo ja ni majun ril rumac. In tok peti ja Cristo ixix xejach pa quek'a' ja winak ja netzelan rxin in xec'utuj ja camíc trij. 53 Queri' c'a xeban, ja ley xin Dios masqui ángel xeyo'to chewe pro ma xenimaj ta. Queri' xbij ja rEsteban chique ja k'etol tak tzij.
* * * * * * * * * *
54 Ja c'a tok quic'axaj ja bix chique rmal ja rEsteban congana nekuluj rmal, kas njach'ach' quey rmal ja quiyewal. 55 Pro ja rEsteban arja' nojnak ja rEspíritu Santo pa ranma, kas ntz'elwachij ja caj ja tok xutz'at ja gloria xin Dios in xutz'at ja Jesús, pa riquik'a' ja Dios pa'l wi'. 56 —Tetz'ata' mpe' le', camic ntz'at ja caj jaktajnak in ntz'at ja Jesucristo ja Ralc'walaxel ja xoc alaxic kuq'uin ja rok winak, pa riquik'a' ja Dios pa'l wi', ne'e ja rEsteban chique.
57 Pro congana quemaj rakic quechi', quitz'apij quixquin in xeyictaj trij ja rEsteban pro ni canojelal. 58 Quechap, quilasajel chipan ja tinamit in quemaj rcamsaxic tza'n abaj. Ja c'a testigo ja xetz'ako tzij trij eje'e' quijalala' can ja quitziak utzc'a chi necowini nqueq'uiak ja rabaj. Ja quitziak chajin can rmal jun c'ajol ala' Saulo rubi'. 59 Ja rEsteban kas majtajnak rq'uiakic tza'n abaj ja tok c'o jun oración xuban: —Wajaw Jesús, atat ta xcatc'ulu rxin ja wanma, ne'e. 60 C'ac'ari' xuque'e in xurak ruchi', quewa' xbij chic ri': —Wajaw, ja ngana anin maquita naya' rjil rc'axel ja nqueban chwe, ne'e. Ja c'a tok bitaj queri' rmal cam kaj, cani' waram xuban.