10
10:1-14
Isirele Yombomane Seringimunga Ulu Umbuna Mare Wendo Orumu Mele Pilkuli ‘Aku siku Naa Sangi.’ Nimba Liepi-Liepi Torumu Ungu Se
Ango-keme, ⸤ ‘Sepo molamili.’ ⸥ nikirumunga ⸤ungu se pea niembo:⸥ Olionga anda-kolepalimane ⸤seringi mele pilipuli ‘Aku sipu naa sepo molamili.’ nikiru. Onone⸥ seringi mele kelko mimi siku piliangi niembo. ⸤Kolea Isipi ka-kongono seko molko Isipi munduku kelko wendo ongole niringimuni, Pulu Yemone ono nokombando kupana sukundu molorumu⸥ kupana maniakondo molko, nomu ⸤ ‘Kondoli’ nili⸥ akuna ⸤oringi kinia akumu ekendo ekendo pumba pala mele serimu, aku nomu⸥ awi-suku-singina olionga anda-kolepali yomboma aulka lierimuna kimbu-kongono seko ongo puringi kanumu. ⸤ ‘Olio Karasi lombili pulimulu. Yunga yomboma kamu molamili.’ nimbu no limulú mele⸥ olionga anda-kolepalima Mosisinga yomboma molko yu-mindi lombili pungíndu kupana sukundu pungu, nomuna puringi akumu no liltingi none serimu. ⸤Kolea ku lielina pungí puringi kinia⸥ Pulu Yemone kere-langi sirimumu ono pali nongo, Pulu Yemone ⸤kou senga⸥ no sirimumu ono pali noringi. Kanu koumu, Pulu Yemonga koumu, kanumu ono-kinia kopu sepa purumu, kanu koumu Karasi yu. ⸤Pulu Yemone aku sipa ono nokorumu, yu ono pea puringi⸥-na-kolo ono awisilini ⸤seringi mele⸥ Pulu Yemone kanopa kiri pilipa ⸤ ‘Kolangi.’ nirimumunga⸥ kolea ku lielina kolea lupa lupamanga ononga ónoma lierimu.
‘U Isirele yombomane ulu-pulu-kirima sengendo konopu siku moloringi mele olio kiniá aku sipu naa molamili.’ nimba Pulu Yemone ‘Ono seringi mele semanema bokuna molopili tangi.’ nirimu.
U we-mélemando ‘Olio nokolemele pulu yomboma.’ ningu ambolko popo toko moloringi mele naa molayo. Aku siku seringimunga Pulu Yemonga bokuna ungu se molemo mele i-sipa:
‘Yombomane we-mélse anjiku akumundu
“Olio nokolemo pulu yombomo.” ningu
popo toko kaloringi mélemo
‘Olio kanopa peanga piliepili.’ ningu
kanumunga kumbikerena mania molko
kere-langi nongo no nongole
ola gilku au ningu uluma seringi.’
nimba molemo mele naa sayo.
U yombo mare wapora toko wa ulu-kirinale selko andoringi mele ono naa sayo. U aku siku seringi kinia Pulu Yemone waltikele yombo tuwendi tere tausini torumu koloringi.
Ye-Awilimu ⸤sika olio kondo kolopa taka lepa molopa popenge sepa mumindili naa kololemo-na-kolo⸥ ‘Yu aku sipa molemo molomba.’ ningu ‘Yunga ungumu mokoli sepo olio konopumane pilielemolo mele sepo molamili.’ ningu aku siku naa nieyo. U yombo mare aku siku ningu moloringi kinia Pulu Yemone wambiyema ono moloringina lipa mundorumu, akumane ono nongo kondoringi kinia koloringi kanumu.
10 U yombo mare Pulu Yemo iri toko ‘Yu olio-kinia sepa kinjilimú.’ niringi mele ono aku siku naa sayo. U aku siku seringi yomboma Yombo Topa Kondoli ⸤Angello⸥mone topa kondorumu.
11 I ulu wendo orumuma we wendo naa orumu. ‘U aku seringi uluma mele yandopa semanema pilkuli aku siku naa sangi.’ nirimu-kulu i uluma wendo orumu. U aku uluma seringi kinia Pulu Yemone ono mumindili kolopale topa kondorumu. Kiniá ‘Yandopa yomboma kanokole aku siku naa sangi. Aku siku senge kinia sembó mele kanangi liepi-liepi topo lipu ora siembo.’ nimba ‘Aku semanema bokuna tondaa.’ nirimu-kulu bokuna tondoringi molemo. ‘Yandopa yombo’ nikiruma olio molamili kolea pora nimbá walema wendo ombá yombo akumando nikiru.
12 Aku kene ‘Olio konopu tondolo pepili molemolo. Ono seringi mele aku sipu manda naa semolo. Pulu Yemone na kanopa peanga pilielemo.’ ningu molonge yomboma kanoko kondoko molangi. ⸤Kurumanga nokoli Setenene ‘Ono ulu-pulu-kirima sangi.’ nimba kondi tomba kinia⸥ ono ‘Ulu-pulu-kirima semolonje.’ ningu pilku kanoko kondoko naa molongi liemu paa sika ulu-pulu-kirima senge. 13 Ono kondi tolemo ulumu kepe yombo lupama pali kondi tolemo uluma kepe kondi tolemo uluma lupa lupa mólo, selu-sipa mele mindi. Pulu Yemone olio lipa tapondombando waltikele kepe siye naa kolopa, olio pilipa kanopa mindi molopa nokolemo. Ono ⸤ulu sene⸥ kondi tomba kinia kondi tomba yomboma Pulu Yemone ‘Ononga engemo mania pupili. Kondi tolemo ulumunga engemo olandopa pumba yomboma topa mania mundopili.’ nimba naa molemo. Ono ⸤mélsene⸥ kondi tomba sembá kinia ono kowa pungí aulka se akisindimba. Ono ⸤ulu sene⸥ kondi tomba kinia ‘Ono kamu naa lipili, enge niengi.’ nimba yuni aku sembá.
10:14—11:1
Pulu Yemo Kinia Kuruma Kinia Sere Lepo Manda Naa Popo Tomolo Ungu Se
14 Na konopu mondolio yomboma, ⸤ono naa kanoko kondokole ulu-pulu-kiri se senge⸥ kene we-mélemando ‘Olio nokolemele pulu yomboma.’ ningu popo toko kalolemele méle akuma bulu siku, aku selemele koleama munduku kelko kowa pangi.
15 Nane konopu tondolo pelemo yombomando nikiru kene nikiru mele onono pilku apurayo. 16 ⸤Yesusi Karasini “Imu liku naa.” nirimu mele pilipuli pellawa-berete kinia no-waene kinia nomolondo⸥ Pulu Yemone sepa kondolemo no-waenemo “Ange.” nimbu nombole nilimulumuni, Karasini olionga nimba yunga meme ondopa kolondorumu mememo-kinia lipu sere lepo molemolo kanumu. Pellawa-berete piki-maka lepo nolemolo kinia Karasinga kangimu-kinia lipu sere lepo molemolo kanumu. Sika nikiru molo móloye? 17 Akumunga, berete selumu mindi nolemolomonga olio ⸤kinia Karasi kinia⸥ kangi selumu mele molemolo. Yombo awisili molemolo-na-kolo berete selumu, olio yomboma kangi selumula.
18 Isirele yombomane ulu se pilku selemele mele piliame: Pulu Yemo popo toko kongi mélema kalko silimili kinia Pulu Yemo kaloli kongi mélema ongo nolemele yomboma kinia, Pulu Yemo popo toko kongi mélema kalolemele yomboma kinia, ono pali konopu seluna pupili Pulu Yemo popo toko kalko molemele kanumu. 19 ⸤Aku-sipa na-kolo⸥ aku nikirumunga ‘Kouma kinia unjuma kinia liku anjiku ‘Ima olio nokolemele pulu yomboma.’ ningu kere-langima popo toko kalolemele langimane unguri selemo.’ konopu lepole nikiruye? Molo ‘Kanu kouma kinia unjuma kinia akumane unguri selemo.’ konopu lepole nikiruye? 20 Paa mólo! ⸤Aku sipu konopu lepole naa nikiru.
Nikiru mele i-sipa:⸥ Ultu molemele yombomane ⸤we-mélema⸥ popo toko kalolemele kinia kuruma manjiku koyoko indima siku Pulu Yemo naa silimili. ⸤Waltikele Pulu Yemo kinia kuruma kinia liku sere leko indima manda naa singí. Kuruma lupala, Pulu Yemo lupala.⸥ ‘Ono kuruma pea kopu seko naa molonge kinia peanga.’ konopu lekero. 21 Ye-Awilimunga no-waenemo kinia kere-langimu kinia nongo, kurumanga kere-langima nongo, liku sere leko walte senga pungu nongo walte senga pungu nongo, aku manda naa senge. Ye-Awilimunga kere-langi polona kinia kurumanga kere-langi polona kinia, walte senga pungu nongo walte senga pungu nongo senge manda naala sembá. 22 Molo “Ye-Awilimuni olio konopu kiri panjepili.” niemiliye? Yunga tondolomo maniandopa, olionga tondolomo olandopaye? ⸤Aku sipa mólo kene yu manjipu pilipu konopu mondopo molamili.⸥
10:23—11:1
Alieli Selemolo Ulumane Pulu Yemonga Imbi Ambolko Paka Tondamili Ungu Se (10:14—11:1 pali)
23 ⸤Yombo marene ninguli:⸥ “⸤Olio Karasinga yombomane⸥ uluma pali manda semolo. ‘Mólo!’ nimbá ungu-mane se naa pelemo.” ⸤nilimili.⸥ ⸤Aku sika ungu-manemane olio naa nokolemo⸥-na-kolo aku ulumanga pali mare selemolo kinia aku ulumane olio lipa naa tapondolemo. “Selemolo uluma pali ungu se mólo.” nilimilimu sika nilimili-na-kolo aku ulumanga pali mare selemolomane olio ⸤Karasinga yomboma molomolo mele⸥ sepa tondolo naa mundundulimú. 24 ⸤Olio Karasinga yombomane⸥ “Nanu mindi manda molopo konopu simbú uluma sambo.” ni naa niemili. ⸤Olionga⸥ genupili molko kondonge uluma samili.
25-26 ⸤Akumunga ulu se i-sipa mele:⸥ Kere-langi makete selemele koleana punguli “I kere-langimuni kuru koyonginje? I kere-langimuni we-mélse anjiku ‘pulu yombo se’ ningu popo tonginje?” ningu aku siku kere-langima naa pilku apuruku, we ⸤topo toko⸥ liku nangi. ⸤Akumunga ungu se Pulu Yemonga bokuna molemo, akumu i-sipa:⸥
‘Mamo kinia mana lemó mélema pali kinia,
akuma pali Ye-Awili Yawenga.’
⸤nimba molemo. Pe mélema pali Pulu Yemonga⸥ kene kere-langima pali konopu kimbu siku naa nangi. We walu nangi.
27 Karasi naa pilieli yombo sene onondo “Kere-langi pea namili waa.” nimbá kinia ‘Pamili.’ konopu liengi liemu aku manda. Ungu se mólo. Pungí kinia singí kere-langima pali walu nangi. Konopumane pilkuli, ‘Imu manda nomolo molo i kere-langimuni kolo toli pulu yombo se popo tongi liemu nomolo kinia manda naa sembá.’ ningu aku siku konopu kimbu naa siengi. Kere-langi singíma ungu se naa mangilku walu liku nangi. 28-29 Aku-sipa na-kolo yombo sene onondo nimbale: “I kere-langimu pulu yombo se popo topo kalomulu.” nimbá molo “I kere-langimu kuru koyomulu.” nimu liemu manda “Akumu nomolo kinia olio nimba sikimu yombomone ‘Onone pilku selemele mele olio aku sipu pilielemolo.’ konopu lemba.” ningu pilkuli naa nangi. Sika onono konopumane ‘Unguri mólo.’ ningu pilielemele-na-kolo kanu nimba simba yombomone ono Karasinga yombomane aku kere-langima pilku kanokole nonge kinia kanopale yuni konopumuni pilipale ‘Nane we-mélema popo tombo kinia ungu se mólo.’ nimba pilimba. Akumu manda naa sembá.
⸤Aku-sipa na-kolo ononga yombo sene mangilipa pilipa nimbale:⸥ “Nane ‘Ungu se sambo.’ nimbuli ‘Aku sembó kinia yombo sene ungu sembomonga pilipa sundupale kelepa yuyu pilipa sepa kinjimbanje.’ nimbu ungu sembóma pilipu apurupu, mare sepo mare siye kolopo naa sepo nambi semu-na sembonje? Sembó mele nambi semu-na nanu manda naa pilipu sumbi sipu semboye? 30 ⸤Pulu yombo kolo tolima popo toko kalonge⸥ kere-langima yombo mare kinia pea kere-langi nombo molomolo kinia Pulu Yemondo “Ange.” nimbuli nombó kinia yombo sene nane sembó mele yunga konopumuni apurupa pilipale nando “Seko kinjikinu.” nambi semu-na nimbáye? ⸤Pulu Yemondo “Ange.” nimbuli nombó kere-langimanga ungu se mólo. Aku sembomonga yombo sene nando ungu se nimbá kinia mandaye?⸥” nimba mangilipa molemonje?
31 Akumunga, ⸤ononga yombo sene aku sipa nimba mangilimbamonga ungu se pundu topo niembo:⸥ Onone kere-langi nonge molo no nonge molo ulu se senge kinia aku ulu sengema pali sengendo ‘Pulu Yemo kape nimbu yunga imbi ambolopo paka tondamili.’ ningu aku uluma sangi. 32 Juda yombomane kanoko kiri pilielemele uluma naa seko, Juda yombo naa molemele yombomane kepe kanoko kiri pilielemele uluma naala sangi. Karasinga yombo marene kanoko kiri pilielemele uluma kepe naala sangi. Nuni sení mele yombo sene kanopale yuni sepa kinjimba ulu se naa sani. 33 ‘Nane sembomonga yomboma pali manda molangi.’ nimbu uluma pali pilipu apurupu selio mele, aku siku ⸤sangi⸥. ‘Nane sembomonga na manda molambo.’ molo ‘Sembomonga na imbi ola molopili.’ molo ‘Sembomonga na méle awisili taltambo.’ aku sipu naa nimbu, ‘Nane sembomonga yombo awisili Pulu Yemone lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo lipa yu-kinia pea molko kondonge aulkana lipa mondopili.’ nimbu uluma pilipu apurupu selio ⸤mele onone aku siku sangi⸥.