5
5:1—6:2
Ambo-Wayama Kinia Tapu-Yema Kinia Kongono Kendemande We Sendeli Yomboma Kinia Timoti Yu Kinia Onone Seko Molonge Mele Ungu Mare Pollone Timoti Mane Sirimu Unguma
5:1-2
Pollone Timotindu “Yomboma Kanokole ‘Nanga Pulu Lemó Yombo Kandima.’ Ningu Kanou.” Nirimu Ungumu
⸤Kiniá Karasinga yombo talapena molemelema-kinia sení mele niembo:⸥
Ye-anda se iri naa tani. ⸤Sepa kinjimba kinia kanokole⸥ ‘Yu nanga lapamo.’ ningu taka leko mane sieni.
Nunga genali nokolena mele aku siku kango-yema nokani. Ambo yuma ‘Nanga anupilima.’ ningu,
ambo-wenepoma ‘Nanga kemulupili.’ ningu aku sikula nokani. Aku-na-kolo ambo-wenepoma nokonindu ‘Na kinia ono kinia umbuna se wendo naa opili.’ ningu paa mimi siku kanoko nokou.
5:3-16
Pollone “Namelene Ambo-Wayama Nokongeye?” Nirimu Ungu Se (5:1—6:2 pali)
Ambo-wayama yombo marene ono liku naa tapondonge kanuma paa liku tapondoko nokani. Aku-na-kolo ambo-waya se yunga bolangoma molo yunga bamupilima molongi liemu kanu yombomane ‘Pulu Yemonga ungumu pilipu samili.’ ninguli u kumbi leko ononga yombo pulu lemóma nokoko, kanu yomboma ono bolangoma moloringi kinia anupilini ono nokoringimunga onone kiniá aku siku pundu toko kanu ambo-wayama liku tapondoko nokangi. Aku siku selemele uluma Pulu Yemone kanopa peanga pilielemomonga aku siku sangi. Ambo-waya se yu yombo sene nokomba yombo se naa molemomonga yu paa sika ambo-waya penge-akoli molemo ambo akumu ‘Pulu Yemone na sika lipa tapondopa nokomba.’ nimba pilipale, ipulieli tangoli kepe Pulu Yemo-kinia ungu nimba ‘Liku tapondou.’ nimba mawa sepa molemo. ⸤Kanu sili ambo-wayama liku tapondoko nokoni kinia peanga.⸥ Ambo-waya se yu yuyu konopumuni pilipa wapora topa uluma selemo ambo kanumu yu sika we molemo-na-kolo ambomo yombo kololimu mele molemo. Kanu ambo-wayama kinia ononga yomboma kinia ‘Yombomane kanoko kiri pilingí uluma naa sangi.’ ningu ono aku siku mane sieni. Yombo sene yunga anumu lapatolo kinia kemulupili genupili mélse mólo tolemo molo umbuna se pelemo kinia naa lipa tapondopa nokopa, yunga pulu lemó yombo wema kinia naa nokomu liemu aku selemo yombomo aku sipa selemomonga yu ⸤ ‘Karasi sika.’ nimba⸥ kuru mondolemo mele mundupa kelepa bulu sipa, paa sepa kinjilimú. Karasinga yombo naa molko ultu molemele yombomane seko kinjilimili mele maniandopa, kanu yombomone sepa kinjilimú mele olandopa.
‘Karasinga yombo talapena molemele ambo-wayamanga imbima tamili.’ ninguli, ambo-waya mare, sika ambu leko, waltikele mindi ye pulima mindi ‘ambo-wayama’ ningu imbi tangi. 10 Kanu ambo-wayama onone u seringi mele piliangi. U ononga bolangoma kere-langi siku nokoko kondoko, yombo ponengema “Ulkana wangi.” ningu nokoko kondoko, Karasinga yombomanga kongono kendemande sendeko, umbuna pelemo yomboma liku tapondoko, aku siku ulu peangama tondolo munduku seko moloringi mele ningu singí pilingí ambo-wayamanga imbima mindi tangi.
11-12 Aku-sipa na-kolo ambo-waya kondema ‘Ambo-wayama.’ ningu imbi naa tangi. Ono Karasi konopu mondoko pilielemele mele ye se lupa konopu mondoko pilingí ulumuni topa mania mundumba kinia u kokele ambo-wayama molkole “Karasinga kongonomo manjipu sendepo molomolo.” ningu, ningu panjeringi mele munduku kelenge kinia ⸤Pulu Yemone⸥ ono ‘Seko kinjeringi.’ nimbá kene ononga imbima ambo-wayamanga imbima kinia sere leko naa tangi. 13 Ulu se i-siku selemelela: Ono ‘yomboma kinia we-unguma nimbu kopu sepo molamili.’ ningu yombomanga ulkamanga andokole kongono naa seko siye kololi ulumu mindi pilku liku selemele. Aku mindi mólola. Yombomane ulu se selemele mele naa kanoko yombomanga anju anju we nindiku semane toko siliku andoko, yombo mare ulu seko ungu nilimilima ‘paa piliamili!’ ningu andoko mangilku pilku komu sendeko molemele. Yomboma ungu kiyongo-ningu nilimilima wa pilku anju pungu ningu silimili. Aku siku selemele mele olio kanopo kiri pilielemolo uluma ono andoko selemele. 14 Aku siku selemelemonga nane ambo-waya kondema senge mele i-sipu nikiru: “Ono kelko ye pungu, bolango mengo, ononga yema kinia bolangoma kinia nokangi.” nikiru. Aku senge kinia olionga opa-toumanga sene onone seko molonge ulu se kanokole olio Karasinga yombomanga bulkundu ungu kiri se nindingí aulka se naa lemba. 15 Mare u moloringi mele koronga munduku kelko bulu siku ⸤kurumanga nokoli⸥ Setene lombili pulimili kene ⸤ ‘Wema aku siku konopu topele toko naa sangi.’ ningu ya nikiru mele sangi.⸥
16 Ambo se Karasi ‘Sika.’ nimba kuru mondolemo ambo se yunga pulu lemó ambo mare ambo-wayama molemelema aku ambomo yuni ono lipa tapondopa nokopili. Karasinga yombo talapemone kanu ambo-wayama nokongendo umbuna se naa sepili. ‘Karasinga yombo talapemone ambo-waya sika penge-akolima mindi nokangi. Wema nokonge kongonomone penge-akolima nokonge aulkamo pipi simba.’ ningu aku siku sangi.
5:17-20
‘Karasinga Yombomane Ononga Tapu-Yemane Kongono Seko Kondolemelema Nokoko Kondangi.’ Nirimu Ungu Se (5:1—6:2 pali)
17 Karasinga yombo talapemo kinia, talapemonga mélema kinia, paa nokoko kondolemele tapu-yema we-yombomane olandopa kape ningu méle olandopa kalonge kinia papu. Pulu Yemonga ungumu ningu siku, yomboma mane silimili tapu-yema kepe paa sika aku siku méle kalonge kinia papu. 18 Pulu Yemonga bokuna aku sengemonga ungu se nimba molemo kene aku siku sangi. Aku ungumuni nimbale:
“ ‘Rasi-witi mongoma wendo pupili.’ ningu
kongi kaoma witi-unjuma
andoko kulungí kinia
‘Ono witi mare naa nangi.’ ningu
kerema pipi singí kinia
manda naa sembá kene
pipi naa siengi.
⸤Kongi kaoma witi nonge senge kinia
‘Ononga méle kalólimu papu nokomele.’
ningu siye kolangi.⸥”
nimba aku sipa ungu se molemo. Ungu se molemóla, akumuni nimbale:
“Kongono sendelemele yomboma
papu méle kalolima lingí.”
nimba molemóla.
19 Yombo sene nimbale: “Tapu-ye sene i-sipa sepa kinjemu.” nimbá kinia naa piliani. Yombo talo molo yopokone “Sika aku sipa semu. Olio mongomone kanomulu.” molo “Komumuni piliemulu.” ningí kinia mindi ‘Sika aku sipa semu lepomo.’ ningu piliani. 20 Tapu-ye marene ulu-pulu-kiri mare ⸤sika⸥ sengi liemu we-yomboma pilku molangi ono mane siku iri tani. ‘Ono mane siku iri toni kinia we-tapu-yema pilkuli pipili kolko ‘Olio aku sipu naa samili.’ niengi.’ ningu yomboma pilku molangi ono mane siku iri tani.
5:21-25
‘Timoti Yu Yuyu Kongono Selemoma Nokopa Kondopili.’ Nirimu Ungu Se (5:1—6:2 pali)
21 Nane nundu nimbú mele Pulu Yemo kinia Karasi Yesusi kinia Pulu Yemonga angelloma kinia akumane ‘Papu nikinu.’ ningu molangi. Nane nundu tondolo mundupu nimbuli: “Nuni “Sei.” nikiru mele paa aku siku sumbi siku sei.” nikiru. “Yomboma nokoko ‘Sangi.’ ninindu ono kinia pali selu siku nokani. ⸤Yombo mare konopu mondoni yomboma molo nunga pulu lemó yomboma manjiku taka leko nokoko, wema tondolo munduku nokoko, naa sani⸥.” nikiru.
22 Nuni ye se liku ‘Pulu Yemonga tapu-ye se molopili.’ ningu yu kini ambolko lisiku ningu naa mondou. Yema mimi siku kanoko apurukuli ningu mondou. Ningu mondoni ye marene pe ulu-pulu-kiri senge kinia nu ono kinia umbunama menge akumunga mimi siku kanoko tapu-yema ningu mondani. Ulu peangama manjiku seko, Pulu Yemone ‘Ulu kake selima.’ nimba kanolemo uluma seko, konopu kimbu siku moloyo.
23 (⸤Aku-sipa na-kolo ‘Sumbi sipu molambo.’ ningu⸥ umbu-no manjiku noleno mele pe aku siku naa sani. Nu kuru alieli topa nunga olona manda naa selemo kene ‘Kuru pora nimba kangi tondolo pupili.’ ningu no-waene kolte nani.)
24 ⸤Tapu-⸥ye marene ulu-pulu-kiri selemelema sumbi sipa para lemó akumunga kotena u naa pangi kote pilielemo yemone u seko kinjilimili mele sumbi sipa pilielemo; ye marene ulu-pulu-kiri lopi seko selemelema u sumbi sipa para naa lemba-na-kolo pe kotena mona lemba. 25 Aku sipala, yombo marene ulu peangama selemelema sumbi sipa mona lemó; marene selemelema lopi sepa pelemo, aku-na-kolo pe lopi sepa naa pemba. Pe akuma pali mona lemba.