11
11:1-15
Pollone Kongono Serimu Mele Kinia, Ye Marene Kolo Toko “Karasini Lipa Mundorumu-na Kongono Sekemolo.” Niringi Yemane Seringi Mele Kinia “Selu Sipa Mólo.” Nirimu Mele Ungu Se (10:1-18 kinia pea)
Na ungu se nimbu kinjimbu kinia siye kolonge kinia peanga. Ungu se nimbu kinjimbu sekero akumu nimbu kinjambo kene siye kolangi. ⸤Nane aku sipu mawa sekeromonga pulumu i-sipa:⸥ Pulu Yemone yomboma nimba taltopa ‘Yu mindi liku awi siku pilku molko, ye lupa senga unguma naa pilku lombili paa naa pangi. Ye se lupa lombili pungí kinia paa kanopo kiri pilipu konopu kiri panjimbu.’ nimba molemo mele na aku sipu pilipu molio. ⸤Korini yomboma,⸥ nane ‘ ‘Ono Karasinga ambomo mindi molangi.’ nimbu simbú.’ nimbu, nimbu panjerindu. ‘Ambo-wenepo se ye se kinia naa pepale ye pulimú mele ono aku siku ye se kinia naa peko ambo-wenepo mele molkole Karasi kinia pangi.’ nimbu ‘yu simbú.’ nimbu pilipu molorundu mele molio. ‘⸤Karasi kinia mindi pangi.’ nimbu molio⸥-na-kolo nane pilkiru, ‘Wambiye kolo toli uluma pali pilielemomone u ambo Ipu kiyongo nimba kolo topa kondi topa peké tondorumu kinia pilipa lipa lombili pumba lo liltimu mele ono aku siku ye marene kondi toko peké tondonge kinia ononga ungumu pilkuli ningímuni, ‘Olio Karasinga yombo kake selima mindi.’ ningu yu kuru mondoko yunga ungumu mindi pilku liku seko moloringi mele munduku kelko konopu topele tokole, ye lupamane kondi tongema lombili pungu lo lingínje.’ nimbu mini-wale mundupu molio. Ye sene lupa ono molemelena omba, nane Yesusi-nga semanemo topo siliu mele naa topa silimú, yuni ‘Yesusinga semanemo topo sikiru.’ nimbale ye senga lupa semanemo topa silimú kinia ono we pilku liku molemele. Molo ‘Mini.’ nilimili akumu se lupa, ono u Mini Kake Sélimu liltingi akumu mólo, se lupa, akumu ononga konopuna pumba molemo kinia ‘We molopili.’ ningu kamu limili. Molo ye marene kolo toko “Semane peangamo topo sikimulu.” nilimili kinia nane semane peanga sikamo ono topo sirindu semanemo munduku kelko kanu yemane toko silimili semanemo mindi ‘Semane peangamo.’ ningu, taka leko pilku limili ⸤kene ungu se nimbu kinjimbu kinia we niembo siye kolangi⸥.
Nane pilkiru, ‘Kanu yema ono ‘Sika Karasini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yema molemolo.’ nilimili kanu yemando ‘Olionga ungu-mane sili ye awilima.’ nilimili, kanu yemanga na maniandopa naa molio.’ konopu lekero. Sika na ungu-manema mimi sipu simbú mele sukuli se naa serindumunga ⸤Karasinga ungumu⸥ mane sipu kinjiliunje-na-kolo na ⸤Karasinga⸥ unguma paa mimi sipu pilielio. Ono mane siliu kinia unguma mimi sipu pilielio mele alieli ono lipu ora siliu.
Pulu Yemonga semane peangamo ono topo simbundu ‘Nanga imbimu mania molopili.’ nimbu “Aku sekero kongonomonga méle kalangi.” naa nirindu. ‘Nanga imbimu ambolopo paka naa tambo. Ononga imbima ambolopo paka tondambo.’ nimbu aku serindu. Nane aku sipu serindu ulu akumu ulu-pulu-kiri se serindu molo ungu-mane se pulua torunduye? Ono lipu tapondopo Karasinga kongonomo sendepo molorundu kinia Karasinga yombo talape marene kou-mone liku tapondoko siringi akumu ‘Karasinga yombo talapemanga kou-mone wa lipu ono Korini yomboma lipu tapondorundu none sekemo.’ nilka. Na ono-kinia molopo kongono serindu kinia na mélse mólo torumu kinia nanga genupili kolea Masedonia poropinji molko oringi kanumane mindi na liku tapondoko méle mólo torumuma pali mengo ongo na siringimunga ono Korini yombomando “Na liku tapondoko mélema siee.” nimbu ono umbuna se naa sirindu. ‘Na onondo “Liku tapondaa.” nimbu umbuna se paa naa simbú.’ nimbu pilierindu mele kiniá kepe aku sipu pilipuli ‘Ono na liku tapondangi.’ nimbu umbuna se pe-pe-kepe paa naa simbú.
10 Na aku sipu “Sika selio mele sembó.” nimbu tondolo mundupu nimbu panjikiru mele paa mi lepo Karasinga ungu-sikamo na-kinia pelemomonga paa sika nikiru. ‘Nane ⸤ono Korini yomboma molemele⸥ kolea Akaya poropinji koleamanga pali andopo semane peangamo topo simbú kinia “Kou-monene topo toko liee.” naa nimbú.’ nikiru akumu paa sika nikiru. Aku sipu na nanu kape nikiru mele mania naa pumbá. 11 ⸤ ‘Ononga kou-mone naa limbu.’ nikiru akumu nambi semu-na nikiruye⸥? Nane ono konopu naa mondoliomonga aku sipu nikiruye? Paa mólo! Na ono paa konopu mondolio mele Pulu Yemone pilielemo. 12 ⸤ “Méle kalaa.” paa naa nimbú akumunga pulumu i-sipa:⸥ Ye mare ononga imbima ambolko paka toko ‘Yombomane olionga unguma pilkuli ‘Olione kongono selemolo mele kinia Pollone kongono selemo mele kinia selu-sipa. ⸤Yu kinia olio kinia pea Karasini lipa mundorumu yema molopo, kongono selemolomonga méle kalólimu limulú.⸥’ ningu kanangi.’ ningu selemele mele ‘Paa naa sangi. Yombomane kanu yemanga ungu kolo tolima paa naa piliangi.’ nimbuli ‘Aku siku ningu pilingí aulkamo pipi siembo.’ nimbu ⸤kanu yemane “Kongono sekemolomonga méle kalaa.” nilimili mele nane paa naa nimbu, na yomboma lipu tapondopo Karasinga kongonomo sendeliomonga⸥ méle kalólimu naa liu mele pe kepe paa naa limbu.
13 Aku siku selemele yemane ‘Yombomane ‘Olio Karasini lipa mundorumu yema molemolo.’ ningu kanangi.’ ningu kolo toko andoko Karasini lipa mundorumu yemane kongono selemele mele ono aku siku manda manjiku andoko kongono seko molemele. 14 Aku selemele mele kanokole konopu kimbu siku naa molangi. ⸤Kurumanga nokoli⸥ Setenene kepe ⸤yomboma kondi tombando⸥ yu sika molemo mele topele topa ‘Mulu-koleana angello se pa selina molemo mele molambo.’ nimba aku sipa manda manjipa selemo kanumu. 15 ⸤Setenene aku sipa selemo liemu⸥ yuni selemo mele yunga kongonomo sendeli kendemande-yema ‘Yombomane olio kanokole ‘Ye sumbi nílimunga kongonomo sendeli kendemande-yema molemolo.’ ningu kanangi.’ ningu aku siku manda manjiku kolo toko senge kinia kanokole konopu awisili kimbu naa siengi. Pe ononga aku selemelemonga méle kalólimu lingímu papu lingí.
11:16-33
Pollo Karasini “Kongono Sende-Pu.” Nimba Lipa Mundorumu Kongonomo Sendembando Mindili Norumu Mele Ungu Se (11:1 pulu polko kanani)
16 Nane u nindu mele kelepo nikiru. ‘Nane nimbu kinjimbu kinia, nimbu kinjambo siye kolangi.’ nindu kanumu. ⸤Aku sipu ya kamu nimbú kinia⸥ ‘Pollo yu ungu aroma topa nimba amu tokomo.’ ningu naa piliangi. Molo nane nanga imbimu nanu ambolopo paka topo nimbu kinjimbu kinia ‘Pollo yu amu tokomo.’ sika ningu piliengi liemu, manda, ⸤andi kape ningu onono imbima ambolko paka tolemele yemanga unguma taka leko pilku liku molko ‘Amu tokomele.’ naa nilimili mele⸥ nanga unguma aku siku taka leko pilku molko ‘Amu tokomo.’ naala niengi. 17 Nane ‘Na ye awili peangamo.’ nimbu aku sipu nimbu kinjimbu kinia Ye-Awilimunga kongonomo sendeli yombo sene nilka mele naa nimbú. Amu toli ye sene nilka mele na nanu imbi ambolopo paka topo nimbu kinjimbu. 18 Ma-koleana yombomane ononga imbima ambolko paka tolemele mele ye awisilini aku siku selemelemonga na aku sipu nanga imbimu nanu ambolopo paka topo kape nimbú. 19 Ono ‘amu naa topo pilipu kondoli peli yomboma molemolo.’ ⸤konopu lemele-na-kolo⸥ amu tolemele yema ‘amu we tangi.’ ningu siye kolko taka leko pilku molemele. 20 Ye marene ono ka-mele siku mindili siku nokolemele, molo ononga kongonomo “sendaa.” nilimili, molo ono ningu pangu siku ononga mélema we limili, molo ono peké tondoko kolo tolemele, molo ‘Olio ye peanga awilima molemolo. Ono yombo kirima molemele.’ nilimili, molo ⸤ ‘Olionga unguma paa piliangi. Olio paa lombili wangi.’ ningu tondolo munduku kara pungu⸥ ono laruwa tolemele kinia kepe, ono ⸤Korini yombomane⸥ aku siku selemele yema pali ‘Aku siku sangi.’ ningu siye kolko ‘Ye peangama. Papu selemele.’ ningu ononga unguma taka leko pilku molemele. 21 ⸤Kanu yema⸥ onone selemele mele na ono ⸤Korini yomboma⸥-kinia molorundu kinia aku sipu selka-na-kolo na enge naa perimu-kulu ‘Aku sipu sambo.’ naa nirindu akumu lawa serindu mele kiniá aku sipu sepo kinjerindu mele paa pipili kolopo nimbu para sikiru.
Aku-sipa na-kolo ye sene yu molemo mele kinia yu-kinia uluma wendo olemo mele kinia pipili naa kolopa tondolo mundupa nimba para silimú liemu na kepe molio mele kepe na-kinia ulu wendo olemoma kepe pipili naa kolopo tondolo mundupu sumbi sipu nimbu simbula. Kiniá ya nikiru ungumu amu úngu langopo nikiru. ⸤Ye marene onono kape ningu, seko molemele mele yomboma ningu silimili mele nane ono-kinia keru-kuru lipu na nanu kape nimbu sepo molio mele nimbu siembo.⸥
22 Andi ye kanuma Ipuru yemaye? Na Ipuru yemola.
Kanu yema Isirele yemaye? Na Isirele yemola.
Kanu yema ⸤pulu-pulu anda-kolepa⸥ Eporayamone kalopa liltimu yemaye? Na Eporayamone kalopa liltimu yemola.
23 Kanu yema Karasinga kongonomo sendeli kendemande-yemaye? Ono Karasinga kongonomo
sendelemele maniandopa mele; na Karasinga kongonomo paa olandopa sendeli yemo molio.
(Ya ⸤na nanu imbi ambolopo paka topo kape nimbu⸥ nikiru mele na konopu naa peli ye se amu topo nikiru.)
Na Karasinga kongonomo kála-sepo awili-sepo serindula.
Na wale olandopa ka-ulkana perindu.
Na wale paa awisili kopene toringi mindili norundu mele kanu yema topo mania munduliu.
Wale awisili na pondeanga kolorundu.
24 Juda ye nokólimane na ⸤walte walte ningu ka siku na ‘Olandopa llo sepili.’ ninguli⸥ ka-pultane wane paono tene nani ningu toringi, aku walema lipa sere lepa se-pakara.
25 Wale yopoko ⸤Romo-yemane⸥ na kopene toringi;
walte ⸤Juda yombomane⸥ na ‘kolambo.’ ningu kouni toringi;
wale yopoko na sipina andorundu kinia topa bultupa kamu kiri lierimu; walte sipi se aku serimu kinia na nomu-kusana sukundu ipulieli tangoli wale talo perindu;
26 ulka senga wale awisili naa pepo, kolea lupa lupamanga awisili pelepo mindi andorundu;
andorundu kinia wale marenga pondeanga na nona purundula;
wale marenga wa noli yemane na toko mélema wa lingí seringila;
wale marenga nanga ⸤Juda⸥ yombomane na tonge seringi;
wale marenga Juda yombo talape ultukundu yombomane na tonge seringila;
wale marenga taonomanga na tonge seringi;
wale marenga na kolea ku lielina andorundu kinia na pondeanga koleana nombá serimu;
wale marenga nomu-kusana na nona wangorundula;
wale marenga ye marene kolo toko ‘Olio Karasinga yema molemolo.’ ninguli nanga kongonoma pipi sindingí seringila.
27 Kongonoma kála-sepo umbunama membo andopo sepo,
kongono serindumunga wale awisili uru naa pepo,
wale awisili gele sepa no nonowale sepa sepili molopo,
wale awisili kere-langi naa nombo we pepo,
wale awisili ali serimu kinia wale-pakoli pakombo se naa lierimu-kulu alini paa kolorundu.
28 Akumu mindi mólo. Umbuna mare pea na-kinia wendo olemo. Akuma i-sipa:
Alieli nane Karasinga yombo talapema nokombondo konopu paa awisili kimbu siliumunga na konopuna umbuna awisili pepili molio.
29 ⸤Karasinga⸥ yombo se yu enge nimba molemo mele pora nilimú kinia na kepe ⸤yu-kinia kondo kololiomonga⸥ konopu tondolo pupili naa molio.
Mélsene ⸤Karasinga⸥ yombo se kondi tolemo kinia yuni kuru mondolemo mele mundupa kelepa sepa kinjilimú kinia na paa kameléna mindili selemo.
30 Na nanu imbi ambolopo paka naa tombo kinia onone nanga ungumu naa pilku lingí liemu, manda, nanga imbimu kape nimbu ambolopo paka tambo! Aku-sipa na-kolo ‘Nanga imbimu kape nimbu ambolopo paka tambo!’ nimbuli méle marene na topa mania mundulimú kinia na enge se naa pelemo mele lipa ora silimú kanu mélemanga nanga imbimu ambolopo paka tombo. ⸤ ‘Na enge paa pelemo. Na imbi paa molemo. Na pilipa kondoli paa pelemo.’ nimbu pilipuli nanu kape naa nimbú.⸥ 31 Ye-Awili Yesusinga Lapa Pulu Yemo, yunga imbimu alieli ambolopo paka tondomolo kinia paa peanga, yuni ungu ya nikiruma ‘Kolo tokomo.’ manda naa nimbá. 32 Kolea-awili Damasikas ⸤na purundu kinia⸥ ye nokoli kingi Aretasinga kolea nokondorumu ye awilimuni ‘Ami-yemane na ka siengi. Damasikas pala kerepuluna nokoko giliangi.’ nirimu-na nokoko gilieringi. 33 Aku-sipa na-kolo ⸤pala kerepuluna nokoko gilieringimunga⸥ nanga genupili marene na wale-basiketena lakilkuli ka moko toko liku palana ultu mundoringi. Aku seringimunga kanu ye awilimuni na ka simba serimumu ‘Ka naa sipili.’ nimbu kowa purundu.