3
3:1-26, 4:5-14
Kimbu Kiri Lierimu Ye Senga Semanemo
3:1-10
Kimbu Kiri Lierimu Ye Se Pitane Sepa Peanga Sirimu Semanemo
Yomboma ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulka-tembelena ena tere killoko Pulu Yemo kinia alieli ungu niringi mele walte Pita kinia Jonotolo kanu enamonga Pulu Yemo kinia ungu ningilindu puringili. Kimbu kiri lierimu ye se akuna molorumu. Anumuni merimu kinia kimbu kiri lielimu merimu. ‘Yu yombo ongo ulka-tembelena sukundu pungíma mawa sepa “Kou-mone siee.” nipili.’ ningu alieli mengo ongo ulka-tembele kerepulu se ‘Paa Peangamo’ ningu imbi lieringina mondoringi. Yu akuna molopili Pita Jonotolo ongo ulka-tembelena sukundu pungilí puringili kinia yuni olo mawa sepa “Kou mare siele.” nirimu. Pita kinia Jonotolone yu neme-neme ningu kanokole Pitane nimbale: “Nuni olto kanou.” nirimu. Kanu-kinia ‘Kou singilindu nikimbili.’ konopu lepale olo kanorumu.
Kanu-kinia Pitane nimbale: “Na kou selu kepe paa naa mendu-na-kolo mélse mekeromo nu siembo. Akumu kolea-kanga Nasarete Ye Yesusi Karasinga tondolomone ‘Nu ola gilku andou.’ nikiru.” nirimu. Aku nimbale yunga ki-lomekondo ambolopa lipa ola anjerimu kinia waltikele yunga kimbutolo enge nirimu. Yu pukua topa ola pumba ola gilipa pulu polopa andopa molorumu. Aku sepale yetolo kinia pea kopu seko ulka-tembelena sukundu puringi. Yu kimbu kulupa pukua tolepa Pulu Yemo kape nilipa sukundu purumu.
Yu kimbu kulupa Pulu Yemo kape nilipa orumu yombomane pali kanoringi. 10 Onone kanokole, ‘Yu alieli ulka-tembele kerepulu ‘Paa Peangamo’ nilina mania molopa kou mawa selemo ye kanumu okomo lémo.’ ningu kanoko pungu-pungu ningu mini-wale mundoringi.
3:11-26
Pitane Ulka-Tembelena Ungu-Mane Sirimu Semanemo (3:1 pulu polko kanou)
11 Kimbu kiri lierimu yemo ola gilipa Pita Jonotolo ambolorumu kinia kanokole yomboma pali mini-wale munduku lisiku ongo ulka-tembelena ‘Sollomononga’ ningu ulka kerepulu takoko yando liltingina Pita Jonotolo kinia kimbu kiri lierimu yemo kinia moloringina ono ongo maku toringi. 12 Aku seringi kinia Pitane kanopa onondo nimbale:
“Isirele yomboma, nambi semu-na i ulu wendo okomomo kanoko konopu awisili liku mundukumiliye? Nambi semu-na onone olto neme-neme ningu kanokomeleye? Oltone oltonga tondolo sene “I yemo ola gilipa pupili.” níngili konopu lekemeleye? Paa mólo. Molo oltone Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo ulu-pulu selembolomone i yemo seko peanga síngili konopu lekemeleye? Paa mólola. 13 Eporayamo keme Aisake keme Jekopo keme olionga anda-kolepalimane “Olionga Pulu Yemo.” ningu popo toringi Pulu Yemo, yuni yunga kendemande-ye Yesusinga imbi ambolopa paka tondorumu. Aku yemo ono Isirele yombomane “Yu toko kondangi.” ningu yu Romo gapomano yema liku siringi. Kanu-kinia Romo ye nokoli Paillatene “Yu ulu se semu nimbu naa kanokoro. Yu pupili.” nirimu-na-kolo onone “Yu toko kondangi.” ningu liku bulu siringi. 14 Ye Kake Sepa Sumbi Nílimu liku bulu siku, “Yu kolopili toko kondangi.” ningu, yomboma topa kondoli ye Barapasi ka-ulkana “ ‘Kolali sepa wendo pupili.’ ni.” niringi. 15 Konde mololi ulumunga pulu yemo toko kondoringi-na-kolo Pulu Yemone yombo-óno-koleana topa makisinderimu. Oltone aku serimu mele kanorumbulu. 16 ‘Yesusini manda lipa tapondomba.’ nimbu kuru mondombulumunga i ye ono kanoko imbi silimili yemo peanga lekemo. ‘ ‘Yesusi-kinia tondolo pelemo.’ nimbu pilipu yu imbi lepo mangilipu, yuni i yemo manda ‘Peanga liepili.’ nimbá.’ nimbu kuru mondomumunga i yemo peanga liemu mele onone kanokomele.
17 “Sika, ango-keme, ono kinia ononga nokoli yema kinia pilku sundukuli Yesusi toko kondoringi. 18 Aku-na-kolo talko wendo orumu mele u Pulu Yemone ‘Wendo opili.’ nirimu mele wendo orumu. Yuni pe wendo ombá mele yunga ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemando nimbale: “Nane ono nokopa kondomba ye se nimbu taltopo lipu mundumbu ye nokoli Karasimu mindili nombá.” nirimu kanu mele ono nanga ungumu pilkimili yombomane paa sika talko yu toko kondoringimu wendo orumu.
19 “Akumunga, kiniá seko kinjeringi mele pilku kiri pilku konopu topele toko, Pulu Yemo molemona wangi. ‘Pulu Yemone olionga ulu-pulu-kirima kamu mundupa kelendepili.’ ningu aku sangi. Aku senge kinia Ye-Awilimuni ono konopu pe nimba enge nipili molonge walema sipa, 20 ono molongena yuni “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu ono simba. Simba ye akumu Yesusi.
21 “Pulu Yemone ‘Mélema pali peanga liepili.’ nimbá walemo wendo ombámonga kiniá iseli-u Yesusi yu mulu-koleana nokopa molemo. U Pulu Yemone aku sipa nimba panjerimu mele yunga ungu-umbu tondorumuma pilieringi ye kake selimane aku siku yando ningu siringi kanumu. 22 Akumunga Mosisini nimbale:
“Ye-Awilimu ononga Pulu Yemone
ungu-umbu tondolemoma pilipu
ono nimbu siliu yemo molio mele
pe ononga ye se na mele
‘Pulu Yemone ungu-umbu tondombama
pilipa nimba simba ye se molopili.’ nimba,
nimba taltomba.
Aku ye ombámo yuni nimbá mele ono paa pilku liengi.
23 Aku yemonga ungumu naa pilingí yomboma
Pulu Yemo yunga talapena ‘Naa molangi.’ nimba
Pulu Yemo yuni ono topa kondomba.”
nimba Mosisini nirimu.
24 “Kiniá wendo okomo akumu Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane pali ungu ningu siringi mele kiniá wendo okomo. Ye Samuele kinia, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu yandopa yandopa moloringi ye wemane pali aku siku niringi. 25 Pe kiniá Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane wendo ombá u niringi unguma kiniá wendo okomomo ‘Ononga.’ nimba wendo okomo. U ononga anda-kolepalima-kinia Pulu Yemone nimba panjipa mi lierimu ungumu kiniá ‘Ononga.’ nimba wendo okomo. Pulu Yemo yuni ononga u-pulu-pulu anda-kolepa Eporayamondo nimbale:
“Nuni kalko lini ye sene sembamonga
mana-yomboma pali molko kondonge.”
nirimu. 26 Pulu Yemone yunga kendemande-yemo mana mania lipa mundumbando ‘Ono Juda yomboma lipa tapondopili.’ nimba ‘Ono Juda yomboma seko kinjilimili uluma kanoko kiri pilku munduku keleangi. Ono yu-mele-mele konopu topele tondopili.’ nimba ono molongina yunga kendemande-yemo yu u kumbi lepa lipa mundomu. ‘Kanu yemone ono aku sipa sewi anjepili.’ nimba Pulu Yemone aku serimu.” nimba Pitane nirimu.