16
16:1-5
Pollo Saillasitolo LLisira Puringili Kinia Timoti Olo Lombili Purumu Semanemo
Pollo Saillasitolo kolea Depi taono pungu LLisira taono puringili kinia kanuna Yesusinga lombili andoli ye se molorumu, yemonga imbimu Timoti. Yu Juda ambo senga malo. Anumu Karasi pilieli ambomo molorumula, aku-na-kolo lapa Juda ye se mólo, yu ye se lupa. LLisira kinia Akoniamo taonotolonga ⸤Karasi pilku moloringi⸥ genupilimane ninguli: “Timoti yu ulu peangama sepa, yu paa molopa kondolemo yemo.” niringi. Pollone ‘Timoti pea pamili.’ konopu lepale yunga kangi se kopisipa wendo linderimu. Juda yombo aku koleana peringimane ‘ ‘Timoti lapa yu Juda ye se mólo. Yu ye se lupa.’ ningu ‘Timoti kepe ye lupamo.’ ningu yunga ungu nimbáma pilku mokoli senge.’ nimbale Pollone Timotinga kangi se kopisinderimu. Kanu-kinia ono koleamanga pungu, Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yema kinia Karasinga yombomanga tapu-yema kinia onone u Jerusalleme maku toko Karasi pilieli yombo-lupamane senge mele, ungu-mane siku ningu panjeringi ungu akumu, koleamanga pali ningu siliku andoringi. Aku seringimunga Karasi yombo talapemanga yombomane ‘Sika.’ ningu kuru mondoringi mele tondolo pumba, ononga yombo talapemanga yombo awisili alieli sukundu sukundu oringi, yombo kambumu olandopa purumu.
16:6-10
Pollo Ipulieli Kaima Mele Sepa Kolea Masedonia Poropinji Ye Se Kanopale Pollo Kinia Saillasitolo Kolea-Awili Pillipai Puringili Semanemo
Pollo yu kinia pea kopu seko puringili yetolo kinia ono Mini Kake Sélimuni ‘Kolea Esia poropinji ungu naa ningu si-paa.’ nirimu-kulu ono kolea Pirisia poropinji kinia kolea Gallesia poropinji kinia suku-singi ówana koleamanga pungu ⸤yomboma ungu ningu siringi⸥. Ningu siliku pungu kolea Misia poropinji kinia kolea Bitinia poropinji kinia ówana punguli ‘Kolea Bitinia poropinji pamolo.’ niringi-na-kolo Yesusinga Minimuni ‘Mólo.’ nimba aulkamo pipi sirimu. Yuni “Mólo.” nirimu pilkuli kolea Misia munduku kelko ongo pungu nomu-kusa kelona Toroas taono puringi.
Kanu-kinia akuna moloringi kinia ipulieli Pollo mongo-indi kaima mele sepa kanorumu kinia kolea Masedonia poropinji ye se omba ola gilipa Pollondo mawa sepa nimbale: “Nu nomu-kusa pulua toko yakondo ongo olio kolea Masedonia yomboma liku tapondani ou.” nirimu. 10 Pollone aku sipa kanorumu kinia olione nimbuli: “Manda, kolea Masedonia poropinji pamolo.” nirimulu. ‘Pulu Yemone olio mangilipa ‘Akuna nanga semane peangamo yomboma toko siee.’ nikimu lepomo kene’ nimbu pilipuli “Sumbi sipu pamolo.” nimbu pumulú serimulu.
16:11-15
Ambo LLidia Konopu Topele Topa Karasinga Ungumu Pilipa Liltimu Semanemo
11 Olio sipina pumbu Toroas taono mundupu kelepo sumbi sipu kolea Samoteres purumulu. Kanuna pepole opalikundu Niapollis taono pumbu sipina wendo purumulu. 12 Niapollis taono mundupu kelepo kolea-awili Pillipai purumulu. Pillipai Romo yombo awisili moloringi taono awili se; yu kolea Masedonia poropinji sukundu taono awili se. Akuna wale mare molorumulu. 13 Kanu-kinia ⸤Juda yombomanga koro moloringi⸥ wale Sambatemonga kolea-awili Pillipai pala kerepuluna ultu pumbu no kelona purumulu. Olio konopumane pilipuli ‘Akuna ⸤Juda yomboma pungu maku toko⸥ Pulu Yemo popo toko yu-kinia ungu ningí kolea se lemónje.’ konopu lepo purumulu. Akuna pumbu kanorumulu kinia ambo mare maku toko moloringi kanopole mania molopo kanu amboma ungu nimbu sirimulu. 14 Ungu pilku moloringi ambomanga se, ambomonga imbimu ‘LLidia’ niringi, kanu ambomonga kolea Tayataira taono; yu mulu-maminia kondolimane bisinisi serimu; yu Juda ambo se mólo, aku-na-kolo yu Pulu Yemonga ungumu pilipa popo topa molorumu ambomo. Kanu ambomo Ye-Awilimuni ‘Pollo ungu nimbáma pilipa lipili.’ nimba ambomo yunga konopuna ungu pilimba aulkamo sumbi sinderimu-kulu ungumu pilipa liltimu. 15 Kanu-kinia ambo LLidia kinia yunga ulkana moloringi yomboma kinia ono no liltingi. No lipa pora sipale yuni oliondo nimbale: “ ‘Yu ‘Ye-Awilimu sika.’ nimba kuru mondolemo.’ konopu liengi liemu nanga ulkana molamili wangi.” nirimu. “Yuni olio ta nimba mangilkimu kene olio yunga ungumu sengena panjipu pamolo.” nimbu purumulu.
16:16-40
Pollo Kinia Saillasitolo Kolea-Awili Pillipai Moloringili Kinia Ka Siringi Semanemo
16 Walte olio ⸤Juda yomboma pungu maku toko⸥ Pulu Yemo popo toko yu-kinia ungu niringi koleana pumulú purumulu kinia ye marenga kongono kendemande senderimu ambo-wenepo se aulkana kanorumulu. Yunga konopuna kuru se molorumumuni yu yomboma-kinia pe ulu mare wendo ombá mele nimba sirimu mele pilipa yomboma nimba sirimu kinia yu nokoringi yemane kou-mone awisili liltingi. 17 Pollo keme olio purumulu kinia kanu ambo-wenepomo olio lombili omba tondolo ru nimba nimbale: “I yema Paa Olandopa Pulu Ye Awilimunga kendemande-yema. Pulu Yemone yomboma lipa tapondopa mindili naa nongo molko kondonge aulkamo liku ora singí okomele.” nirimu. 18 Alieli kanu ambo-wenepomo aku sipa mindi nirimu kinia Pollone pilipa kiri pilipale, topele topa, ambo-wenepomonga konopuna kuru molorumu kanu kurumundu nimbale: “Nane Yesusi Karasi mangilipu yunga tondolomone nundu nikiru: ‘Nu i ambo-wenepomo munduku kelko ongo wendo pu.’ nikiru.” nirimu. Kanu-kinia kurumu ambo-wenepo kanumu waltikele mundupa kelepa omba wendo purumu.
19 Ambo-wenepomo nokoringi yemane kanokole, ononga kou-mone liltingi aulka kanumu pipi sinderingili kanokole niringimuni, Pollo kinia Saillasitolo ongo ambolko liku, ‘Ye awilimane kote piliangi sendamili.’ ninguli, ki kunduku yomboma alieli maku toko moloringi koleana mengo puringi. 20 Olo kote pilieli yema moloringina mengo pungu ninguli: “I yetolo Juda yetolo. Olone olionga yomboma seko mini-wale mundundongili-na membo okomolo. 21 ‘Olio Romo yomboma manda naa pilipu, manda naa semolo.’ nilimulu ulu mare “Sangi.” níngili.” niringi.
22 Yombo moloringimane ‘Paa seko kinjiku mongo língili.’ ningu “Olo paa sika aku siku sengili.” niringi. Kanu-kinia kote pilieringi yemane ninguli: “Olonga wale-pakolima wendo lindiku, ka-pultane olo taa.” niringi. 23 Kanu-kinia onone ka-pultane olo lakoko toko toko ka sikuli, ka-ulka nokorumu yemondo ninguli: “I yetolo mimi siku nokou.” niringi. 24 Ka-ulka nokorumu yemo onone aku siku ungu tondolo munduku niringi pilipale, olo lipa memba paa suluminiana sukundu pumba olonga kimbutolo unju-pellangone talapu lipa lloko torumu.
25 Kanu-kinia awi-amburumi Pollo kinia Saillasitolo Pulu Yemo kinia ungu ningu ‘Pulu Yemonga imbi ambolopo paka tondambili.’ ningu konane niringili kinia ka-ulkana pea peringi yombomane pilku moloringi. 26 Kanu-kinia waltikele ma jimi-jimi awili se sepale, ka-ulka kanumu kolkalu sipa ulka-kuna kanuma topa bultupa bulu-balu serimu. Ka-ulkana peringi yomboma ka-sénene ka toringima pali wendo orumu, ka-yomboma we moloringi. 27 Kanu-kinia ka-ulka nokorumu yemo makilipa ola molopa kanorumu kinia ulka-kuna kanuma pali bultupa lierimu kanopale ‘Ka-yomboma ongo púngi lepomo.’ konopu lepale, yunga opa seli lu-pulta kanumu kulu topa wendo lipa yu yuyu ‘Kolambo.’ nimba nomi kari lemba serimu. 28 Aku-na-kolo Pollone yundu ru nimba nimbale: “Nu nunu unguri naa sei! Olio pali ya we molemolo.” nirimu.
29 Kanu-kinia ono nokorumu yemone ru nimba “Kiya kandoko mengo waa!” nimba, yu omba Pollo kinia Saillasitolo moloringilina lisipa sukundu omba, yu pungu-pungu nimba mini-wale mundupale, olonga kumbikerena tamalu perimu. 30 Kanu-kinia olo lipa memba pena pumbale, mangilipa nimbale: “Yetolo, na nambi sembó kinia manda we molopo umbuna naa memboye?” nirimu.
31 Olone yundu ninguli: “Nu Ye-Awili Yesusi ‘Yu sika Pulu Yemonga Malo molopa na manda lipa tapondomba.’ ningu kuru mondoni kinia yuni nu lipa tapondopa mindili nolena aulkana wendo lipa yu-kinia molko kondoni aulkana lipa mondomba. Nu kinia nunga yomboma kinia ono aku sipa lipa tapondomba, molko kondonge.” niringili. 32 Kanu-kinia olone yu kinia yunga yomboma kinia onondo Ye-Awilimunga ungumu ningu siringili. 33 Sika awi-amburumi aku siku seko moloringi-na-kolo yuni olo lipa memba pumba olo toringi erili kanuma kulumiye tondorumu. Kanu enamonga yu kinia yunga yomboma kinia no liltingi. 34 Kanu-kinia pe yuni olo lipa memba yunga ulkana pumba olo kere-langi sirimu. Yunga yomboma kinia ono ⸤konopu topele toko⸥ Pulu Yemo ‘Yu selumu mindi sika molemo.’ ningu kuru mondoko konopu siringi.
35 Kolea tangorumu kinia kote pilieringi yemane ononga ele-yema ka-ulkana liku munduku ninguli: “Yetolo wendo liku munduku ‘Pangili.’ niee.” niringi. 36 I ungu niringima ka-ulka nokorumu yemone Pollo nimba sipa nimbale: “Kote pilielemele yemane ‘Olo pangili.’ ningu mundongi kene pangili. Olo konopu pe nipili pangili.” nirimu.
37 Aku-na-kolo Pollone ele-yemando nimbale: “Olto Romo yetolo na-kolo kote naa pilkuli yombo awisilini kanoko molangi olto we ka-pultane toko ka síngi kanumu. Pe kiniá ‘Yomboma naa kanangi kiyongo nimbu lipu mundumulú.’ ningu nikimiliye? Paa manda mólo. Olto ka síngi yema onono ongo olto ‘Pale.’ niengi.” nirimu.
38 Kanu-kinia ele-yema Pollone aku nirimu pilkuli kelko anju pungu kote pilieringi yema ningu siringi. Kanu-kinia kote pilieringi yemane ungu niringilimu pilkuli ‘Olo Romo yetolo lepomo.’ ningu mini-wale mundukuli niringimuni, 39 olo moloringilina ongo “Sepo kinjemulu lepomo.” ningu ka-ulkana wendo liku mengo ultu ongo ninguli: “I kolea-awilimu munduku kelko pangili.” niringi. 40 Kanu-kinia Pollo kinia Saillasitolo ka-ulkamo munduku kelko punguli niringilimuni, ambo LLidianga ulkana pungu Yesusinga yombo talape akuna maku toringimando ninguli: “Ungu nimbuluma munduku naa kelko tondolo munduku kuru mondoko pilku molangi.” ningu, ungu mare ningu sikuli olo puringili.