19
19:1—20:1
Pollo Epesasi Taono Pumba Serimu Semanemo
19:1-7
No Lindeli Jononga Ungumu Pilku No Liltingi Ye Epesasi Taonona Moloringima-Kinia Pollone Serimu Mele Semanemo
Ye Apollos kolea Akaya poropinji pumba akumunga kolea-awili Korini molopili, Pollo ma-pangi aulkana pumba Epesasi taono maniando purumu. Akuna pumbale Yesusinga lombili andoli yombo mare kanorumu. Kanopale nirimumuni, ono mangilipa nimbale: “Onone ungumu pilieringi mele ‘Sika.’ ningu kuru mondokole Mini Kake Sélimu liltingi molo móloye?” nirimu.
Onone pundu toko ninguli: “Mólo, Mini Kake Séli se molemo mele olio naa pilielemolo.” niringi.
Aku niringi-kulu pilipale Pollone onondo nimbale: “Aku liemu ono no nambi seko liltingiye?” nirimu.
Onone ninguli: “Jonone nirimu unguma pilipuli no liltimulu.” niringi.
Pollone nimbale: “Jonone yombomando nimbale: “Ulu-pulu-kirima munduku kelko konopu topele toko no liee.” nirimu-na-kolo i ungumu mindi naa nirimu. Ungu se pea nimbale: “Akilepa ombá ye Yesusi ‘Yu sika ⸤Pulu Yemone ono lipa tapondopa nokopa kondomba ye lipa mundorumu yemo⸥.’ ningu kuru mondangi.” nirimu.” nimba Pollone nirimu. Aku sipa nirimu mele pilkuli, ono “Ye-Awili Yesusinga yomboma molomolo.” ningu Yesusinga imbi leko mangilku no liltingi. Kanu-kinia Pollone ononga ⸤penge⸥na ambolorumu kinia ono moloringina Mini Kake Sélimu orumu kinia onone umbu-ungu lupa lupa naa pilieringima leko, Ye-Awilimuni ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi. Aku seringi ye rurepo mele moloringi.
19:8-10
Pollone Epesasi Yombomando Ye-Awili Yesusinga Ungumu Nimba, Ono-Kinia Angelema Niringi Semanemo
Pollo Epesasi molopale nirimumuni, Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkana pumba, Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa mélema pali nokomba mele pipili naa kolopa tondolo mundupa nimba sirimu. ‘Ono paa pilku ‘Sika.’ niengi.’ nimba oli yopoko aku sipa nimba sipa molorumu. Aku-na-kolo Juda yombo mare karaye seko ungu pilku mokoli seko, “Ungu imu kolo tokomo naa pilimulú.” ningu, yomboma pilku molangi “I Pollone ungu nikimuma nimba kinjikimu.” ningu ungu-taka tondoringi. Aku seringi-kulu Pollone ono mundupa kelepa purumu. Yesusinga lombili andoli yomboma lipa memba pumba, Tiranasini ungu ningu si-pu-pu seringi ulka nokorumu kanuna memba purumu, akuna alieli angelema ningu moloringi. 10 Aku seko molangi kalia-ingi talo omba purumu kinia Juda yomboma kepe yombo-lupa kolea Esia poropinji moloringima pali Ye-Awilimunga ungumu pilieringi.
19:11-12
Pulu Yemone Pollo Lipa Tapondorumu Kinia Pollone Ulu-Tondoloma Serimu Semanemo
11 Pulu Yemone Pollo lipa tapondorumu kinia ulu-tondolo paa lupa mele mare serimu. 12 Pollo kongono sembando mulu-maminia panjerimuma yomboma sirimu kinia liku mengo pungu kuru torumu yomboma simbi tondoringi kinia ononga kuru torumuma pora nimba, ononga konopumanga kuru moloringima ongo wendo puringi.
19:13-20
Sipa Malopili-Kinia Ungu Se Wendo Orumu Kanokole Kuru Ala Toringi Yemane Seringi Semanemo
13 Juda ye mare andoko yombomanga konopumanga kuruma toko makoroko “Wendo paa.” ningu kou-kongono andoko seringi. Ono mare Ye-Awili Yesusinga imbi leko mangilku kuruma ‘Ongo wendo paa.’ ningíndu i-siku niringi: “Pollone ungu-mane silimú ye Yesusinga imbi lepo mangilipuli ‘Ono ongo wendo paa.’ nikimulu.” niringi. 14 Ye Sipa yunga malopili yopoko-pakara aku siku seringi. Sipa yu Pulu Yemo popo tondoringi yemanga ye awili se. Aku yemonga malopilini aku siku Yesusinga imbi leko mangilku kurumando “Ongo wendo paa!” niringi kinia 15-16 kurumane pundu toko ninguli: “Olio Yesusi kanopo imbi silimulu. Pollo kanolemolo. Aku-na-kolo ono namele?” niringi kinia kuru konopuna molorumu yemone ono moloringina pukua topa pumba ononga mulu-maminiama ambolopa sungu-mangu sindipa ono paa torumu-na kanu ulkamo munduku kelko mulu-maminia se naa pakoko meme pakoko we-we kowa puringi.
17 Pe Epesasi taonona moloringi Juda yomboma kinia yombo-lupama kinia aku ulu wendo orumumu pilkuli ono mini-wale munduku, Ye-Awili Yesusinga imbimu ambolko paka tondoko yu kape niringi. 18 Akumunga, yombo awisili u Yesusi ‘Yu sika.’ ningu kuru mondoringima kanu ulumu wendo orumu kinia ongo u ulu-kiri seringima ningu para siringi. 19 Aku siku seringimanga yombo mare u kuru-ala toko seko kinjeringi kanu yombomane yomboma kanoko molangi ononga ala toringi bokuma pali sepena kaloringi. Boku kaloringimanga kou-mone purumu mele kou-sillipa pipiti tausini mele purumu. 20 Aku sipa mele Ye-Awilimunga ungumunga tondolomone kanu ulu-kirima topa mania mundorumu-kulu ungumu enge nimba koleamanga pali para-nanga lepa pumba manda serimu.
19:21—20:1
(19:21-22) Pollone “Jerusalleme Pambo.” Konopu Lepale U Epesasi We Molorumu Kinia (19:23—20:1) Kolo Toli Pulu Ambo Atemis Popo Toringi Yombomane Epesasi Taono Maku Toko Seko Kinjeringi Mele Semanemo
21 Kanu uluma pali u seringi kinia pe Pollo konopumuni pilipale ‘Kolea Masedonia poropinji pumbu kolea Akaya poropinji pumbuli, kolea-awili Jerusalleme pumbú. Jerusalleme pumbuli, pe kolea-awili Romo pumbú.’ konopu lierimu. 22 Pollo yu liku tapondoringi yemanga Timoti kinia Erasitasitolo “Kolea Masedonia pale.” nimba lipa mundupale yu wale mare kolea Esia poropinji we molorumu.
23 Aku walemanga Epesasi taono kanuna Ye-Awilimunga semane peangamo toko siringimunga umbuna awili se wendo orumu. Wendo orumu mele i-sipa: 24 Ye se, yunga imbi Demitias, yuni topo-ropo tombando yomboma popo toringi pulu ambo kolo toli Atemis none seli mélema kou-sillipane sepa wamopa taltorumu. Yomboma kanu none selima ononga ulkamanga anjiku popo tongendo kou-mone siku liltingimunga Demitias kou-mone awisili lipa yunga kongono senderingi yema méle awisili kalorumu. 25 Kanu yemone yunga kongono senderingi yema kinia Atemisinga kongono lupama senderingi yema kinia “Ono waa.” nimba, lipa maku topa nimbale: “Yema, topo-ropo tomolondo pulu ambo Atemisinga kongono sendelemolomonga kou-mone paa olandopa limulú. 26 Aku ye Pollone ungu nilimúmuni yombo awisili kondi topa anju limú mele ono pilku kanolemele. Yuni nimbale: “I kini selemele pulu yomboma kolo toko selemele.” nilimú ungumu Epesasi taono yomboma kinia kolea Esia poropinji pali kepe yomboma pilku liku yu lombili pulimili. 27 Yuni nilimú ungumuni olionga kou-mone topo-ropo toli kongonomo mindi topa mania naa mundumba. Pulu ambo Atemis molemo popo tolemolo tamandu ulkamo kepe yombomane “Akumu unguri mólo.” ningu kanoko kiri pilingí. Atemis yu kepe yunga imbi paa ola molemomo topa mania mundundumba sekemo. Pollone kanu semanemo we topa molomu liemu kolea Esia poropinji kepe we-koleamanga pali kepe i pulu ambomo popo toko imbi ambolko paka tondolemele mele munduku kelenge lémo.” nirimu.
28 Onone kanu ungumu pilkuli paa mumindili kolkole ru ningu ninguli: “Olio Epesasi yombomanga pulu ambo Atemis paa awili olandopamo molemo.” niringi. 29 Aku niringi kinia yomboma pali ru ningu kalkarukumba leko sukundu sukundu lisiku ongo maku tokole, Gayasi kinia Arisitakasitolo ambolko liku mengo pungu, ononga maku toringi koleana puringi. Kanu yetolo olo kolea Masedonia poropinji yetolo, Pollo kinia pea kopu seko andoringi. 30 Pollo ono maku toringina ungu nimbá pumbá serimu-na-kolo Yesusinga lombili andoli yombomane “Mólo.” niringi. 31 Kolea Esia poropinji ye nokoli mare Pollo kinia koni lieringimane kepe ningu munduku ninguli: “Pollo nu maku tokomelena paa naa pu.” niringi.
32 Maku toringi yomboma konopu naa pepa bulu-balu nirimu. Onone ru ningu, ungu lupa lupa niringi. Yombo awisilini ono maku toringimunga pulumu naa pilieringi. 33 Juda yombomane ononga ye nokoli Allekesanda yombo moloringina suku-singina liku mundoringi. Kanu-kinia yu “Ungu se niembo.” nimba ki ola mundupa, ungu se nimbá serimu. 34 Aku-na-kolo onone yu ⸤Atemis popo naa torumu⸥ Juda ye se ningu kanokole ono ru ningu ninguli: “Atemis yu olio Epesasi yomboma nokolemo pulu ambo awilimu.” ningu molangi ena mongo talo omba purumu.
35 Kanu-kinia Epesasi taono kusikus yemo ola gilipa “Ungu naa niee!” nirimu. Yomboma taka leko moloringi kinia yuni nimbale: “Epesasi ye nameleye, olio kolea Epesasi yombomane pulu ambo awili Atemis molemo tamandu ulka olionga taonona gilimúmu kinia akuna yu none seli kou-muluna mania orumu kou akuna gilimutolo olione nokolemolo, yombo nawene naa kanolemoye? 36 Akumunga, yombo sene “Kolo tokomele.” manda naa ningí kene ono taka leko molko ulu se popenge seko naa sangi. 37 Andi ye mengo ongitolone ulu se seko naa kinjiku, olionga pulu ambomo ungu-taka tondoko yunga tamandu ulkamonga mélse wa naa língili-na-kolo we mengo ongi. 38 Demitias kinia yunga kongono yema kinia ono yombo se kinia ungu se pemu liemu manda, kote wale se wendo ombá kinia kote sendangi, gapomano ye awili endisimane kotena manda liku sumbi sindingí. 39 Ungu se lupa ningí liemu yombo maku tonge wale senga ningu sumbi siengi. 40 Kiniá we maku toko opa seko ungu awisili angelema ningu ru nikimilimunga olio mongo pemba. Endisimane olio kiniá ulu sekemolomonga kote sendelemolánje olio kotena ungu se pundu topo nimulú aulka se naa lelka. Sekemolomonga pulu se naa pekemo.” nirimu. 41 Aku nimbale, taono kusikusimuni yombomando “Yu-mele-mele paa.” nirimu kinia pilku liku puringi.