4
4:1-7
Olio Kendemande-Yomboma Mele Molorumulu-Na-Kolo Kiniá Pulu Yemonga Bolangoma Molopo, Yunga Monge-Mélema Limulú Yomboma Molemolomonga Ungu Se (3:26—4:7 pali)
⸤Bolangoma kinia monge-mélema lingí yomboma kinia⸥ akumando nimbú nikirumu i-sipa: Kango sene yunga lapanga monge-mélema sika limú, aku-na-kolo u yu kanga kinia lapanga kongono kendemande yombo se mele molemo. Lapanga mélema pali sika yunga, aku-na-kolo yu kango kangamo mindi molemo kinia naa limú. Lapane ‘pe yu monge-mélema lipili.’ nimba, nimba panjilimú walemo u wendo naa opili “Kangomo kinia mélema kinia nokopili.” nimba, nimba taltolemo yombomanga unguma mindi pilipa molemo. Olio aku sipala. Olio bolango kangama molorumulu kinia ungu-manemane mindi ‘Nanga kendemande-yomboma.’ nimba olio nokopa, kangimane ulu-puluma semolo mele mane sirimu.
Aku-sipa na-kolo Pulu Yemone u yuyu konopumuni pilipa nimba taltorumu walemo wendo orumu kinia yuni yunga Malo lipa mana mundorumu akumu ⸤Mosisini⸥ ungu-mane sirimumane nokorumu yombo talapena sukundu ambo sene merimu. ‘⸤Mosisini⸥ ungu-mane sirimumane nokolemo yombo kanuma kelepa naa nokopili. Ono we molko, ⸤Mosisini⸥ ungu-mane sirimuma manda naa pilku liku selemelemonga mindili nongo kolonge aulkana wendo ongo, nanga ⸤bolango⸥ma molko nanga monge-mélema liengi.’ nimba yuni yunga Malo ‘Ononga nimba ⸤yunga mememo ondopa⸥ kolali sepa kolondopili.’ nimba mana maniando lipa mundorumu. ‘Malone olionga nimba sendemba ulumuni olio manda molomolo aulkamo akisindepili.’ nimba yu olio mana-yomboma molemolona lipa mundorumu.
Pe Pulu Yemonga bolangoma molemolo-na yuni yunga Malonga Minimu olionga konopumanga sukundu ⸤‘Molopili.’ nimba⸥ lipa mundundorumu. Aku Minimu Pulu Yemondo “Tata. Nanga Lapa.” nilimú Minimu. ⸤Pe olionga konopumanga molopa “Tata; nanga Lapa.” nilimú kinia, pilipuli ‘Olio yunga bolangoma.’ nimbu pilielemolo.⸥ Pulu Yemone aku serimu-kulu kiniá mélemane u ono nokorumu kinia kanu mélemanga kendemande-yomboma moloringi mele naa molemele; Pulu Yemonga bolangoma molemele. Pe yunga bolangoma molemele-na yuni “Nanga taltolio mélema ono pe monge-mélema liengi simbú.” nirimu.
4:8-20
Pollone Gallesia Yomboma Kondo Kolopa Konopu Awisili Kimbu Sirimu Ungu Se
U Pulu Yemo naa pilku yunga yomboma naa molkole niringimuni, Pulu Yemo naa molorumu we-mélema ‘olionga pulu yema’ ningu liku anjiku popo toringi mélemanga kendemande kongono paa kála seko senderingi. Aku-sipa na-kolo kiniá Pulu Yemo pilku imbi siku yunga yomboma molemele. Aku-sipa na-kolo sika akumu mólo. Nane i-sipu niembo: Pulu Yemone nimbale: “Ono na pilku imbi siku nanga yomboma molangi.” nirimu. Aku liemu kiniá ⸤aku siku⸥ molemele mele nambi semu-na munduku kelko bulu siku, enge naa peli ungu-manema, nambi semu-na kelko pilku molemeleye? ‘Kanu ulumane olio kelepa nokopili. Olio kanu ulumanga kendemande sendeli yomboma kelepo molomolo kinia papu.’ ningu pilielemeleye? 10 Juda yombomane koro senga senga wale senga koro molonge walema kinia, oli kondenga ke tomba walema kinia, kalia-ingi kondenga wendo ombá walema kinia, kere-langi nou lemba kinia pulu polko sukundu lingí walema kinia, kanu walema wendo ombá kinia ulu mare pilku senge mele Pulu Yemone ⸤Mosisi nimba sirimu kinia pilipale Isirele yomboma ungu-mane sirimumunga pilku liku selemele⸥ mele ⸤ono Karasinga Gallesia yomboma ‘Pulu Yemone olio kanopa peanga piliepili.’ ningu⸥ pilku liku selemele. 11 ⸤Aku siku selemelemonga⸥ ‘Nane ono kála sepo mane sirindu mele we serindunje. Ono-kinia kongono serindumu we mania pumbá. Na ono mane sirindu unguma munduku kelko u pilku seringi mele kelko pilku senge kinia kiri.’ nimbu na paa mini-wale mundukuru.
12 Ango-keme, nane ono paa tondolo mundupu mawa sepole, na u ⸤Mosisini ungu-mane sirimuma mundupu kelepo⸥ ono Juda yombo naa molko yombo-lupa moloringimane Mosisini ungu-mane sirimuma naa pilieringi mele molorundu kene kiniá na ⸤Karasinga ungumu pilipu⸥ molio mele ono aku siku pilku molangi.
⸤Na ono-kinia molorundu kinia⸥ onone na-kinia unguri seko naa kinjeringi. 13 Ono pilielemele, na kuru se torumumunga u kumbi lepo ono moloringina ombo semane peangamo topo sirindu. 14 Nanga kangimu enge naa nirimumunga ono umbuna sirindu-na-kolo onone na kanoko kiri pilku bulu naa siku, na munduku naa kelieringi. Pulu Yemone angello se ono molemelena lipa mundulka kinia “Pea molamili ou.” nilimolá mele, molo Karasi Yesusi yu olka kinia “Pea molamili ou.” nilimolá mele na aku siku “Pea molamili ou.” niringi. 15 Ou na-kinia konopu siku “Papu onu. Pea molamili ou.” niringi mele kiniá nambi selemoye? Nane paa sika nimbu sikiru: ‘U na ono kinia pea molorumulu kinia ⸤méle paa konopu lakoko mondoringi mélema na silimolá. Nanga mongo se kiri lelkanje ‘Na lipu tapondamili.’ ningu⸥ ononga mongo se akuku na silimolá.’ nimbu sikiru. 16 ⸤Aku liemu⸥ nane ono ungu sikama nimbu sikirumunga kiniá na ononga opa-toumu molioye?
17 ‘Kanu ⸤ye Mosisini ungu-mane sirimuma pilku sangi.’ ningu mane silimili⸥ yemane “Olionga unguma paa piliangi.” ningu tondolo munduku mane silimili-na-kolo aku selemele ulumu ‘Ono lipu tapondamili.’ ningu naa selemele. ‘Ono ⸤na kinia nanga genupilima kinia⸥ kopu seko naa molangi.’ ningu pipi siku, ‘Ono-kinia mindi kopu seko molko ononga unguma mindi konopu kimbu siku pilku liku molangi.’ ningu aku siku tondolo munduku mane silimili. 18 Na ono-kinia naa molio kinia ye lupa marene ‘Ono lipu tapondamili.’ ningu tondolo munduku ‘Pulu liepili. Kopu sepo molamili.’ nilimolánje papu. Ye marene aku siku ongo alieli selemolánje papu-na-kolo ye marene ongo ‘Olionga unguma pilku liengi.’ ningu kolo toko tondolo mane silimili akumu kiri. 19 Nanga konopu mondolio bolangoma, amboma bolango mengendo mindili nolemele mele ‘Ono Karasi yu-mele molko yunga ungumu mindi pilku liku molangi.’ nimbu na aku sipu kelepo mindili nokoro yemo molopole, 20 ‘Na ono-kinia molopole ononga kumbikerema kanopo unguma kerena sumbi sipu nimbu silkanje papu. ⸤Pepá mindi topo mundukurumu laye-kolte manda mólo.⸥’ nimbu molopo, ⸤onone kiniá selemele mele pilipuli⸥ ‘Nane ono nambi sepo lipu tapondombonje.’ nimbu pilkirumunga ono paa kondo sepa umbuna sekemo.
4:21—5:1
Eporayamonga Ambo Aka Kinia Seratolo Moloringili Mele Ungu-Iku Se (3:15 pulu polko kanani)
21 Ono ‘⸤Juda yombomanga⸥ ungu-manemane olio nokopili.’ nilimili yomboma, kanu ungu-manemane nilimú mele ono naa pilielemeleye? Na ningu sieme. 22 ⸤Pulu Yemonga⸥ bokumuni nimbale: “Eporayamone kango talo merimu, se kongono we sendepa méle kaloli se naa lili kendemande-ambomone merimu; se mindili se naa nomba we molorumu ambomone merimu.” nilimú. 23 Kendemande-ambomone kango menderimumu bolangoma melemele mele aku sipa we menderimu. Aku-na-kolo we molorumu ambomone yunga kango menderimumu we naa menderimu. Pulu Yemone ‘Yuni kango se mendemba.’ nimba, nimba panjerimumunga kanu kangomo menderimu.
24 Kanu ambotolo Pulu Yemone ungu talo nimba panjipa mi lierimutolo mele manda manjiku, olone seringili ulu-tolonga ungu-iku se pelemo. ⸤Kendemande-⸥ ambo Aka yu Pulu Yemone ungu se mulú Sainaina nimba panjipa mi lierimu ungumu mele molemo. Kanu ungumu ⸤Pulu Yemone Mosisi sirimu⸥muni kongono kendemande yombo molonge bolangoma melemó. 25 Ambo Aka kinia kolea Arepia mulú Sainai pololemotolonga ungu-pulumu selumu. Kolea-awili Jerusalleme molemele yomboma ⸤Mosisini ungu-mane sirimumanga⸥ kongono kendemande sendeli yomboma mele molemelemonga Jerusalleme kiniá lemó akumu mulú Sainai polorumu mele aku sipala lemó. ⸤Jerusalleme akumu akuna molemele yombomanga anumu yu kongono kendemande sendeli ambomo mele kanumu.⸥ 26 Aku-sipa na-kolo Jerusalleme se mulu-koleana lemómonga yomboma mindili se naa nongo we molemele. Aku Jerusalleme olio ⸤Karasinga yomboma⸥nga anumu. 27 Aku nikirumunga pulumu ⸤Pulu Yemonga⸥ bokuna molemo kanu ungumu i-sipa:
“Ambo-simbumu,
bolango naa meleno ambomo, nu konopu siyo.
⸤Bolango mengendo
konopu siku mindili nolemele mele
bolango naa melenomonga⸥
mindili naa noleno ambomo,
nu konopu peanga pepili konane ningu
tondolo ru niyo.
Ambo-simbumuni melemó bolangoma paa awisili,
we-ambomanga bolangoma koltalo mele,
akumunga paa konopu siku aku seyo.”
nimba ungumu aku sipa bokuna molemo.
28 Ango-keme, ⸤Pulu Yemone Eporayamondo⸥ “Wendo ombá.” nimba, nimba panjerimu mele akumu wendo ombándo ⸤Eporayamone yunga kango⸥ Aisake merimu, aku sipa mele, kiniá ono ⸤Karasinga yomboma⸥ kinia kepe ⸤Pulu Yemone “Wendo ombá.” nimba,⸥ nimba panjerimu ungumu wendo ombándo ⸤Pulu Yemonga⸥ bolangoma molemelela. 29 ⸤Eporayamonga kangotolo⸥ meringili kinia bolango we melemele mele meringi kangomone ⸤Pulu Yemonga⸥ Minimunga tondolomone meringi kangomo sepa kinjipa mindili sirimu. Kiniá aku sipala ⸤Mosisini ungu-mane sirimumanga kendemande-yombomane Karasinga yomboma mindili silimili⸥. 30 Aku-sipa na-kolo kanu ambotolo kinia olonga kangotolo kinia Pulu Yemonga bokumuni nambolka nilimúye? ⸤I-sipa mele nilimú:⸥
‘⸤Pulu Yemone Eporayamondo nimbale:⸥
“Kongono kendemande ambomonga malo kangomo kinia
we molemo ambomonga malo kangomo kinia
lapanga monge-mélema
moke seko paa naa liengili kene
kendemande-ambomo kinia malotolo
kamu makorou.” ⸤nirimu⸥.’
nimba molemo kanumu. 31 Akumunga, ango-keme, olio kendemande-ambomonga bolangoma naa molemolo; ka-kongono naa sepa we molorumu ambomonga bolangoma molemolo.
Kolomongo-Awili 5-6tolo:
Karasini Olio ‘Ka-Ulkana Mele Naa Peko We Molangi.’ Nilimú Kinia Mini Kake Sélimuni Olio Aulkana Pumbu Selemolo Mele Lipa Sumbi Sirimu; Olio Yomboma Lipu Tapondopo Sepo Kondolemolola, Akumanga Ungu Mare