11
Kolomongo-Awili 11
Pulu Yemone Nirimu Mele ‘Sika.’ Ningu Kuru Mondokole Seringi Mele Semane Mare
11:1-3
Unguma ‘Sika.’ Nimbu Kuru Mondolemolomonga Ungu-Pulumu
⸤“Pulu Yemo ‘Sika.’ nimbu kuru mondolemolo.”⸥ nikiru aku kuru mondólimunga ungu-pulumu i-sipa: Pulu Yemone olio “Simbu.” nimba panjerimu mélema ‘Paa sika limulú.’ nimbu kuru mondopo nokopo molemolo. Mélema mongone naa kanolemolo-na-kolo ‘Méle akuma paa sika lemó.’ nimbu kuru mondolemolo. Yombo u moloringimane aku siku ‘Sika.’ ningu kuru mondoringimunga Pulu Yemone ono kanopa peanga pilipale ‘Seko kondokomele.’ nirimu.
Pulu Yemone nilimú mele olio ‘Sika.’ nimbu kuru mondolemolomonga ⸤Mosisini bokuna torumu mele pilipuli⸥ ‘Pulu Yemone mulu kinia ma kinia sembando “Wendo opili.” nirimu kinia ungumuni mulu matolo wendo orumu.’ nimbu kuru mondolemolo. ‘Akumunga, méle naa lierimu mélemane Pulu Yemone olio kanolemolo mélema sika serimu.’ nimbu kuru mondolemolo.
11:4-7
Epele Keme Inoko Keme Noa Keme ‘Pulu Yemo Sika.’ Ningu Kuru Mondokole Seringi Semane Mare (11:1-40 pali)
Epelene Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ nimba kuru mondopa molorumumunga Pulu Yemone kanopa peanga pilierimu méle se Pulu Yemo popo topa kalopa sirimu-na-kolo Kénene Pulu Yemo popo topa kalopa sirimu mélema Pulu Yemone kanopa kiri pilierimu. Epelene Pulu Yemo ‘Sika.’ nimba kuru mondorumumunga Pulu Yemone ‘Epele ye sumbi nílimu’ nimba kanorumu. Yuni Pulu Yemo popo topa kalopa sirimu mélema Pulu Yemone konopu mondopale “Papu sekeno.” nirimu. Aku ulumuni Pulu Yemone ‘Epele yu ye sumbi nílimu’ nimba kanorumu mele olio lipa ora sirimu. Epele u kolorumu-na-kolo ⸤yunga semanemo bokuna molemo-na⸥ yuni Pulu Yemo ‘Sika.’ nimba kuru mondorumumunga olio kiniá ⸤Pulu Yemo manda popo tomolo mele⸥ ungu we nimba silimú.
Inokone Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ nimba kuru mondopa molorumumunga naa kolorumu. Yu konde molopili Pulu Yemone yu lipa memba purumu. Pulu Yemone yu lipa memba purumu-kulu yombomane yu naa kanoko liltingi. Pulu Yemone Inoko lipa memba naa pupili Inokone Pulu Yemo kanopa peanga pilierimu uluma serimumunga Pulu Yemone aku serimu. Yombo sene ‘Pulu Yemo popo topo kape niembo kene yu molemona nondopo pambo.’ nimbale, ‘Pulu Yemo sika molemo. Yu molemona pumbu “Seko kondoko liku tapondou.” nimbú kinia sika sepa kondopa lipa tapondomba.’ nimba kuru mondopale yunga kumbikerena manda pumbá. Aku sipa kuru naa mondomu liemu paa manda naa pumbá. Akumunga, Pulu Yemone nilimú mele ‘Sika.’ nimba kuru naa mondopale Pulu Yemone kanopa peanga pilimba ulu mare paa manda naa sembá.
Noane Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ nimba kuru mondopa molorumumunga Pulu Yemone yundu “ ‘Mana umbuna se wendo opili.’ nimbú sekero.” nirimu kinia pilipale, Noane ‘Sika nikimu.’ nimba ⸤Pulu Yemone “Sei.” nirimu mele pilipa manda manjipa⸥ nona lemba sipi awili se sepa wamorumu. Pulu Yemone “sembó” nirimu mele sika u waltikele kepe yombomane naa kanoringi-na-kolo Noane ‘Sika nikimu.’ nimba kuru mondopale sipi se sepa wamorumu. Aku serimumunga no torumu kinia yu-kinia yunga yomboma-kinia manda moloringi-na-kolo we-yomboma kinia mélema pali none torumu. Yuni Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ nimba kuru mondopale ⸤serimu⸥ ungumuni Pulu Yemone yomboma kanopa kiri pilipale tomba serimumu yomboma lipa ora sirimu. Aku sipa kuru mondorumumunga Pulu Yemone ‘yu ye sumbi nílimu’ nimba kanorumula.
11:8-19
Eporayamo Kinia Menu Sera Kinia ‘Pulu Yemo Sika.’ Ningu Kuru Mondokole Seringili Semane Mare (11:1-40 pali)
Eporayamone Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ nimba kuru mondopa molorumumunga Pulu Yemone yundu “Nu moleno koleamo munduku kelko pe simbú koleana pu.” nirimu kinia pilipale kanu koleamo suluna lierimumunga u naa kanorumu- na-kolo ungumu pilipa lipa sengena panjipa we walu purumu. Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ nimba kuru mondorumumunga Pulu Yemone “Simbu.” nimba panjerimu koleana pumbale ye omba gilieli akuna kamu perimu. Sika ulka se kamu naa takopa, serele-ulka se takopa pelepa aku koleana andorumu. Pe anjupa Pulu Yemone Eporayamondo “Simbu.” nirimu koleamo Eporayamo yunga malo Aisake kinia Aisake yunga malo Jekopo kinia olondo aku sipala nirimu-kulu pilkuli olo kepe ⸤olonga yomboma kinia⸥ serele-ulka takoko peringi. 10 ‘Pulu Yemone yuyu pilipale kolea-awili senga kamu gilimba ulkama takopa pora sirimu koleana pe walte kamu pembo.’ nimba kuru mondopale Eporayamone ‘Iseli-u serele-ulkana pembo kinia mandala. Unguri molo.’ nimbale serele-ulkana perimu.
11 Eporayamo bolango membá kalia-ingima pora nirimu, yunga ambo Sera simbu perimu, aku-na-kolo Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ ningu kuru mondoko moloringilimunga Pulu Yemone olo tondolo sirimu kinia bolango meringili. ‘Pulu Yemone “Sembó.” nimba panjilimú mele sika selemo. Kolo naa tolemo.’ ningu kuru mondokole meringili. 12 Akumunga, ye se anda lepa ye kololi mele molorumu yemo yombo paa awisilinga anda-kolepamo molorumu. Yombo kombokandi mele molo kou-okiya mele kambu paa manda naa tonge yomboma yuni kalopa liltimu.
13 Kanu yemane Pulu Yemo ‘Sika.’ ningu kuru mondoko mololko punguli koloringi. Ono ma-koleana u we molkole Pulu Yemone “Simbu.” nimba panjerimu mélema u naa liltingi. ‘Pe sika limulú.’ ningu konopumane pilieringi akumu suluna mele lierimu-na mongone-mele kanokole ‘Likimulu.’ ningu konopu siku molkole yombo moloringi kinia pipili naa kolko “Olio ya ma-koleana yombo ponenge lepo ombo gilimulu.” niringi. 14 Yombomane aku siku nilimili kinia pilipuli ‘Ononga kamu molonge kolea se koroko kanoko lingíndu nilimili.’ nimbu pilielemolo kanumu, akumunga ⸤‘kanu yema aku siku kuru mondoringi.’ nimbu pilielemolo⸥. 15 Kolea munduku kelko oringi koleana ‘kelepo pumulú.’ ningu pilielemolánje ono kelko manda pulimolá. 16 Aku-sipa na-kolo molko oringi kolea akumu kelko konopu kimbu siku naa molkole ‘kolea paa peanga olandopa se lupa akuna pamiliya.’ ningu pilieringi. Aku koleamo mulu-koleamo. Akumunga Pulu Yemone ‘⸤‘yu sika’ ningu kuru mondolemele⸥ yomboma akuna molangi.’ nimba kolea-awili ⸤peanga se⸥ sepa wamorumumunga kolea Kenane yomboma kanu yemane ononga Pulu Yemo molopa selemo mele ningu siringi kinia Pulu Yemo yu pipili naa kolorumu.
17-18 Pulu Yemone ‘Eporayamone “Sei.” nimbú mele sika pilipa lipa sembanje kanambo.’ nimba manda manjerimu kinia Eporayamone ‘Pulu Yemone “Sembó.” nirimu mele sika sembá.’ nimba kuru mondopale yunga malo Aisake Pulu Yemo popo topa kalopa simba serimu. Sika u Pulu Yemone Eporayamondo nimba panjipa nimbale: “Nunga malo Aisakene kalopa limba yomboma mindi “Nuni kalko lini.” nimbu, nimbu panjerindu yomboma molonge.” nirimu-na-kolo aku pilipa ‘Sika nikimu. Sika aku sipa sembá.’ nimba kuru mondopale yunga malo selu mindi molorumumu aku sipa sembá serimu. ⸤Eporayamone Aisake kalomba serimu kinia Pulu Yemone “Mólo.” naa nilkanje sika kamu topa kalka⸥. 19 Eporayamone konopumuni pilipale, ‘⸤Aisake⸥ kolomba kinia Pulu Yemone ‘yu lomboropa ola molou.’ nimbá kinia manda konde molomba. ⸤Konde molopili manda ulkando membo pumbú.⸥’ nimba pilierimu. ⸤Pulu Yemone u “Nu kinia malo Aisake kinia sembó.” nimba panjerimu mele ‘Sika sembá.’ nimba kuru mondopa malo konopu talo naa kimbu sipa topa kalomba serimu⸥ kinia Pulu Yemone “Mólo.” nirimumunga yunga kangomo kolopa lieli none serimu akumu kelepa konde molopili liltimu.
11:20-22
Aisake Keme Jekopo Keme Josepo Keme ‘Pulu Yemo Sika.’ Ningu Kuru Mondokole Seringi Semane Mare (11:1-40 pali)
20 Aisakene Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ nimba kuru mondopa molorumumunga yu kolombando malo ⸤akiliu⸥ Jekopo kinia malo ⸤komolaye⸥ Isotolo ungu peanga tondolo se nimba sipale pe Pulu Yemone nokomba kinia seko molongele mele u nimba sirimu.
21 Jekopone Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ nimba kuru mondopa molorumumunga yu paa anda lepa apulu ambolopa andorumumu ambolopa pi polopa ma kanopa Pulu Yemo kape nimba imbi ambolopa paka tondorumu. Kolomba sepale yunga malo ⸤konopu mondorumu⸥ Joseponga kango ⸤akiliumu kinia komomo⸥-tolo ungu peanga tondolo se nimba ⸤sipale pe Pulu Yemone olo nokomba kinia seko molongele mele nimba⸥ sirimu.
22 Josepone Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ nimba kuru mondopa molorumumunga Josepo yu nondopa kolomba sepale yunga Isirele yombomando nimbale: “⸤Ya kolea Isipi kamu naa molonge. Pulu Yemone “Simbu.” nirimu koleamo sika pe walte kamu simba akuna sika kamu pungu molonge kene⸥ ono pe kolea Isipi munduku kelko Pulu Yemone “Simbu.” nirimu koleana pungí sekole nanga ónomo ya naa liepili, mengo pungu aku koleana kamu óno sangi.” nirimu.
11:23-28
Mosisini ‘Pulu Yemo Sika.’ Nimba Kuru Mondopale Serimu Semane Mare (11:1-40 pali)
23 Mosisinga anumu lapatolone Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ ningu kuru mondoko moloringilimunga Mosisi mengole yu oli yopoko lopi seringili. ‘Yu kango paa peanga.’ ningu kanoko ‘Pulu Yemone lipa tapondomba kango se lémo.’ ningu kanokole Isipi ye nokoli kingimuni yunga Isipi yomboma kinia ungu-mane sipa panjipale “Ipuru yomboma kango mengema pali toko kondangi.” nirimu mele pulua tongelendo pipili naa kolkole kangomo oli yopoko lopi seringili.
24 ⸤Pe Isipi ye nokoli kingimunga lemenuni Mosisi nona kanopa lipa ‘Nanga kangomo’ nimba nokorumu-na-kolo Mosisi yu Isipi ye nokoli kingimunga ulkana molopa awi lepale⸥ Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ nimba kuru mondopale Na ⸤Pulu Yemonga Isirele yombomanga ye se molio akumunga na⸥ Isipi ye nokoli kingimunga lemenunga malo na naa molombo.” nirimu. 25 ⸤Isipi ye nokoli kingimunga ulkana⸥ konopu siku ulu-pulu-kirima seringi mele ‘wale mare pea samili.’ nimba naa pilipale ‘Pulu Yemonga yomboma umbuna melemele mele aku sipu meambo.’ nimba pilierimu. 26 Yuni konopumuni pilipale ‘Isipi koleana méle kande-kande awisili peangama nanga taltolkanje unguri mólo.’ nimba pilipale ‘Pulu Yemone “méle peanga simbú.” nirimu mélema pe limbu.’ nimba pilipale, ‘Pulu Yemone “ ‘Nanga yomboma nokopa kondomba.’ nimbu lipu mundumbu.” nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu mindili singí nombá mele na aku sipu mindili nombó kinia paa peanga.’ nimba pilipa molorumu.
27 Mosisi Isipi mundupa kelepa purumu kinia Isipi ye nokoli kingimuni yu-kinia mumindili kolorumumunga pipili kolopa kowa naa purumu. Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ nimba kuru mondopa molorumumunga yu Isipi mundupa kelepa ⸤kolea ku lielina⸥ purumu. Yombomane mongone naa kanolemele yemo konopumuni mele kanopale yu Pulu Yemone ‘Sei.’ nirimu mele pilipa sembando siye naa kolopa tondolo mundupa serimu. 28 ⸤Isirele yomboma Isipi moloringi kinia⸥ Pulu Yemone Mosisindu nirimu mele Mosisini ‘Sika nikimu. Sika aku sembá.’ nimba kuru mondopale yuni Isirele yombomando nimbale: “Pulu Yemonga angellomone ononga kango-komolayema kinia kongimanga komolayema kinia ‘naa topa kondopili.’ ningu kongi sipisipi molo meme walo mare tokole memema kolko ulka kerepulumanga ape kandondangi. Naa senge kinia komolayema sika tomba.” nirimu. Pe yunga ungumu pilku likuli seringi kinia Pulu Yemonga angellomone ononga komolayema sika naa torumu.
11:29-40
Isirele Yombo Mare Pea Awisilini ‘Pulu Yemo Sika.’ Ningu Kuru Mondokole Seringi Semane Mare (11:1-40 pali)
29 Isirele yombomane ‘Pulu Yemone “Sembó.” nirimu mele sika sembá.’ ningu kuru mondoko moloringimunga Nomu Kondoli kumbulupa mamo we lierimu kinia nekendo puringi. Aku-na-kolo Isipi yemane Isirele yomboma tongendo akileko lombili puringi kinia nomo kelepa omba nunumu sipa ono lipa aki torumu kinia no wangoko koloringi.
30 Jeriko taono ⸤‘yomboma ononga opa-touma naa wangi.’ ningu⸥ kou-pala paa awili tondolo se seringi-na-kolo Isirele yombomane ⸤kokele kolea Kenane sukundu pungu Jeriko lierimuna pungu⸥ ‘Pulu Yemone “Sembó.” nirimu mele sika sembá.’ ningu kuru mondokole, palana makaye seko pungu molangi wale yopoko-pakara omba purumu kinia yopoko-pakara akumunga kou-pala kanuma ungu-mangu torumu.
31 Wapora-ambo Reyapo Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ nimba kuru mondopa molorumumunga Isirele ye talone ‘Jeriko yomboma nambi selemelenje?’ ningu kanoko panjingilí oringili kinia yuni olo lipa tapondopa “Nanga ulkana sukundu wangili.” nimba lipa lopi sepa mondorumumunga Isirele yombomane ⸤Jeriko⸥ yombo Pulu Yemonga ungu naa pilku liltingi yomboma ongo toringi kinia yu naa toringi.
32 Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ ningu kuru mondoko moloringimunga Pulu Yemone yu ‘Sika.’ ningu kuru mondoringi yombo kanuma lipa tapondorumu yombo marenga semanema pea tamboye? Tolkanje ena we pora nilka. ⸤Olionga anda-kolepali⸥ Gidiono, Barake, Samisono, Jepita, Depiti, Samuele keme, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yema ono-keme, semane mare topo silka-na-kolo aku semanema topo simbú ena se naa lekemo.
33 Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ ningu kuru mondoko moloringimunga olionga anda-kolepali marene ye nokoli kingi marenga ami-yema kinia opa sekole onone nokoringi koleama toko kaloringi. Marene ‘Yomboma molko kondangi.’ ningu ulu sumbi nilima seko nokoringi. Marene Pulu Yemone “Ono sepo kondombo.” nimba panjerimu mele ono molangi sika wendo orumula. Marene ‘Lopa-posi llayonone olio naa nomba kondopili.’ ningu kerema pipi siringi. 34 ⸤Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ ningu kuru mondoko moloringimunga yuni ono lipa tapondorumu-kulu⸥ marene sepe awili-sepa norumumu ‘Naa nopili.’ niringi. Marene ‘Opa seli lu-pultane naa toko kondangi.’ ningu kowa puringi. Mare u enge se naa perimu- na-kolo pe enge pepili moloringi. Mare opa sengendo paa ye enge nilima molko, ononga opa-tou ami-yema toko mundoringila. 35 ⸤Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ ningu kuru mondoko moloringimunga⸥ yombo mare koloringima kelko lomboroko ola moloringi kinia anupilini ⸤ono konde moloringi kinia⸥ kelko liltingila.
Aku-sipa na-kolo mare ka siku ‘Mindili nongo kolangi.’ ningu kopene toko ninguli: “Onone ‘Pulu Yemonga ungumu mundupu kelemolo.’ ningí kinia ‘We pangi.’ nimulú.” niringi kinia ‘Kolomulu liemu kelepo lomboropo ola molopo, kamu paa konde molopo kondopo mindi pumulú.’ konopu lekole ononga opa-toumane niringi mele naa pilieringimunga toko kondoringi. 36 Mare ungu-taka tondoko ka-pultane tondolo toko, mare ka-sénene ka toko ka-ulkana panjeringila. 37 ⸤Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ ningu kuru mondoko moloringi yombo⸥ mare ‘Kolangi.’ ningu kouni toringi; mare ⸤konde molangi⸥ so liku suku-singina kolomongo seringi; mare opa seli lu-pultane toko kondoringila. Mare mulu-maminia mólo torumu kinia kongi sipisipi molo mememanga kangima liku panjeringila. Mélema mólo topa paa koropa pupili moloringila. Mare mindili noringi. Mare yombomane seko kinjeringi. 38 Mare kolea ku lielimanga kinia, ma-pangimanga kinia, kou-kandemanga kinia, maiyangamanga pungu peleko andoringi. Kanu yomboma mindili siringi-na-kolo Pulu Yemo ‘Sika’ ningu kuru mondoko moloringi akumunga, mana we moloringi yomboma kinia, kanu yomboma kinia, pea seluna papu naa moloringi. ⸤Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ ningu kuru mondoringi⸥ yombo kanuma ‘yombo kirima’ ninguli we-yombomane toko makororingi-na-kolo kanu yomboma kinia we-yomboma kinia selu-sipa mólo. Ono Pulu Yemonga ungumu pilku moloringi, we-yomboma naa pilieringimunga ono we-yomboma kinia pea seluna papu naa moloringi.
39 Ya nikiru yombomane pali ‘Pulu Yemone “Sembó.” nirimu mele sika sembá.’ ningu kuru mondoko moloringimunga Pulu Yemone ono kanopa peanga pilierimu mele ‘Piliangi.’ nimba lipa ora sirimu. Akumu sika na-kolo ma-koleana molkole Pulu Yemone “Simbu.” nimba panjerimu mélema naa liltingi. 40 Pulu Yemone méle olandopa olandopa serimuma yuni nimba panjipa mi lierimu ungu umu pepili moloringi yomboma kinia, pe kiniá nimba panjipa mi lierimu ungu kondemo pepili molemolo yomboma kinia, ‘pea pali waltikele simbú.’ nirimumunga ono u naa liltingi.