5
5:1-15
Yesusini Sambate Wale Kinia Ye Se Kuru Torumumu Nomu Beteseda Sepa Peanga Sirimu Semanemo
Pe walte, Juda yombomane kalia-ingi senga senga ningu Jerusalleme pungu Pulu Yemo-kinia ungu se seringi wale se wendo orumu kinia Yesusi Jerusalleme olando purumu. Jerusalleme sukundu, kongi sipisipimanga pala kerepuluna nondopa, nomu se molorumu, kanu nomumundu Ipuru unguna ‘Beteseda’ niringi, akuna ulka takaya se-pakara gilipa makapu serimu. Akuna kuru torumu yombo awisili aniembo lieringi.
Mongo kiri lierimu yomboma kinia,
kimbu pange sepa karaye sepa perimu yomboma kinia,
kimbu kolopa kukorumu yomboma kinia,
onone ( ‘Nomo lope-lope sembá.’ ningu nokoko moloringi. Walte walte nimba Ye-Awilimunga angello se mania omba nomo lope-lope senderimu kinia yombo se kumbi lepa nona suku purumu yombomo peanga lierimu.)
Ye se akuna molorumu kalia-ingi wane paono tene et kuru torumu yu aniembo lierimu. Yesusi omba, yemo aniembo lierimu kanopa, yu koro-u lipa aniembo lierimu pilipale, yemo mangilipa nimbale: “Nu ‘kuru peanga liepili.’ konopu lekenoye?” nirimu.
Aniembo lierimu yemone pundu topa nimbale: “Ye-Awilimu, no lope-lope selemo kinia yombo se na lipa tapondopa nona memba pumbá se naa molemo. Na nanu pumbú selio kinia yombo mare u kumbi leko nona pulimili.” nirimu.
Aku nirimu kinia Yesusini yundu nimbale: “Nu ola gilku nunga uru peleno kunungumu liku mengo ongo pu.” nirimu. Aku nirimu kinia waltikele yemonga kurumu pora nirimu kinia yu ola gilipa yunga kunungumu lipa memba purumu.
I ulu wendo orumu wale akumu ⸤koro moloringi⸥ wale Sambate se, 10 akumunga Juda ye ⸤awili⸥ marene kuru pora nirimu yemondo ninguli: “Kiniá ⸤koro mololi⸥ wale Sambatemonga nambi semu-na nunga kunungumu mengo ongo pukunuye? ‘Sambate wale kinia mélema naa memba andaa.’ nimba ungu-mane pelemo kanumu.” niringi.
11 Aku-na-kolo yemone pundu topa nimbale: “Na sepa peanga simu yemone nimbale: ‘Nunga kunungumu liku ambolko pu.’ nimu.” nirimu.
12 Aku nirimumunga onone yu kelko mangilku ninguli: “Ye nawene ‘Nunga kunungumu liku ambolko pu.’ nimuye?” niringi.
13 Aku-na-kolo ye kuru pora nirimu yemo u aniembo lierimu koleana yombo awisili moloringi-kulu Yesusi kiyongo nimba purumumunga yuni manda yunga imbimu mangilipa naa pilierimu.
14 Pe Yesusi kanu yemo ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulka-tembelena kanopa yundu nimbale: “Pilie. Kiniá nunga kuru pora nimu nu kelko peanga liepili moleno kene nu ulu-pulu-kirima manda seko, kelko naa sei! Kelko senu liemu nu ulu umbuna awili se wendo ombánje.” nirimu. 15 Ye kanumuni anju pumba Juda ye awilimando nimbale: “Na sepa peanga simu ye kanumu Yesusi.” nirimu.
5:16-47 monga 5:16-18
Juda Ye Awilimane Yesusi Konopu Kiri Panjeringi Kinia 5:19-47 Yuni Pundu Topa Nirimu Semanemo (Ungu-pulumu 5:1-15)
5:16-30
Pulu Yemonga Malo Kongonoma Sembando Namba Liltimu Semanemo (Ungu-pulumu 5:1-15)
16 Yesusini ono koro moloringi wale Sambatemonga aku sipa uluma serimu-kulu Juda ye awilimane Yesusi yu pulu polko seko kinjiku umbuna siringi. 17 Yesusini onondo nimbale: “Tatane u yomboma walemanga pali lipa tapondorumu mele kiniá kepe aku sipa sepa molemo. Na aku sipa Sambate walemanga kongono seliola.” nirimu. 18 Yuni aku nirimu-kulu pilku Juda ye awilimane ‘Yesusi yu paa kamu topo kondomolo.’ konopu leko aulka se koroko moloringi. U Sambate walemonga ungu-manemo pulua torumumunga pilku yu mumindili kolkole; pe “Pulu Yemo yunga lapa.” nirimumunga yu ‘Pulu Yemo kinia manda selu sipu molembolo.’ nimba nirimumunga yu kamu mumindili kolko yu toko kondonge seringi.
 
19 Yesusini onondo pundu topa nimbale: “Nane ono paa sika nimbu sikirumu: “Malone yuyu uluma manda naa selemo sembá. Yunga Lapane selemo mele kanopale manda manjipa selemo. Lapane selemo uluma mindi Malone selemo.” nikiru. 20 Nambi semu-na, Lapane Malo konopu mondopale yuni selemo mele pali Malo lipa ora silimú. Ye sepa peanga simu akumu maniandopa. Paa sika pe ono paa kanoko konopu awisili liku mundungí ulu-tondolo olandopama Lapane Malo lipa ora simba. 21 Akumu nambi sepa wendo ombáye? Lapane yombo kololima topa makisindipale ‘Konde molangi.’ nilimú mele aku sipa Malone yombo kololima ‘Konde pangi.’ konopu lemó yomboma sepa konde limú. 22-23 Ungu se pea i-sipa: ‘Yombomane Lapanga imbimu ambolko paka tondolemele mele Malonga imbimu aku siku ambolko paka tondangi.’ nimba Lapane kote pilipa yomboma naa apurupa kote pilieli kongono akumu Malo sirimu. Akumunga, yombomane Malonga imbimu ambolko paka naa tondolemele yombomane aku siku Malo yando lipa mundorumu Lapanga imbimu kepe ambolko paka naa tondolemelela.
5:24-29
Pulu Yemonga Malone Konde Molopa Mindi Puli Ulu-Pulumu Silimú Semanemo
24 “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Nanga ungumu pilku, na lipa mundorumu-na orundu yemo ‘Yu sika Pulu Yemo.’ ningu kuru mondolemele yomboma konde molopa mindi puli ulu-pulumu ono-kinia pelemo. Pe kote walemo wendo ombá kinia ono kotena naa gilingíla. Kanu yomboma kololi ulu-pulumu pelemo aulkamo munduku kelko konde molopa mindi puli aulkana pulimili.” nikiru. 25 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Wale wendo ombámo kiniá koronga wendo omu. Kanu walemonga Pulu Yemonga Malonga ungumu kololi yomboma pilingí. Kanu-kinia yunga ungumu ‘Sika’ ningu pilku liku molonge yomboma konde molonge.” nikiru. 26 Mélema konde mololi ulu-pulumu Lapa-kinia pelemo mele aku sipa Lapane ‘Mélema konde mololi ulu-pulumu Malo-kinia pepili.’ nirimula. 27 Malo yu Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo molemomonga Lapane ‘Malo yombomanga kote piliepili.’ nimba nambamo sirimu.
28 “Aku-sipa na-kolo akumunga mindi ono konopu awisili liku naa mundangi. Nambi semu-na, wale se wendo ombá, kanu walemonga yombo óno selemele koleana pelemelemane Malonga ungumu pilkuli ningímuni, 29 óno-koleamo munduku kelko wendo onge. Kanu-kinia lomboroko ola molonge yombomanga u mana konde molkole seko kondoko moloringi yomboma konde molonge; u mana seko kinjiku moloringi yomboma pe kotena gilkuli pe mindili nonge.
30 “Na nanu ulu se manda naa sembó. Tatane nilimú mele pilipuli yombomanga kotema apurupu pilielio. ‘Na nanu konopu siembo.’ nimbu uluma naa sepo, ‘Na lipa mundorumu yemo konopu sipili.’ nimbu uluma seliomonga kote sumbi sipu pilipu apurupu kondolio.” ⸤nirimu.⸥
5:31-47
Yombo Marene Yesusi Molopa Serimu Kanoringi Mele Ningu Siringi Semanemo (5:16-30 pea kanani)
31 “Sika na molio mele na nanu nimbu sindu liemu ‘Kolo tokomonje.’ ningu piliengi liemu peanga. 32 Ye sene lupa na molio mele nimba silimú, akumu na pilkiru nando nilimú mele paa sika nilimú, ‘Kolo tokomonje.’ manda naa ningí.
33 “Onone ye mare ⸤No Lindeli⸥ Jono molorumuna “Paa.” ningu liku mundoringi kinia yuni na sika molio mele nimba sirimu. 34 Mana-yombo sene na molio mele yomboma nimba sipa “Sika nikimu. Sika aku sipa molemo.” nimu liemu na konopu awisili lipu naa mundupu, ‘Unguri mólo.’ konopu lelio, na-kolo ‘Pulu Yemone ono lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo lipili.’ nimbu Jonone nando nirimu mele ono nimbu sikiru. 35 Jonone kongono serimumunga yu kiya mele nomba yomboma pa senderimu. Kanu-kinia wallo-kolte ono konopu siku kanu pa senderimuna moloringi.
36 “Aku-sipa na-kolo Jonone na lipa tapondopa na molio mele ono nimba sirimu mele maniandopa. Ulu se na molio mele lipa tapondopa lipa ora silimú mele olandopa. Tatane “Ulu-tondolo seko pora sieni.” nimba na sirimu ulu-tondolo selio kanumane na lipa tapondopa, Tatane na “Pu.” nimba lipa mundorumu mele ono lipa ora silimú. 37 Tatane na “Pu.” nimba lipa mundorumu-na orundumuni kepe nanga nimba para sindélimu molopa na molio mele nimba sirimu. Onone yunga kerena ungu nirimuma waltikele kepe komumuni naa pilku, yunga kumbi-keremo mongomane naa kanoringi. 38 Ungu se pea kepe. Tatane lipa mundorumu yemonga ungumu “Kolo tokomo.” ningu pilku kuru naa mondolemelemonga yu lipa mundorumu Lapanga ungumu ononga konopumanga naa pelemo. 39-40 ‘Pulu Yemonga bokuna ungu molemomane olio alieli konde molopo mindi pumulú ulu-pulumu simba.’ ningu mimi siku kanolemele. Aku mimi siku kanolemele bokumuni na molio mele nimba silimú-na-kolo ‘Konde molopo mindi pumulú ulu-pulumu liemili.’ naa ningu, na moliona ‘naa omolo.’ ningu karaye selemele.
41 “ ‘Yombomane na kape ningu nanga imbi ambolko paka tondonge kinia na ye awilimu molambo.’ nimbu aku naa selio. 42 Ono molemele mele nane pilielio. Pulu Yemo konopu mondoli ulu-pulumu ono-kinia naa pelemo pilielio. 43 Nanga Tatane na namba sipa yunga kongonomo ‘sende-pou.’ nimba na lipa mundorumu-na orundu-na-kolo nanga ungumu ono naa pilku limili. Aku-sipa na-kolo yombo sene yuyu namba lipa omba kongono selkanje aku yombomonga ungumu pilku limola. 44 Ono onono anju yando ‘imbi molopili.’ ningu, Pulu Ye selumu mindi molemo akumuni ononga imbi ‘ambolopa paka tondopili.’ naa nilimili liemu na molio mele nimbu siliu ungumu ‘Sika nikimu.’ ningu nambi seko kuru mondongeye?
45 “Aku-sipa na-kolo ⸤na-kinia⸥ seko kinjilimilimunga ‘Pulu Yemonga kote walemo wendo ombá kinia Tatane kote pilipa molopili nane nanu kote sendemba.’ ningu naa piliangi. ‘Mosisini ono lipa tapondomba.’ konopu lemele yemone ononga kote sendemba. 46 Mosisini na ombo molombo mele boku torumu-na onone ‘Mosisini nirimu unguma sika nirimu.’ ningu kuru mondolemolánje nanga ungumu kepe ‘Sika nikimu.’ ningu kuru mondolemolá-la. 47 Aku-sipa na-kolo yuni nanga semane bokuna torumumu ‘Sika nikimu.’ ningu kuru naa mondolemelemonga nanga ungu nikirumu ‘Sika nikimu.’ ningu nambi seko kuru mondongeye?” nimba Yesusini nirimu.