18
Yesusi aku sipa Pulu Yemo kinia nimba pora sipale nirimumuni, ipu liepili yu kinia yu lombili andolima kinia aku koleamo munduku kelko no Kirone nekendo unju ollipi kalia lierimuna sukundu puringi.
18:2—19:42
Yesusi Ka Siku, Kote Sendeko, Unju-Perana Ola Toko Kondoko, Óno Seringi Semanemo
18:2-12
Yesusi Ka Siringi Semanemo
⸤Ipulieli no Kirone nekendo unju ollipi kalia lierimuna puringi aku mele Yesusi alieli yu lombili andolima pea kanu kaliamonga puringi-kulu⸥ Judasi Isikeriote ono aku kaliana alieli puringi mele pilierimu. Judasi yu Yesusi pe lipa Yesusi yunga opa-touma sirimu ye kanumu. Kanu-kinia Judasini ⸤ ‘Yesusi akuna pea alieli pumbu molemolo-na yu akuna molomba.’ konopu lepale,⸥ akuna orumu. Yu ami-ye talape se kinia Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia Parisi yema kinia kanu yemane liku mundoringi ele-ye mare kinia akuna memba orumu. Ono kiya kandoko mengo, sepe-llamema kandoko mengo, opa seringi mélema mengo oringi.
4-5 Yesusini yu nondoko senge mele pilipale, ono ‘Yesusi ka siengi.’ nirimu ye Judasi pea oringina Yesusi yu anju pumba ono mangilipa pilipa nimbale: “Ono nawe korokomeleye?” nirimu.
Onone pundu toko yundu ninguli: “Kolea Nasarete ye Yesusi korokomolo.” niringi.
Yesusini “Akumu na.” nirimu.
Yesusini “Akumu na.” nirimu kinia ono anju bulu mini-mini punguli a toringi.
Yuni kelepa ono mangilipa pilipa nimbale: “Ono nawe korokomeleye?” nirimu.
Onone “Nasarete ye Yesusi korokomolo.” niringi.
Yesusini nimbale: “ “Akumu na.” nindu kanumu. Onone na korongi liemu na pea molemolo yema ka naa siku ‘Yando pangi.’ niee.” nirimu. Yesusi pe sembá u nirimu mele ‘Paa sika aku sepili.’ nimba aku sipa opa-toumando “Nanga yema naa ambololi “Anju pangi.” niee.” nirimu. Yuni u Pulu Yemondo nimbale: “Nuni na sirinu yemanga se ultu pumba mindili nonge aulkana naa pumu, ono pali nokopo kondorundu.” nirimu, kanu ungumunga pe sika se molopa naa kinjerimu.
10 Kanu-kinia Saimono Pitane yunga lu-koyamo kulu topa wendo lipa Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamonga kendemande-ye se topa yunga komu se topa laka lenderimu, aku komumu wendo orumu. Kanu kendemande-yemonga imbimu Malkasi.
11 Yesusini Pitando nimbale: “Nunga lu-koyamo kelko lakiliei! Na Tatane “Mindili nani.” nirimu mele naa nombóye?” nirimu.
12 Kanu-kinia ami-yema kinia ami-yema nokoli yemo kinia Juda yombomanga ele-yema kinia onone Yesusi ka siku mengo puringi.
18:13-14,19-24
Anasi Molorumuna Yesusi Mengo Puringi Kinia Anasini Yu Mangilierimu Mele Semanemo
13 Yesusi ka tokole u-pulu-pulu Anasi molorumuna mengo puringi. Anasi yu Kayapasinga ambomonga lapa, yunga kolepa. Kayapasi yu kanu kalia-ingimunga Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamo molorumu. 14 Ye sene Juda ye awilimando u nimbale: “Ye se yombomanga pali kolali sepa kolondomba kinia papu.” nirimu kanumu Kayapasi yuni nirimu.
18:15-18,25-27
Pitane Wale Yopoko “Yesusi Naa Kanopo Naa Pilielio.” Nirimu Semanemo
15-16 Saimono Pita kinia Yesusi lombili andoli ye se kinia Yesusi lombili pungilí puringili. Kanu lombili andoli yemo Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamone kanopa imbi sirimu-na, kanu ye awili olandopamonga ulkana yombo maku toringi koleana sukundu Yesusi mengo puringina yu sumbi sipa purumu-na-kolo Pita we-yomboma maku toringi ulka kerepuluna ultu we nokopa gilierimu. Akumunga Yesusi lombili andoli ye se molorumu kanumu kelepa yando omba kendemande-ambo ulka kerepulumu nokorumumundu “Pita sukundu opili.” nimba mawa sepale Pita lipa memba sukundu purumu.
17 Kerepulu nokorumu ambo kanumuni Pitando nimbale: “Nu ne yemonga lombili andoli ye seye?” nirimu.
Pitane “Mólo.” nirimu.
18 Ipulieli ali serimu-kulu kongono seli kendemande-yomboma kinia ele-yema kinia sepe kalkole kakapu seko pilku moloringi. Pita pea ono kinia sepe pilipa gilierimu.
18:19-24
(Inia yakondo 18:13-14 kanani)
19 Pita kinia yomboma kinia aku siku ningu molangi Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamone Yesusi lombili andolima kinia yuni yomboma ungu-mane sirimu mele kinia Yesusi mangilipa pilierimu.
20 Yesusini pundu topa nimbale: “Na mona molopo yomboma ungu-mane siliu. ⸤Pulu Yemo popo toko kalolemele⸥ ulka-tembelemo kinia, yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilielemele ulkama kinia aku ulka Juda yomboma pali maku tolemele ulkamanga ungu-mane siliu. Lopi sepo kiyongo nimbu ungu se naa niliu. 21 Aku selio-na nuni na ungu niliumu nambi semu-na mangilkinuye? Nanga ungu pilielemele yombomando mangilku piliayo. Niliu mele aku yomboma pilku molemele.” nirimu.
22 Yesusini aku nirimu kinia yu nokoringi ye se yu-kinia nondopa gilierimumuni yu kumbikerena laruwa topa nimbale: “Nu aku siku Pulu Yemo popo tondoli ye awili olandopamondo pundu toko nikinumu peangaye?” nirimu.
23 Yesusini pundu topa nimbale: “Nane ungu nindumunga se nimbu kinjendu liemu ungu kiri nindu akumu ningu para siyo. Molo sika unguri nindu liemu nuni na nambi semu-na tokonoye?” nirimu.
24 Kanu-kinia yu ka toringi akumu we pepili Anasini “Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopa Kayapasi molemona mengo paa.” nimba lipa mundorumu.
18:25-27
(Inia yakondo 18:15-18 kanani)
25 Saimono Pita sepe pilipa gilierimu-na onone yundu ninguli: “Nu ne yemonga lombili andoli ye seye?” niringi.
Yuni pundu topa ⸤kolo topa⸥ nimbale: “Na mólo.” nirimu.
26 Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamonga kendemande-ye se, kanu yemo kinia Pitane komu kari lierimu yemo kinia pulu lierimu kanumuni Pitando nimbale: “Nu ne yemo kinia unju ollipi kalia lemó koleana pea molongili kanondu kanumu sikaye?” nirimu.
27 Pitane kelepa wale yopoko-sipa “Mólo.” nirimu kinia kera-gulta ko pulu polopa torumu.
18:28—19:16
‘Romo Gapomano Ye Awili Sene Yesusi Kote Piliepili.’ Ningu Paillate Molorumuna Mengo Pungu Kote Senderingi Semanemo
28 ⸤Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopa Kayapasi kinia Juda yombomanga kanjollo yema pali kinia onone Kayapasinga ulkana Yesusi kote sendeko pilku pora sikuli,⸥ Juda yombomanga ye awilima Kayapasi munduku kelko ono nokorumu Romo gapomano yemonga ulkana Yesusi mengo puringi. Kolea tangomba muni lierimu kinia akuna mengo puringi. Mengo punguli ono Juda yombomanga ungu-mane se perimumu pilkuli ‘Olio Romo yombo senga ulkana pumulú kinia kalaro mele molomba kene Pulu Yemone olionga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilielemolo walemonga kongi sipisipi walo manda naa nomolo.’ ningu pilkuli ono ulkana sukundu naa puringi.
29 Ono pena ulka-kerepuluna gilieringi-kulu kanopale ono gilieringina Romo gapomano ye nokoli Paillate pena omba onondo mangilipa nimbale: “Ono i yemo ulu nambi semu-na kote sendekemeleye?” nirimu.
30 Onone pundu toko ninguli: “Yu mongo naa lilkanje nu molonuna naa membo ombo silimolá.” niringi.
31 Paillatene nimbale: “Yu yando mengo punguli ono onono ononga ungu-mane pelemomane nilimú mele pilkuli yu kote sendeko umbuna singí mele onono pilku saa.” nirimu.
Juda ⸤yombomanga awili⸥mane ninguli: “Aku samili mangali Romo gapomanomone olio ungu-mane sipa nimbale: “Ono we-yombomane yombo toko kondou naa kondaa.” nilimú kanumu.” niringi. 32 Aku niringimunga Yesusini yu kolomba mele u nimba sirimu aku sipa sika kolombando ono yuni nirimu mele naa pilkuli we onono pilkuli “Yu kolopili.” ningu yu Paillate molorumuna mengo oringi. Yesusini “ ‘Na kolambo.’ ningu unju-perana uku toko panjingí.” u nirimu mele Romo gapomanomone mindi mongo liltingi yomboma aku sipa topa kondorumu, Juda yombomane aku siku manda naa seringi.
33 Juda ye awilimane niringi mele pilipale, Paillate kelepa ulka awilimunga sukundu pumba Yesusindu “Ou.” nimba yundu mangilipa nimbale: “Nu Juda yombomanga ye nokoli kingimu molenoye?” nirimu.
34 Yesusini pundu topa mangilipa nimbale: “Nuni nunu pilkuli aku ungumu nikinunje molo nando yombo lupamane nu ningu síngi-na pilkuli akumu nikinuye?” nirimu.
35 Paillatene pundu topa nimbale: “Na ‘Juda yere.’ ningu pilkuli aku siku mangilkinuye? Nunga yomboma kinia nunga Pulu Yemo popo tondoli ye awilima kinia akumane nu na molonduna mengo ongi. Nu nambi senu-na liku mengo ongiye?” nirimu.
36 Yesusini nimbale: “Na ya mana ye nokoli kingimu molopo mana-yomboma nokombo mele mólo. Sika mana ye nokoli kingimu molkanje nanga yombo talapemane na “Juda yombomane ka naa siengi.” ningu opa selemolá. Aku-na-kolo na mana ye nokoli kingimu mólo.” nirimu.
37 Paillatene nimbale: “Aku liemu nu paa sika ye nokoli kingi se lepomo. Sika nikiruye?” nirimu.
Yesusini pundu topa nimbale: “Sika. Pulu Yemone ‘Na kingimu molopili meaa.’ nirimu-kulu meringila. ‘Yomboma ungu sikama piliangi.’ nimbu mana orundula. Yombo ‘ungu sikama’ yakala kolkole ‘piliamili.’ nilimili yombomane na pilielemele.” nirimu.
38 Paillatene ⸤ungu-taka tondopa⸥ nimbale: “Ungu sika se pelemoye? Se naa pelemo.” nirimu.
Aku nimbale yu kelepa Juda yema gilieringina penando pumba nimbale: “Yu mindili simbumunga mongo se límumu naa pilkiru. Yuni ungu se sepa naa kinjemu.” nirimu.
18:39—19:17
Romo Gapomano Ye Paillatene Yesusinga Kote Kamu Pilipale “Kolopili.” Nirimu Semanemo (18:28 pulu polko kana)
39 Paillatene ⸤Yesusi unguri naa sepa kinjerimu konopu lepa ‘Naa kolopili.’ nimba pilipale⸥ Juda yombomando nimbale: “Ono kinia na kinia selemolo ulu-pulu pelemomo pilipuli sambo. Kalia-ingi senga senga, ono Juda yombomane ononga anda-kolepali kolea Isipi moloringi kinia Pulu Yemone ono Naa Topa We Omba Purumu mele pilingindu kere-langi noringi walema wendo olemo kinia onone ka-ulkana perimu ye se imbi leko ‘Wendo liku mundou.’ ningu mawa selemele kinia nane kanu yemo wendo lipu ono siliu. Akumunga, kiniá kanu walemo wendo okomomonga ‘Juda yombomanga ye nokoli kingimu wendo lipu ono siembo.’ konopu lekemeleye?” nirimu.
40 Aku-na-kolo onone anju tondolo munduku ninguli: “Aku yemo paa mólo. Barapasi wendo liku si!” niringi. (Barapasi yu Romo gapomano kinia opa serimumunga ka siringi yemo.)