14
14:1-6
Sambate Wale Senga Yesusini Ye Se Kangi Akorumumu Sepa Peanga Sirimu Semanemo
⸤Koro moloringi⸥ wale Sambate senga Parisi ye awili senga ulkana Yesusi kere-langi pea nongendo purumu. Omba molorumu kinia pea kere-langi nongo moloringi yemane yu neme-neme ningu kanoko moloringi. Yunga kumbikerena ye kangi akorumu se molorumu. Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku kondoringi yema kinia, Parisi yema kinia, ono Yesusini mangilipa nimbale: “⸤Koro mololi⸥ wale Sambate kinia kuru toli yombo se sepo peanga silimolánje manda molo móloye?” nirimu. “Pulu Yemonga ungu-manemanga sukundu nambolka nimba molemoye?” nirimu. Aku-sipa na-kolo yundu ungu se pundu toko naa ningu we moloringi. Kanu-kinia yuni kanu yemo lipa sepa peanga sipale yundu “Pu.” nirimu.
Aku sepale Yesusi yuni pea moloringi yombomando nimbale: “Ono molkomele yombomanga ye senga kango se molo kongi kao se Sambate wale senga no-muru senga mania tomu liemu kanu yemone yunga kangomo molo kongi kaomo popenge sepa wendo naa limbaye?” nirimu. Aku nirimu pilkuli ⸤ ‘Olione “Sambate wale senga kango molo kongi-kao no-muru senga wendo limba akumu peanga.” nímulu liemu yuni “Sambate walemo kinia yemo lipu tapondokoro peangala.” nimbá.’ ningu pilkuli⸥ ungu se pundu toko ningí aulka se naa lierimu.
14:7-11
Ono Onono Imbi Toko Mania Mundungímunga Ungu Se
Parisi ye awilimunga ulkana kere-langi nongendo oringi yomboma ye awilimanga polo kumbikundu ‘olio molamili.’ ningu konopu siku moloringi kanopale Yesusini ono ungu-mane sipa nimbale:
8-9 “Ye sene nu kinia yombo mare pea “Kere-langi namili waa.” nimbá kinia nu ongole ye awilimanga polo kumbikundu senga pungu naa molani. Nu kanu polomonga moloni kinia pe ye awili se yu imbi olandopa molomba ye se yu kepe ‘Kere-langi pea namili ou.’ nimbá ye se ombá kinia ulka pulu yemone nundu nimbale: “I ye awilimu nu moleno polo akuna molopili polomo si.” nimbá kinia nu pipili kolkole polo se lupa, namba naa lieli yombomanga polo senga pungu moloni.
10 Akumunga, ye sene nundu “Kere-langi pea namili ou.” nimbá kinia yunga ulkana pungu namba naa lieli yombomanga polo senga pungu molani. Akuna moloni kinia ulka pulu yemone nu molonina omba nundu nimbale: “Ano, i polona naa molko ye awilimanga polona ongo molou.” nimbá kinia kere-langi pea nongo molonge yombomane nu-kinia sembá mele kanokole nu ‘Ye awilimu.’ ningu kanonge.” nirimu.
11 “Yombomane onono imbi ambolko paka tolemele yomboma ⸤Pulu Yemone⸥ imbi topa mania mundumba, aku-na-kolo yombo onono imbi toko mania mundulimili yomboma yuni ononga imbima ambolopa paka tondomba.” nirimu.
14:12-14
“Kere-Langi Pea Namili Waa.” Nilimulu Mele Ungumu
12 Kanu-kinia Yesusini ulka pulu yemondo nimbale: “Nu yombomanga kere-langi kalondokole nunga pulu lemó yomboma kinia, nunga genali kinia, ye kamakoma kinia onondo ‘Kere-langi pea namili waa.’ ni naa nieni. ‘Onone walte kelko pundu mele toko, nando ‘Kere-langi pea namili ou.’ niengi.’ ni naa nieni, mólo! 13 Nu yombomanga kere-langi kalondokole yombo koropama kinia, kimbu ki kinginewe tambulorumu yomboma kinia, kimbu kiri lierimu-na mimi siku aulka naa andoringi yomboma kinia, mongo kiri lierimu yomboma kinia onondo ‘Kere-langi pea namili waa.’ nieni. 14 Onone kanu kere-langima pundu paa manda naa tongemonga nu konopu siku molko kondoni. Walte konopu sumbi nimba pepili molemele yomboma kolko lomboroko ola molonge aku walemonga ya nikiru mele nu aku siku senimunga méle kalomba lini.” nirimu.
14:15-24
Kere-Langi Awisili Maku Toko Noringimunga Ungu-Ikumu
15 Parisi yemonga ulkana Yesusi pea kere-langi nongo moloringi ye sene Yesusindu nimbale: “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokomba koleana kere-langi nomolo yomboma ⸤olio⸥ “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemolo.” nirimu. 16 Aku-sipa na-kolo Pulu Yemonga Isirele yomboma Yesusi yunga ungumu naa pilku, mokoli seringimunga mulu-koleana pungu naa molonge pilipale yemone nirimu ungumu pilipale Yesusini ungu se pundu topa ungu-iku se topa nimbale:
“Ye sene ‘Yombo awisili pea kere-langi namili kalambo.’ nimbale yombo awisilindu “ ‘Kere-langi kalopole namili waa.’ nimbú kinia wangi.” nimba, nimba mundorumu. 17 Kere-langi nonge enamo wendo orumu kinia yunga kendemande-yemondo nimba mundupa nimbale: “U “Kere-langi pea namili waa.” nirindu yombomando “Kiniá enamonga kere-langi kalondondu kene namili wangi.” ni-pou.” nirimu.
18 Aku-na-kolo ono pali naa ongendo yu-mele-mele “Takaraki lekemo kene naa omolo.” niringi.
Sene nimbale: “Na ma konde se topo tondumu kano-pumbundu na naa ombó kene nindei.” nirimu.
19 Sene nimbale: “Nane kongono seli kongi-kao rureponga talo topo tonduma pumbu kano-pumbundu manda naa ombó kene nindei.” nirimu.
20 Sene nimbale: “Kiniá mindi ambo lindumunga na manda naa ombó.” nirimu.
21 ⸤Aku siku niringi kinia pilipale⸥ kendemande-yemo kelepa yando ombale niringi mele yunga ye awilimu nimba sirimu.
Kanu-kinia ulka pulu yemone mumindili kolopale kendemande-yemondo nimbale: “Nu welea lisiku pungu, i kolea-awilimunga aulka awilimanga kinia aulka kangamanga kinia pungu, yombo koropama kinia kimbu ki kinginewe tambuloli yomboma kinia, mongo kiri lieli yomboma kinia kimbu kiri lierimu-na mimi siku aulka naa andolemele yomboma kinia, ono liku mengo ou.” nirimu. 22 Kendemande-yemone aku sepale kelepa omba nimbale: “Ye-Awilimu, ninu mele sendu-na-kolo kere-langi noli polona kolea mare we lemóla.” nirimu.
23 Kanu-kinia ye-awilimuni yunga kendemande-yemondo nimbale: “Aku sekemo kene nu kelko pungu, kolea-awilimunga ultu pungu aulka awilimanga kinia aulka paka-makamanga pungu, yombo kanoko lendenima pali mengo wani. “Mólo.” ningí yomboma kepe ta ningu liku mengo wani. Nanga ulkamo si nipili kene awisili wangi.” ⸤nirimu.⸥ 24 Paa mi ya kana. Na paa sika ono nimbu sikirumu: “Nane pulu-pulu “Kere-langi pea namili waa.” nimbu, nimbu mundorundu yombomanga selu kepe paa naa ongo kere-langi nonge. Paa mólo.” nikiru.” nirimu.” nimba ⸤Yesusini aku sipa ungu-iku se torumu.⸥
14:25-33
Olio Yesusi Lombili Andomolo Mele Ungu Mare
25 Yesusi aulkana omba purumuna yombo awisili liku maku toko yu lombili andoringi kinia yu we gilipa topele topa kanopa onondo nimbale: 26 “Yombo sene na lombili ombándo na olandopa konopu naa mondopale na lombili manda naa ombá. Yunga lapa kinia, anumu kinia, menu kinia, bolangoma kinia, genupili kinia, kemulupili kinia, yu yuyu kepe, ono pea olandopa konopu mondopa, na manjipa konopu naa mondopale na lombili manda naa ombá. 27 Yombo sene ‘Yu lombili pambo.’ nimbale yomboma unju-perana peko mindili nongo kololemele mele yuni unju-pera mele gomo lembando ‘Na yu lombili pumbúndu mindili nondu liemu peangala; kolondu liemu peangala.’ naa nimu liemu na lombili manda naa ombála.
28 Ononga ye sene ulka awili tondolo se takombando yu u naa takopale kanu ulkamonga konopu kimbu sipa yuyu nimbale: ‘Ulka takopo pora simbumunga kou-mone manda taltolionje molo mólo tombanje?’ nimba pilipale ‘Nanga kou-mone manda taltondu liemu manda takombo.’ konopu kimbu sipa naa molombaye? ⸤Aku sipa sembá kanumu.⸥ 29 Yu aku sipa u naa selkanje pe yu kanu ulkamo takombando ulka ponga mindi topo topa lipa polopale pe kou-mone mólo tomba kinia kamu manda naa takopa pelka. Akumunga yombomane yu ungu-taka tondoko tawe sendelemolá. 30 Onone tawe sendeko ungu-taka toko ninguli: “I yemo ulka awili tondolo se takomba takorumu-na-kolo yunga kou-mone mólo torumu-kulu yu manda naa takopa pora sirimu.” ningu tawe sendelemolá.
31 “⸤Se mangilikirula.⸥ Ononga ye nokoli senga talapemo kinia ye nokoli kingi senga lupa talapemo kinia opa sengele kinia se yu tomba sembá, se yunga koleana we molomba. Ono omba tomba ye nokoli kingimu yu opa seli ye tuwendi-tausini memba ombá. Aku-sipa na-kolo we molomba ye nokolimu yunga opa seli ye tene-tausini mindi molonge. Kokele tonge onge kinia we molomba ye nokolimu yunga yema mangilipa pilipa nimbale: “Olio opa seli ye tene-tausini mindi molopole olio ongo tonge yomboma anju manda tomolo molo móloye?” ni naa nimbáye? ⸤Aku sipa manda manjipa pilipa molomba kanumu.⸥ 32 Kanu-kinia kanu ye nokoli kingimu yuni ‘Olione ono anju manda naa tomolo.’ nimba piliemu liemu yunga ye mare lipale, ye tuwendi-tausini memba ombá ye nokolimu aulka suluna ombámonga “Paa.” nimba lipa mundupa nimbale: “ ‘Opa naa sepo we taka lepo molamili kene nane nambolka ungu se samboye?’ ningu mangilku pili-paa.” nimbá.” ⸤nirimu.⸥
33 ⸤Ungu-ikutolo topa kelepale nirimumuni, pe ungu-ikutolonga ye talone selembolá mélemonga ungu-pulumu ono nimba sipa nimbale:⸥ “⸤Kanu yetolone selembolá⸥ aku sipa mele ononga yombo se yuni ‘Na lombili wambo.’ nimbale yunga mélema pali kinia, yunga yomboma kinia, yunga kou-mone kinia, yunga kangimu kinia, aku mélema mindi konopu mondopa na olandopa konopu naa mondolemo yombomo na lombili manda naa ombá.” ⸤nirimu.⸥
14:34-35
Api-Kusamonga Ungu-Ikumu
34 ⸤Aku nimbale kelepa nimbale:⸥ “Api-kusa akumu méle peangamo na-kolo yu songo naa sembá kinia ‘Yu kelepa songo sepili.’ ningu ungu se manda semoloye? 35 Kanu api-kusa songo naa sélimu nambi semoloye? ‘Kaliana lipu mundumulú kinia kere-langi manda naa ombá; yu ma-nale se mólo.’ nimbu kanopole we eltomolo.” ⸤nimbale⸥
“Yombo komu-pea lemba yombomane i nikiru mele piliaa.” nirimu.