15
15:1-20
Mélema Kake Selemomonga Pulumu Kinia Mélema Kalaro Molemomonga Pulumu-Tolonga Ungu Mare
15:1-9
Pulu Yemonga Ungu-Manema Olandopa, Anda-Kolepalimanga Ungu-Manema Maniandopa, Ungu Se
Kanu-kinia Parisi ye mare kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi ye mare kinia ono Jerusalleme munduku kelko Yesusi molorumuna ongo yu mangilku pilku ninguli: “Olionga anda-kolepalimane “Saa.” niringi ungu-manemo nu lombili andolimane nambi semu-na pulua tolemeleye? ⸤Anda-kolepalimane “Saa.” niringi mele mimi sipu pilipuli olione kima kulumiye tolemolo mele⸥ ononga kima aku siku kulumiye naa toko kere-langi we nolemele kanumu.” niringi.
Yesusini pundu topa nimbale: “Onone kepe ononga anda-kolepalimane “Saa.” niringi mele mindi pilku liku sengendo Pulu Yemonga ungu-manema nambi semu-na pulua tolemeleye? Akumunga Pulu Yemone nimbale:
“Aminieli lanielinga unguma pilku liku,
liku awi siku saa.”
nimba
“Yombo sene yunga anumundu molo lapando
ungu se nimba kinjipa iri tomu liemu
kanu yombomo toko kondangi.”
nirimu kanumu. Aku-sipa na-kolo ono yemane ninguli: “Yombo sene yunga anumu lapatolondo nimbale: “Nane olo méle mare lipu tapondopo silkama koronga ‘Pulu Yemo simbú.’ nimbu panjerindu kanumunga olo manda naa lipu tapondopo simbú.” nimbá kinia ⸤aku sipa nimbámonga⸥ yunga lapa imbi ambolopa paka tondomba ungu se naa pemba.” nilimili. Aku siku nilimili ungumuni ‘Anda-kolepalimane mane siringi unguma olandopa.’ ningu ‘Pulu Yemone nirimu ungumu uluri mólo. Mania pupili.’ nilimili.
“Ono ⸤ungu-manema pilku mane silimili yema kinia Parisi yema kinia⸥ ono topele-mapele toli yema molemele! Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma nimba sirimu ye Aisayane onondo nirimu mele papu nirimu. ⸤Onone kiniá selemele mele yuni u nimba Pulu Yemonga bokuna torumu molemo mele i-sipa:⸥
⸤Pulu Yemone nimbale:⸥
“Kanu yomboma ononga keremane na kape ningu
‘Ye awili olandopamo.
Nu lipu awi silimulu.’ ningu
na imbi ambolko paka tondolemele-na-kolo
ononga konopuma kinia nanga konopumu kinia
seluna naa pulimú. Lupa lupa pelemo.
Onone ‘Nanga imbi
ambolopo paka tondamili.’ ningu
na we popo toko kape nilimili.
Mana-yombomane mane silimili unguma mindi
mane sikuli
‘I ungu-manema Pulu Yemone
“Saa.” nilimú ungu-manema.’
ningu pilku liku selemele,
akumunga na sika popo tonge kinia
unguri naa sembá.”
nirimu kanumu.” nirimu.
15:10-20
Ulu Marene Yomboma Sepa Kalaro Mondondolemomanga Ungu Se ⸤15:1-20 pali⸥
10 Aku nimbale Yesusini maku toko moloringi yombomando “Na moliona waa.” nimba onondo nimbale: “Nane ⸤aku nikirumunga ungu se⸥ nimbú sekero ungumu komu sendeko ungumunga pulumu pilku kondayo. 11 Yombomanga kangina ultukundu lepale kerena pumba olona sukundu pulimú mélsene ⸤Pulu Yemo manda popo tonge aulkamo pipi silimú⸥ kalaro se manda naa mondolemo. Yombomanga konopumanga sukundu pepale wendo olemo ulumane mindi yomboma kalaro mondolemo.” nirimu.
12 Aku nirimu pilkuli niringimuni, yu lombili andolima yu molorumuna ongo ninguli: “Nu aku siku nikinu mele pilkuli Parisi yemane paa pilku kiri piliengi mele nu pilkinuye?” niringi.
13 Aku-na-kolo Yesusini pundu topa ⸤ungu-iku topa Parisima moloringi mele nimba⸥ nimbale: “Nanga mulu-koleana molemo Lapamone umbu naa panjerimuma pali pulu akumba.
14 I yemane nilimili mele konopu kimbu siku naa pilku molangi. Ono mongo kiri lielimane ⸤mongo kiri lielima⸥ aulka liku ora silimili yema molemele. Mongo kiri lieli ye sene mongo kiri lieli ye se aulka se lipa ora sipa ki ambolopa memba pumbá kinia olo peatolo kombuna topa mania mundumba.” nirimu.
15 ⸤Kalaro molemomonga ungu-ikumu aku sipa torumu kinia pilipale⸥ Pitane yundu nimbale: “Aku ungu-ikumunga pulumu nambolkanje? Ningu para si.” nirimu kinia
16 Yesusini onondo nimbale: “Kiniá kepe naa pilkimiliye? 17 Yombo senga kangina ultu lepale kerena pulimú mélse olona sukundu pumba ultu omba le-muruna kamu pulimú mele naa pilkimiliye? 18-19 Kerena sukundu pulimú mélemane unguri naa selemo kanumu. Ulu-kirima u konopumuni pilkuli pe kamu wendo olemomonga konopuna pepale kerena wendo olemo kanu mélemane mindi ⸤Pulu Yemo popo tomba aulkamo pipi silimú⸥ kalaro se mondolemo. Kanu mélema i-sipa:
Konopumuni ulu-kirima pilielemele,
yomboma toko kondolemele,
ambo ye pulima molo ye ambo lilima yombo lupama kinia ulu-kirinale selemele,
wa ulu-kirinale lupa-lupama andoko selemele,
wa nolemele,
kolo toko yomboma kote sendelemele,
‘Yomboma pipili kolko molko kinjangi!’ ningu ungu-bulkundu nindilimili,
ulu-pulu akuma pilku selemele. 20 Aku selemele ungu akumane yomboma ⸤Pulu Yemonga kumbikerena pungí aulkamo pipi silimú⸥ kalaro se mondolemo. Aku-sipa na-kolo ki u naa kulumiye toko kere-langi we sumbi siku nolemele ulu-pulumuni ⸤yombo senga konopuna sukundu⸥ kalaro se naa mondolemo.” nirimu.
15:21-28
Kenane Ambo Sene ‘Yesusini Ulu-Tondolo Se Manda Semba.’ Nimba Kuru Mondorumu Semanemo
21 Kanu-kinia Yesusi molorumu kolea ⸤Geneserete⸥ mundupa kelepa ⸤Juda yomboma moloringi kolea Gallilli disiriki ultukundu⸥ kolea-awili Taya kinia Saidonotolo lierimu koleana sukundu purumu. 22 Akuna purumu kinia kolea Kenane ambo se molorumu, yu wendo omba tondolo ru nimba nimbale: “Ye-Awilimu, Ye Nokoli Kingi Depitini Kalopa Liltimu Yemo, nanga bolamo kuru se konopuna sukundu molopa yu tondolo ambololemo kene nuni na kondo kolou!” nirimu. 23 Aku-na-kolo Yesusini yundu ungu se pundu topa naa nirimu.
Kanu-kinia yu lombili andolimane ongo yundu ninguli: “Ambomone nu mangilipa olio lombili okomomo ⸤siye sekemo⸥ kene ‘Anju pupili.’ ni.” niringi.
24 ⸤Ambomo yu ambo-lupa, Juda ambo se mólo, nimba kanopale⸥ Yesusini ⸤yundu⸥ nimbale: “Pulu Yemone na Isirele yombo talapemonga kongi sipisipi talopa lemele mele molemele yomboma molemelena mindi lipa mundorumu kanumu. Yombo talape lupama molemelena lipa naa mundorumu.” nirimu.
25 Aku sipa nirimu kinia pilipale ambomo omba yunga kumbikerena komorongo langopa ma kanopa nimbale: “Ye-Awilimu, na liku tapondou.” nirimu.
26 Aku nirimu kinia Yesusini pundu topa ⸤ungu-iku se topa⸥ nimbale: “Bolangomanga kere-langima lipu owáma simulú kinia manda naa sembá.” nirimu.
27 Ambomone nimbale: “Ye-Awilimu, sika nikinu-na-kolo owámane kepe ononga pulu yombomanga kere-langi pundu mania pulimúma liku nolemele kanumu.” nirimu.
28 Kanu-kinia Yesusini yundu nimbale: “Ambomo, nu manda sembó mele paa awili seko kuru mondoleno kene mawa sekeno mele aku sipa wendo opili.” nirimu kinia yuni aku sipa nirimu mele aku enamonga ambomonga lemenu peanga lepa manda molorumu.
15:29-39
Kere-Langi Naa Lepa Kolea Ku Lieli Senga Yesusini Ye Po Tausini Kinia Ambo Bolangoma Kinia Kere-Langi Sirimu Semanemo
15:29-31
Yesusini Yombo Kuru Torumuma Sepa Peanga Sirimu Semanemo
29 Kanu-kinia Yesusi kanu koleamo mundupa kelepa Gallilli nomu kelona ⸤aulka se lierimuna⸥ omba pumba ma-pangi senga ola pumba mania molorumu.
30 Kanu-kinia yu molorumuna yombo paa awisili oringi.
Kimbu kiri lierimu-na aulka mimi siku naa andoringi yomboma kinia,
mongo kiri lierimu yomboma kinia,
kimbu ki karaye serimu yomboma kinia,
ungu manda naa niringi yomboma kinia,
aku sipa kuru lupa-lupa torumu yombo awisili mengo ongo yu molorumuna nondoko taltoringi kinia yuni ono sepa peanga sirimu.
31 Ungu naa niringi yomboma ungu niringi;
kimbu ki karaye serimu yombomanga kimbu kima kelepa sumbi sipa gilierimu;
kimbu kiri lierimu-na aulka mimi siku naa andoringi yomboma manda andoringi;
mongo kiri lierimu yomboma mongone mélema kanoringi;
aku sipa ulu-tondoloma wendo orumu kinia kanokole we maku toko moloringi yombomane paa konopu awisili kimbu siku, Pulu Yemo ono Isirele yomboma nokorumu popo toringi Pulu Yemo kape ningu imbi ambolko paka tondoringi.
 
32 Kanu-kinia Yesusini yu lombili andolimando “Na moliona waa.” nimba onondo nimbale: “I yombo maku toko molemelema na kondo sekemo. Wale yopoko na-kinia molongi, pe kiniá ga nonge se naa lemó. Ono kere-langi naa nongo we pungí kinia aulkana kimbu ki pange-mange sepa, topa ne-munda ya-munda sembá kene ‘Ono gele sepa pepili ulkando paa.’ naa nimbú.” nirimu.
33 Aku nirimu kinia pilkuli yu lombili andolimane ninguli: “⸤Sika nikinu-na-kolo⸥ i kolea ku lielina molemolo. I yombo paa awisili manda nonge mele pellawa kaloli sena lembana lipu simulúye?” niringi.
34 Yesusini onondo “Pellawa kaloli nambi seko taltokomeleye?” nimba mangilierimu kinia
onone “Pellawa kaloli yopoko-pakara kinia oma koltalo kinia taltokomolo.” niringi.
35 Kanu-kinia yuni maku toko moloringi yombomando “Mania molaa.” nimbale, 36 pellawa kaloli yopoko-pakara kinia omama kinia lipa Pulu Yemo kinia “Ange.” nimba, kere-langi akuma pike lepa yu lombili andolima sirimu kinia onone yomboma moke seko siringi. 37 Yomboma pali nongo kiri pilieringi. Pe kere-langi kakena lierimuma lombili andolimane liku wale-basiketemanga lakilieringi, wale awili yopoko-pakara peke lierimu. 38 Ye po tausinini aku kere-langima noringi. Ambo bolangoma kinia pea kere-langi noringi.
39 Kanu-kinia Yesusini maku toko moloringi yombomando “Ulkando paa.” nimbale nirimumuni, nona andoli sipi senga sukundu pumba, ⸤nomuna nekendo⸥ kolea Makatane purumu.