18
18:1-14
Yomboma Bolango Mele Molongemonga Ungu Mare
Se 18:1-4
Pulu Yemone Ye Nokoli Kingimu Molopa Nokolemo Yombomanga Yombo Paa Imbi Olandopa Molemomonga Ungu Se
Aku walemonga Yesusi lombili andolimane yu molorumuna ongo yu mangilku pilku ninguli: “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo yombomanga nawe paa olandopa molemoye?” niringi. Onone mangilieringi mele Yesusini pilipale yu bolango kanga se “Na moliona ou.” nimba ono moloringina mondopa onondo nimbale: “Nane ono paa sika nimbu sikirumu: “Ono konopu topele toko bolango kangama mele naa molongi liemu Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo koleana sukundu paa manda naa pungí.” nikiru. Akumunga, yombo sene ‘Na we-yombomo molambo. Nanga imbi se olandopa naa molopili.’ nimba i bolango kangamo mele molemo yombomo yu Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo koleana yombo imbi paa mololimu molemo.” ⸤nirimu.⸥
Se: 18:5-11
Olio Karasinga Yomboma Kondi Tolemele Ulumanga-Kinia Olio Ulu-Pulu-Kiri Selemolo Uluma Kinia Aku Ulumanga Yesusini Ungu-Mane Sipa Ungu-Iku Torumu Semanemo ⸤18:1-14 pali⸥
“⸤I bolangomondo ungu se pea niembo:⸥ Yombo sene ‘Na Ye-Awilimunga yombomo molio.’ nimba i bolangomo mele
lipa tapondomba kinia kanu yombomone aku sembamonga
na lipa tapondombala.
“Aku-na-kolo yombo sene i ⸤bolango⸥ kangamonga ⸤mele yombo⸥ se ⸤na ‘Sika’ nimba⸥ kuru mondolemo ⸤bolango⸥ kanga se ‘Ulu-kirima sepili.’ nimba kondi tombamonga kanu ⸤bolango⸥ kangamo kuru mondolemo mele mundupa kelepa bulu simu liemu ⸤bolango⸥ kangamo u kondi naa topili kanu yombomo kou paa awili se moko toko nomina lendeko ‘Yu kamu kolo-popili.’ ningu paka toko nomuna paa maniakondo mundulimolánje paa papu.
“⸤Na⸥ ‘Sika’ ningu kuru mondolemele yomboma kelko bulu siku munduku kelenge unguma ya mana lemómonga na ono kondo sekemo. Sika aku sipa uluma wendo ombá-na-kolo yombo sene nanga yombo se kondi tombamonga kanu yombomo na bulu sipa anju pumu liemu kanu kondi tomba yombomo mindili nomba paa molopa kinjimba.
“Nunga kitolone molo kimbutolone ulu-pulu-kiri se semu liemu aku kitolo molo kimbutolo kari leko eltani. Nu konde mololko mindi puni koleana kitolo molo kimbutolo naa giliepili puni kinia peanga. Nunga kimbu ki pali we giliepili sepe naa kumbulupa nomba pepa mindi pumbá koleana liku toko mundungí kinia kiri. Molo nunga mongotolone mélse kanokole konopumuni ‘liemboa.’ ningu pilku ulu-pulu-kiri se senu liemu aku mongotolo akuku eltani. Nu konde mololko mindi puni koleana mongotolo naa giliepili puni kinia peanga. Mongo talo we giliepili nu sepe-koleana sukundu liku toko mundungí kinia kiri.” ⸤nirimu.⸥
10 “I ⸤bolango⸥ kangama ⸤mele yomboma⸥nga se kanoko kiri pilku ‘Yu koropamo.’ ningu paa naa sangi. Ononga nokolemele mulu-koleana angelloma alieli Tata mulu-koleana molemona pea molemele kene ⸤aku naa saa⸥. 11 ⸤Mania Omba Mana-Ye
Au Lierimu Yemone ‘Yombo aulka lo liku molko kinjilimili yomboma koropo lipu tapondambo.’ nimba orumu kanumu.⸥” ⸤nirimu.⸥
Se 18:12-14
Kongi Sipisipi Talopa Lierimumunga Ungu-Ikumu ⸤18:1-14 pali kanani⸥
12 “Ono nambolka ningu pilkimiliye?
‘Ye sene kongi sipisipi paip paono mondolka kinia, se talopa lelkanje, yuni sipisipi po paono tene kelepa nani wema ma-pangina molangi mundupa kelepa pumba, talopa lelka sipisipimu kanopa limbando korolepa naa pulka.’ konopu lekemeleye? 13 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Sipisipi talopa lelka kanumu kanopa lipale kanu sipisipimu-kinia paa olandopa konopu silka. Talopa naa lemoláma we konopu silka.” nikiru. 14 Aku sipala ononga Lapa mulu-koleana molemomone i bolango kangama ⸤mele molemele yomboma⸥ ‘aulka lo liku molko kinjingí kinia paa kiri.’ nimba molemóla.” ⸤nirimu.⸥
18:15-35
Olio Seko Kinjingí Yomboma-Kinia Semolo Mele Ungu Talo
Se 18:15-20
Karasinga Yombo Sene Nu Sepa Kinjimba Kinia Nuni Yu-Kinia Seni Mele Ungu-Mane Se
15 “⸤Na lombili andolimanga⸥ genu sene nu sepa kinjemu liemu nu pungu sepa kinjimba yombomo pea ololo molangili kanu ulu-pulu-kirimu yuni nu sembá mele ningu sieni. Nuni nini ungumu sepa kinjimba gena piliemu liemu gena kinia olo kelko manda selu-siku molongele. 16 Aku-sipa na-kolo nuni nini ungumu yu naa piliemu liemu pe nuni ‘I ungumu pora nipili kene sembó mele yombo mare kanoko molangi kelepo niembo.’ ninguli, kanonge yombo talo molo yopoko liku gena molombana mengo ongo ono kanoko molangi genando ‘Seluna molambili.’ kelko nieni. Kanu-kinia nuni sení kinia genane sembá mele kanu yombomane kanokole yombo lupamando manda semane toko singí. 17 Kanu-kinia yuni ononga ungumu kepe naa piliemu liemu Karasinga yombo talapemondo pungu ningu sieni. Pe Karasinga yombo talapemo kepe genane naa piliemu liemu ‘Yu olionga genu mólo. Yu ultukundu molko konopu topele naa toli yomboma mele molemo lémo.’ ningu kanayo.
18  “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Ya mana onone ⸤uluma kinia yomboma kinia⸥ “Mólo.” ningí kinia Pulu Yemone mulu-koleana sukundu “Mólo.” nimbála; onone mana “Manda.” ningíma Pulu Yemone mulu-koleana sukundu “Manda.” nimbála.” nikiru.
19 “⸤Akumunga⸥ nane onondo ungu se pea nimbu sikirumu: “Ononga yombo talone ya mana “I sipu mawa sambili.” ningu panjengili liemu olone mawa sengele mele mulu-koleana molemo Tatane olonga mawa sengele mele aku sipa sendemba.” nikiru. 20 Yombo ⸤koltalo,⸥ talo molo yopoko, na ononga Ye-Awilimu imbi leko mangilku, ‘Pea kopu sepo molemolo.’ konopu leko maku toko molemelemanga na ono-kinia molemolo-na ⸤mawa senge mele Tata yuni aku sipa sendemba⸥.” nirimu.
Se 18:21-35
Kongono Sendeli Ye Sene Kongono Kopu Seko Seringi Ye Se Kondo Naa Kolorumu Ungu-Ikumu ⸤18:15-35 pali⸥
21 ⸤Yesusini yombo seko kinjilimilimando ungu-mane aku sipa sirimu⸥ kinia yu molorumuna Pita nondopa omba yu mangilipa pilipa nimbale: “Ye-Awilimu, nanga genu sene na wale nambi-sepa sepa kinjimba kinia na we ‘Mania pupili.’ nimbu siye kolomboye? Wale sepen yuni sembá mele siye kolopo we molopole engaki-sipamonga ‘Pundu topili.’ nimbú kinia peangaye?” nirimu.
22 Yesusini pundu topa nimbale: “Nane “Wale sepen mindi yuni nu sepa kinjimba kinia yuni sembama siye kolko kelko pilku naa molou.” ni naa nikiru. “Wale sepen anderete sependi sepen yuni nu sepa kinjimba walema pali yu sepili, siye kolko we molou.” nikiru.
23 “Akumunga Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa mélema nokolemo akumu i-sipa mele:
“Walte ye nokoli kingi sene yunga kongono nokondoringi kendemande-yomboma kinia pundu gilierimuma ‘Kiniá mimi sipu kanopole “Pundu tangi.” niembo.’ nirimu. 24 Aku sipa nirimu kinia kingimuni kou tene milliono kina mele u pundu gilierimu ye se kumbi leko yu molorumuna mengo oringi. 25 Aku-na-kolo yu manda aku kou pundumu tomba aulka se paa naa lierimu-kulu ye-awilimuni nimbale: “Manda, i yemo kinia yunga ambo bolangoma kinia yunga mélema pali kinia makete seko kou-mone likuli koumu ongo pundu tondangi.” nirimu.
26 Aku nirimu-kulu pilipale kendemande-yemo ye nokolimunga kumbikerena komorongo langopa tamalu pepa mawa sepa nimbale: “Nuni na kondo kolko we nokoko moloyo. Nane pundu pali tombo.” nirimu.
27 ⸤Kanu-kinia⸥ ye nokolimuni yunga kendemande-yemo paa kondo kolopa yu kendemande-yemo kinia pundu gilierimuma pali “Yu sepili. Kelko pundu naa tani.” nimba kamu siye kolopa yemo ka naa sipa “We pu.” nirimu.
28 Aku-na-kolo ⸤ka singí seringi⸥ kendemande-ye kanumu yu pena pumba kendemande-ye se yunga kou wane anderete kina mele sirimumu kanopale, yu pumba yunga nomina ambolopa ‘Yu kolopili.’ nimba ambolopa elkele lakurupale “Nanga kou sirindumu pundu tou!” nirimu.
29 Aku serimu kinia yuni tomba serimu yemo yunga kumbi-kerena komorongo langopa tamalu pepa mawa sepa nimbale: “Nuni na kondo kolko we nokoko moloyo. Nane pundu pali tombo.” nirimu.
30 Aku-na-kolo kendemande-ye lupamone “Mólo, paa iseli pundu tani.” nimbale “Nu ka-ulkana pekole pundu toko pora siku wendo wani.” nimba yu ka sipa ka-ulkana panjerimu.
31 Yuni aku serimu mele kendemande-ye wemane kanokole ono konopu kiri panjiku pungu ononga ye nokolimundu kendemande-yetolo seringili kanoringi mele kondi toringi.
32 Kanu-kinia ye nokolimuni aku niringi pilipale kendemande-ye yunga pundu “Naa toko we pu.” nirimu kendemande-ye kanumu “Yando ou.” nimba yundu nimbale: “Kendemande-ye kirimu, nuni na tondolo munduku mawa senu-na nu na-kinia pundu paa awili sepa gilierimumu “Yu sepili, naa tou.” nimbuli we siye kolondu kanumu. 33 Pe nane nu we kondo kolondu mele nuni aku siku kendemande-ye se nambi semu-na kondo naa kolonuye?” nirimu.
34 Ye nokolimuni yu mumindili kolopale ka-ulka nokoko ka-ulkana peringi yomboma seko mindili kondoringi yema yu lipa sirimu. Yuni nimbale: “Nu mindili nongole pundu tani. U pundu pali toko pora sikuli pe mindi wendo wani. U mólo.” nirimu.” ⸤nimba Yesusini nirimu.⸥
35 ⸤Yesusi yuni aku nimbale ungu-ikumunga pulumu kamu nimbale:⸥ “Aku sipala, genalini ono aku siku seko kinjingí kinia ono kerena mindi “Mania pupili. Siye kolkoro.” we ningu, sika munduku naa kelko, we konopuni pilku molongi liemu, ⸤kendemande-yemonga ye nokolimuni kendemande-yemo sepa kinjerimu mele⸥ mulu-koleana molemo Tatane siye naa kolko we konopuni pilku molonge yombo kanuma ononga ulu-pulu-kirima ‘Mania naa pupili.’ nimba, we siye naa kolopa kanu ulu-pulu-kirimanga “Mindili nangi.” nimba aku sembala.” nirimu.