2
2:1-13 Pulu Yemonga Mini Kake Telimu Manie Orumu Temanemo
⸤Yesusi kolorumu koro yepoko pakera omba purumu kinie⸥ Juda yemboma mako toko Pulu Yemo kinie ulu te teringi wale ‘Pendikosi’ nilimu* ungu pulu te Jono 5:1*. wendo orumu. Aku walemonga Yesusi lombili andoli yemboma kolea telune maku toko moloringi. Walsikele ungu te, poporome awili ungu nilimo mele, mulune ola manie orumu, kanu melemo ulkena moloringi yembomane pali pilieringi. Melema, tepe alumbelu mele, wendo orumu kanoringi, aku melema pupe yembomanga pali pengena telu telu nimbe pupe molorumu. Kanu kinie Mini Kake Telimu Yesusi lombili andoli yembomanga konopune sukundu omba molopa kapola terimu. Kanu kinie Minimuni eno yu mele mele ambolopa ‘Umbu-ungu lupe lupe kerena niengi.’ nirimu kinie eno umbu-ungu ou naa niringi lupe lupema pulu polko ninge niringi.
Juda yembo mare ou ongo kolea awili Jerusalleme maku toko moloringi kinie aku ulumu wendo orumu. Eno Pulu Yemonga ungu pilieli yemboma. Eno ma koleana yembo lupe lupema pea pali molkolie kanu yemboma munduku siye kolko Jerusalleme sukundu oringi. Kanu poporome awili mele ungumu pilkulie kanu yemboma maku tokolie enonga umbu-ungu lupe lupema Yesusi lombili andolimene niringi pilkulie eno konopu awisili liku mundoringi. Eno suru ningu konopu awisili lekolie ningendo:
“A, iyemboma umbu-ungu lupe lupe nikimilime eno kolea Gallilli disiriki yemboma mindinje? ⸤Gallilli yembomane ungu telumu mindi nilimele kanumu.⸥ Pe kinie olionga ya yu mele mele umbu-ungu lupe lupe nilimoloma nambeko pilkulie nikimili-ne olio pilkimuluye?
9-11 “Olio kolea Patia kinie, kolea Midia kinie, kolea Illame kinie, kolea Mesipotemia kinie, kolea Judia kinie, kolea Kapadosia kinie, kolea Pondasi kinie, kolea Esia kinie, kolea Pirisia kinie, kolea Pambillia kinie, kolea Isipi kinie, kolea LLipia Kolea LLipia akumu Apirika nilimelela. sukundu Sairini nondopa lemo koleama kinie, kolea awili Romo kinie, kolea Kiriti kinie kolea Arepia kinie, aku kolea lupe lupemanga pali molopo omulu yemboma molemolo. Olio Juda yemboma kinie yembo lupe molopo Juda yembomanga ulu pulu alowa tepo telemolo yemboma kinie, olio yu mele mele olionga umbu ungumene Pulu Yemone ulu tondoloma telemo ulumendo nikimili pilkimulu.” niringi.
12 Eno suru ningulie ‘Pilipu sundukumulunje?’ ningu pilkulie, anjo yando kerepale ningulie “I munge ulu pulumu nambolkamoye?” niringi. 13 Nalo yembo marene ungu taka tondokolie ningendo: “I yema no tondolo nongolie kekelepo tokomele.” niringi.
2:14-36 Pitane Yemboma Ungu Nimbe Sirimu Temanemo
14 Kanu kinie Pita, ⸤Yesusini lipe mundorumu ye⸥ rureponga yepoko wema kinie pea ola angilkulie yembomando tondolo mundupe nimbendo: “Olionga Judia yemboma kinie, eno Jerusalleme molemele yemboma kinie, iwendo okomo tekemolo ulumunge pulumu eno nimbu siembo, mimi siku komu tendeko piliengi!” nirimu. 15 “ ‘Olio kekelepa tokomolo.’ ningu pilkimili akumu molo. Kinié ipulueli-ou nani killoko mindi, aku kinie yemboma no naa nolemele kanumu. 16 Kinié wendo okomo ulumundu Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu ye bokumunge alsena anjokondo “35. profet”.
Joelene pe wendo ombá mele ou nirimu. Yuni nirimu mele isipe:
17 “Pulu Yemone§ bokumunge alsena anjokondo “13. God”. nimbendo:
“Kolea pora nimbé walema wendo ombá kinie
nane nanga Minimu yemboma pali simbo.
Kanu kinie enonga lemenali marenalini
nanga ungu umbu tondomboma pilku
yemboma ningu siku,
enonga ye andamane uru kumbu teko,
enonga ye kangoma ongo angilieli none temba
kumbikere lipe pinjimbe ulume kanonge.
18 Nanga kendemande ambo yema kepe
nanga Minimu simbo kinie nanga ungu umbu
tondomboma pilku yemboma ningu singe.
19-20 Awilimunge wale awilimu ou wendo naa opili
nane mulune ola kinie mana manie kinie
⸤walema pora nimbé⸥ lipe ora simbe ulu tondoloma* ungu pulu te Jono 2:11*.
‘Eno kanangi.’ nimbu tembo.
‘Mana meme kinie tepe kinie ilie awili kinie,
aku ulu tondoloma tepili.’ nimbo.
‘Mulune enamo sumbulu topa olimu meme tepili.’ nimbola.
21 Kanu kinie Awilimunge wale awilimu
kamu wendo ombá kinie yembomane isili ou
Awilimunge imbi leko bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”, “28. nem”. walsinge yemboma
nane lipu tapondopo
mindili nolemela aulkena wendo lipu
na-kinie molko kondonge aulkena
lipu mondombo.” nimbe bokumunge alsena anjokondo “21.2. kisim bek”.
Pulu Yemone nimu.Ӥ Joele 2:28-32.
nimbe Joelene nirimu.
22 “Eno Isirele yemboma, eno iungu nimbo tekeromo pilieyo. ‘Kolea Nasarete ye Yesusi ‘Yu sike Pulu Yemone mako topa lipe mundorumu.’ ningu kanangi.’ nimbe Pulu Yemone yu lipe tapondorumu kinie eno moloringine yemboma lipe ora sirimu ulu tondoloma terimu. Akumu eno kanoko pilieringi. 23 Enone kanu yemo kinie pe tenge mele Pulu Yemone ou pilipe molorumu. Pulu Yemone ‘Isipe wendo opili.’ nimbe pilipelie iyemo eno Juda Yemboma sirimu kinie ‘Teko kenjeringi yembomane olio liku tapondoko yu tangi.’ ningu eno siringi, enone ‘Yu kolopili.’ ningu unjo perana pirimuni toko uku toko panjeringi kolorumu.* inie anjokondo 5:30, 10:39. 24 ⸤Aku teringi⸥ nalo Pulu Yemone ‘Yu kamu mana naa pepili.’ nimbe topa makinjinderimu. Kololi ulu pulumuni yu ka sipe kamu manda naa ambolombamonga mindili nongo kolemele mindilimenga pali Pulu Yemo yuni yu lipe tapondopa wendo linderimu.
25 “Depisi yuni kepe yu iyemo pe temba mele ou ungu te nirimu mele isipe:
“Awilimu nanga kumbikerena
alieli molorumu kanorundu.
Yu na lipe tapondombando
nanga ki umbukundu molemomonga
meltene umbune na manda naa simbe.
26-27 Akumunge na kamele akopo molopo,
nanga kerena konopu sipu ungume nilio.
Nuni nanga minimu yembo kolko pulimele koleana
munduku siye naa kolko, nunge Ye Kake Teli onomo
‘We puropili.’ naa nini akumunge pilipulie,
‘Nanga kangimu kinie minimu kinie
na mele peangamo limbo.’ nimbu nokopo molio.
28 Nuni na konde molopo mindi pumbo aulkemo
liku ora sirinu,
nu na kinie tapu toko molonimunge
na konopu awisili simbo.” Konana 16:8-11.
nimbe Depisini aku sipe nirimu.
29 “Angokeme, iungumu sike nikiru. Olionga anda-kolepa Depisi koronga ou kolorumu ono teringi, yunge ono koleamo olionga koleana lierimu lemo. Aku liemo yuni ‘Nunge Ye Kake Teli onomo ‘We puropili.’ ni naa nini.’ nirimumu yu yuyundu naa nirimu lemo. 30 Nalo yu Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu yemo molopalie, Pulu Yemone “Nuni kalko lini ye te nu kolo wangopa ye nomi kingimu molomba.” Konana 132:11. nimbelie “Paa sike aku tembo.” nimbe tondolo mundupe nirimu mele pilierimu. 31 Depisi ⸤yu Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu yemo molopa⸥ pe wendo ombá mele ou pilipelie nimbendo:
‘Pulu Yemone yunge minimu
yembo kolko pulimele koleana
mundupe siye naa kolopa,
yunge onomo naa purumbe.’§ Konana 16:10.
nirimu akumu Pulu Yemone mako topa lipe mundorumu ye nomi Kirasimu* bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”. kolopalie kelepa lomboropa ola molombamondo nirimu. 32 Pulu Yemone iye Yesusi sike topa makinjinderimu, akumu olio kanorumulu mele nikimulu.
33 “Topa makinjindipelie yunge ki umbukundu lipe mondorumu. Akune molopalie Lapane ou “Simbo.” nirimu Mini Kake Telimu yu sirimu, lipelie, kinié yando sikimu. Kinié kanoko pilkimilimu yuni sikimumu kanoko pilkimili. 34-35 Depisi mulu koleana olando naa purumu nalo yuni nimbendo:
“Awili ⸤Pulu Yemo Yawene⸥
nanga Awilimundu nimbendo:
“ ‘Nunge opa puluema nuni nokani.’ nimbu,
pe eno topo manie mundundumbo kene
isili-ou nu ⸤na kinie pea tapu topolo
ye nomiselo molopolo melema nokambili⸥
nanga ki umbukundu ongo molani.” nirimu.” Konana 110:1.
nimbe Depisini nirimu.
36 “Akumunge Isirele yemboma eno pali i siku piliengi: Iye Yesusi enone unjo perana toko uku toringimu Pulu Yemone “Yu Ye Awilimu kinie, yu ‘Yemboma nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.’ nimbu mako torundu ye nomi Kirasimu molopili.” nirimu yemo molemo.” nimbe Pitane nirimu.
2:37-42 Yembo Paa Awisili Konopu Alowa Teko No Lsingi Temanemo
37 Pitane enone aku siku teringi mele nirimu ungumu pilkulie yemboma mini-wale mundukulie enone Pita kinie Yesusini “Nanga kongonomo tende-paa.” nimbe lipe mundorumu ye bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”. wema kinie enondo ningendo: “Angokeme, kinié olio nambe-eamiliye?” niringi.
38 Pitane enondo nimbendo: “Eno ‘Pulu Yemone olionga ulu pulu kerime kanopa konde tendepili.’ ningu teko kenjilimele mele pilku keri pilku, konopu alowa teko, ‘Na Yesusi Kirasinge yembomo molambo.’ ningu§ bokumunge alsena anjokondo “28. nem”. no liengi. Aku tenge kinie Pulu Yemone Mini Kake Telimu eno we simbe lingela. 39 Pulu Yemone ‘Mini Kake Telimu simbo.’ nirimu akumu eno kinie enone kalko linge yemboma kinie yembo kolea sulumenga molemele molongema kinie enondo pali nirimu. Awilimu olionga Pulu Yemo yuni “Nanga yemboma molangi waa.’ nimbo yemboma pali Mini Kake Telimu simbo.’ nirimu.” nimbe Pitane nirimu.
40 Pitane ungu lupe lupe awisili tondolo mundupe eno liepi liepi topalie nimbendo: “Ya mana yembo molko kenjilimelemanga Pulu Yemone eno mongo simbe tekemo kene yuni ‘Olio mongo naa sipili.’ ningu, pilku kondoko molaa.” nirimu.
41 Kanu kinie Pitane nirimu ungumu pilku lsingi yemboma no lsingi. Kanu walemonga Yesusinge ungumu ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilieringi yembo talapemonga sukundu yembo tere tausini mele* akumu 3000. olandopa purumu. 42 Kanu kinie ungumu pilku liku no lsingi yemboma Yesusini “Nanga kongonomo tende-paa.” nimbe lipe mundorumu yemane ungu mane siringime pilku, angenupili kinie telune kapola kapola molko, pea tapu toko langi nongo, Yesusi Kirasinge yemboma tapu toko langi nongo molkolie we langime nongo (LLuku 24:30,35 mele), Yesusini olionga nimbe kolondorumu mele pilingendo tenge mele “Teaa.” nirimu mele langi nongo, we langime kinie pea nongo moloringi (LLuku 22:14-20 mele). Inie anjokondo 20:7 telu sipenje. Nalo 2:46, 27:35 we langi noringimundu nikimunje. OuKorini 10:16, 11:20 kananila. Pulu Yemo kinie ungu ningu moloringi.
2:43-47 Kirasinge Yemboma Kapola Kapola Moloringi Mele Temanemo
43 Yesusini “Nanga kongonomo tende-paa.” nimbe lipe mundorumu yema Pulu Yemone lipe tapondorumu kulu lipe ora sirimu ulu tondoloma teringimunge inie anjokondo 3:1-10, 5:12-16. kanokolie yemboma pali pipili koloringi. 44 ‘Yesusi yu sike ⸤Pulu Yemone “Lipu mundumbo.” nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu.’⸥ ningu tondolo munduku pilieringi§ bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”. yemboma pali telune molko, enonga melema enono yu mele mele naa nosiku, ‘Olionga pea’ ningu nosiku moloringi. 45 Enonga ma kinie mele noseringime makete teko kou liku mele molo torumu yemboma kou moke teko siringi.* inie anjokondo 4:32-37, 5:1-11. 46 Alieli ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulke tembelena puku maku toko, enonga ulkemanga pali pea andoko ‘Langi pea namili.’ ningu, konopu peanga pepili konopu siku langi nongo, 47 Pulu Yemo kapi ningu imbi liku ola mundunduku, moloringi. Yembomane pali eno kanoko peanga kanoringi. inie anjokondo 4:1-22, 5:17-42. Ulu pulu keri kanoko keri kanoko konopu alowa teko Yesusindu “Mindili nolka aulkena naa pambo kene liku tapondou.” bokumunge alsena anjokondo “21.2. kisim bek”. niringi yemboma Awilimuni ‘Yunge yemboma molangi.’ nimbe taki teki sukundu sukundu lsimu.§ inie anjokondo 4:4,31, 5:42.

*2:1: ungu pulu te Jono 5:1*.

2:9-11: Kolea LLipia akumu Apirika nilimelela.

2:16: bokumunge alsena anjokondo “35. profet”.

§2:17: bokumunge alsena anjokondo “13. God”.

*2:19-20: ungu pulu te Jono 2:11*.

2:21: bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”, “28. nem”.

2:21: bokumunge alsena anjokondo “21.2. kisim bek”.

§2:21: Joele 2:28-32.

*2:23: inie anjokondo 5:30, 10:39.

2:28: Konana 16:8-11.

2:30: Konana 132:11.

§2:31: Konana 16:10.

*2:31: bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”.

2:34-35: Konana 110:1.

2:37: bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”.

§2:38: bokumunge alsena anjokondo “28. nem”.

*2:41: akumu 3000.

2:42: Yesusi Kirasinge yemboma tapu toko langi nongo molkolie we langime nongo (LLuku 24:30,35 mele), Yesusini olionga nimbe kolondorumu mele pilingendo tenge mele “Teaa.” nirimu mele langi nongo, we langime kinie pea nongo moloringi (LLuku 22:14-20 mele). Inie anjokondo 20:7 telu sipenje. Nalo 2:46, 27:35 we langi noringimundu nikimunje. OuKorini 10:16, 11:20 kananila.

2:43: inie anjokondo 3:1-10, 5:12-16.

§2:44: bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.

*2:45: inie anjokondo 4:32-37, 5:1-11.

2:47: inie anjokondo 4:1-22, 5:17-42.

2:47: bokumunge alsena anjokondo “21.2. kisim bek”.

§2:47: inie anjokondo 4:4,31, 5:42.