19
19:1-12 Yemane Enonga Amboma “Kamu Paa.” Nilimelemonga Ungu Te* akumunge 19:1-9 Mako 10:1-12; 19:7,9 inie yakondo 5:31-32; 19:9 LLuku 16:18.
Yesusini aku sipe ungume nimbe pora sipelie nirimumuni, kolea Gallilli disiriki mundupe siye kolopa kolea Judia disiriki pupe no Jodane lumbilipe nekendo purumu. Kanu kinie yembo awisili yu lombili oringi kinie yuni kuru torumu yemboma tepa konde lsimu.
Parisi ye mare bokumunge alsena anjokondo “11. Farisi”. yu molorumune ongo ‘Yu nambolka nimbenje? Nimbe kenjimbenje manda manjipu piliemili.’ ningu ungu pulu te inie yakondo 16:1***. yu walsiku pilkulie ningendo: “Ye tene yu yuyu pilipelie yunge ambomo “Kamu pu.” nimbé kinie kapola temba molo aku temba kinie ungu mane te pulue tombaye?” niringi.
Yuni anjo topondopa nimbendo: “Pulu Yemone ungu nirimu yunge bokune molemo mele kanoko kambu naa tongiye?
Ou pulu pulu, Pulu Yemone melema tepalie,
yuni yembo tembando yemo kinie ambomo kinie tepalie§ Ou Pulu Pulu 1:27, 2:21-22.
nimbendo:
“Aku sipu tendumunge ye tene ambo te lipelie
yunge anumu lapaselo mundupe siye kolopa
yunge ambomo kinie elolo telune tapu toko peko
kangi telumu mele ⸤molkolo
elonga konopu telune pupili⸥ molongele.”* Ou Pulu Pulu 2:24, Epesasi 5:31, Ou Korini 6:16.
nirimu kanumu naa piliengiye? Pulu Yemone aku sipe nirimu kulu ye te ambo te limo kinie kangi telumu mele molembele-na elo altoko talo mele naa molembele, elo yembo telumu mele molembele. Yembo telumu molembele kene Pulu Yemone ambo ye talo ‘Telumu molangili.’ nilimo ambo yeselo yembo tene liku lupe lupe naa mundengi. Aku tengi liemo kapola naa temba.” nirimu.
Aku sipe nirimu kinie enone ningendo: “Aku liemo Mosisini ungu mane te sirimu mele nambemune sirimuye? Mosisini nimbendo:
“Ye tene yunge ambomondo
‘Kamu pupili.’ nimbe makorombando
ambomo “Kamu pu.” nimbé mele
pepá te topa ambomo sipelie
yundu “Kamu pu.” nimbe aku tepili.”
nirimu kanumu.” Ungu Manema 24:1-4. niringi.
Yesusini nimbendo: “Mosisini sike aku sipe nirimu nalo eno kara puku Pulu Yemone ambo yeselo kapola-kapola molongele mele ungu mane sirimumu liku su siku naa pilieringi kulu yuni “Aku teangi.” nirimu. Nalo ou pulu pulu, ⸤Pulu Yemone melema kokele tepa mimi terimu kinie⸥., ungu mane aku sipe te naa perimu kene nane eno isipu nimbu sikiru: Ye tene yunge ou limo ambomo makoropa “Kamu pu.” nimbelie kelepa ambo te limo kinie aku yemone wa ulu kerinele telemo. Yemonga ambomone ye te kinie wa ulu kerinele temu liemo manda topa makoromba. We molo. (“Pu.” nimbe makorolemo ambomo pe ye tene yu limo kinie kanu yemo kepe wa ulu kerinele telemola.)” Pala isipe () akune sukundu molemo ungumu pilipe konginjeli yembo marene “Mateyuni ya naa torumu. Yembo tene lupe pe torumu kene naa molopili.” nilimele. Pisini Baipelena naa toko siye koloringi. Nalo kanu ungumu Yesusini sike nirimu, inie yakondo 5:32, LLuku 16:18. nikiru.” nirimu.
10 ⸤Yuni aku nirimu kinie pilkulie⸥ yu lombili andoli yemane yundu ningendo: “Ye tene ambo limo kinie nuni nikinu mele aku siku molongele mele ungu mane te pelemo liemo ye te ambo naa lilkenje papu.” niringi.
11 Nalo Yesusini topondopa nimbendo: “I ungu ⸤mane sikirumu⸥ yembomane pali manda naa pilku linge. ⸤Pulu Yemone⸥ mako topa tondoloma simbe yemboma mindi manda ⸤amboma ye naa puku yema ambo naa liku⸥ tenge. 12 Ye mare anupilini melemele kinie amboma kinie telune tapu toko peko ulu kerime tenge enge te naa pelemo. Ye mare ‘Amboma kinie telune naa peangi.’ ningu enonga láka tondolemele.§ ye tenga temanemo 8:26-39. Marene enono ‘Ye nomi kingi Pulu Yemonga yema molopo yunge kongonoma manjipu tendamili.’ ningu eno enono mi leko ambo naa limele. Iungumu yembo pilku linge yemboma piliengi!” nirimu.* Ou Korini 7:32,37.
19:13-15 Yesusini Ambolangomando “Pulu Yemone Eno Sewe Anjepili.” Nirimu Temanemo Mako 10:13-16, LLuku 18:15-17. Ungu pulu te inie yakondo 18:1-7.
13 Kanu kinie yembomane enonga ambolangoma ‘Yesusi yunge kimuni ambolopa Pulu Yemo kinie enonga mawa tendepili.’ ningu yu molorumune mengo oringi. Nalo yu lombili andolimene iri toko ⸤“Naa mengo waa.”⸥ niringi.
14 ⸤“Molo.” niringi kinie⸥ kanopalie Yesusini nimbendo: “Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa nokolemo yembo talape bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”. akumu i ambolangoma mele molemele yemboma enonga yembo talapemo kene enone i ambolangoma na moliona wangi pipi siku “Molo.” naa niee.” nirimu. 15 Aku nimbelie yuni ambolangoma ⸤kondo kolopa⸥ yunge kimuni eno telu telu nimbe ambolopalie kanu koleana mundupe siye kolopa purumu.
19:16-30 Ye Kamako Tenga Temane Te§ Mako 10:17-31, LLuku 18:18-30. Ungu pulu talo inie yakondo 16:26, LLuku 16:19-30.
16 Walse ye te Yesusi molorumune omba yundu walsipe pilipelie nimbendo: “Ungu Mane Silimu, na nambolka ulu peangamo tembo kinie konde molopa kondopa mindi puli ulu pulumu limboye?” nirimu.* bokumunge alsena anjokondo “24. laip”.
17 Yesusini yundu nimbendo: “Nuni na nambemune ulu peangamondo walsiku pilkinuye? Yembo telu mindi peanga molemo. Nuni ‘konde molopo kondopo mindi puli ulu pulumu limbo.’ konopu lienu liemo ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu mane ⸤Mosisini yando nimbe sirimume⸥ tenge panjiku teko molani.” nirimu.
18 Yemone walsipelie nimbendo: “Aku ungu manemanga temando nikinuye?” nimbe walserimu kinie
Yesusini topondopa nimbendo:
“ ‘‘Yembo toko naa kondangi.” nimbe,
“Ambo ye pulime molo
ye ambo lilime yembo lupema kinie
wa ulu kerinele naa teangi.” nimbe,
“Melema wa naa liengi!” nimbe,
“Yembomanga kote
kolo toko naa tendangi.” nimbe,
19 “Aminieli lanieli kinie teko kondoko,
ungu ninge mele pilku liku teko molangi.”
nimbe, Wendo Oringi 20:12-16, Epesasi 6:2.
“Eno enono yu mele mele konopu mondoko
enonga kangimu enono
kondo kolko nokolemele mele
aku sikula pulu lemo yemboma
konopu mondoko nokoko molangi.” nimbe, LLipai 19:18, ungu pulu talo inie anjokondo 22:29, LLuku 10:25-37.
ungu mane akume sirimu pelemo kanumu.” nirimu.
20 Aku nirimu kinie pilipelie kanu kango yemone nimbendo: “Na kanu ungu manema pali pilipu lipu tepo molio. Pe kinié nambolka uluri olandopa teamboye?” nimbe walserimu.
21 Yesusini yundu topondopa nimbendo: “Nu ‘kamu ye sumbi nilimu§ inie yakondo 5:48. molambo.’ konopu lienu liemo nu puku nunge mele nosilinoma pali kou mone li-pukulie, kou mone linime yembo koropama moke teko sikulie na lombili ou.” nirimu. “Nunge ⸤mana⸥ melema aku teni kinie mulu koleana nunge mele kande kandema lemba.” nirimu.* inie yakondo 6:19-21, LLuku 12:33-34, Ou Timoti 6:19; inie anjokondo 26:7-9.
22 Kanu kango yemo mele paa awisili noserimumunge Yesusini yundu aku nirimu kinie pilipelie yu konopu keri panjilipe anjo purumu.
23 ⸤Aku terimu kulu kanopalie⸥ Yesusini yu lombili andolimendo nimbendo: “Pulu Yemo ye nomi kingi molopa nokolemo koleana suku pungendo yembo kamakoma paa mindili siku suku punge. 24 Enondo altopo nikiru: Kongi kemele ⸤kongi paa awili te pikisa te Mako 10:25. nalo⸥ kale suru toline suku pumbendo mindili kanga mele sipelie pumbe. Nalo yembo kamakoma Pulu Yemo ye nomi kingi molopa nokolemo koleana bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.
suku pungendo mindili paa awili mele siku punge.” nirimu.
25 Aku nirimu kinie pilkulie yu lombili andolime paa mini-wale munduku suru ningulie anjo yando ungu-mele tekolie ningendo: “Aku liemo mindili nolemela aulkena nawe manda wendo pupe, molopo kondomolo aulkena pumbeye?§ bokumunge alsena anjokondo “21.1. kisim bek”. Te molonje.” niringi.
26 Yesusini eno neme-neme nimbe kanopalie nimbendo: “Sike yemboma enono manda molo nalo Pulu Yemone manda tendemba. Pulu Yemo yuni ulume pali kapola telemo. Ulu te yuni manda naa temba te molo.”* Ungu pulu mare Ou Pulu Pulu 18:14, Jopo42:2, Jeremaya 32:17, LLuku 1:37. nirimu.
27 Yuni aku nirimu kinie pilipelie Pitane yundu nimbendo: “⸤Pe olio-kinie nambolka uluri wendo ombáye?⸥ Olio olionga melema pali mundupu siye kolopo nu lombili purumulu pulimolo kene mele nambolka melema limoloye?” nirimu.
28 Yesusini nimbendo: “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Pe ⸤Pulu Yemone⸥ melema pali ‘konde pupili.’ nimbé kinie Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo yunge ye nomi kingi polo pa tondolo teline molopa yemboma nokomba kinie, eno na lombili andolemele yema pea ye nomi kingi polo rureponga molkolie ningemone, Isirele yembo talape rurepo ungu pulu te 22:30*. nokonge. LLuku 22:29-30. 29 Yembo na konopu mondoko nanga kongono tendengendo enonga ulkema, angenupili, kemulupili, anupili, lapali, ambolangoma, koleama, akume munduku siye koloringi yemboma pali, ya mana paa olandopa mele awisili likulie, konde molko kondoko mindi puli ulu pulumu lingela.§ bokumunge alsena anjokondo “24. laip”. 30 Nalo kinié awili molemele yembomanga awisili pe ⸤Pulu Yemo ye nomi kingi molopa nokomba koleana⸥ yembo koropama molonge; kinié koropa pupili molemele yemboma pe yembo awilime molonge.” ⸤nimbe Yesusini nirimu.⸥* 20:16. Ungu pulu te 20:1-15.

*^ akumunge 19:1-9 Mako 10:1-12; 19:7,9 inie yakondo 5:31-32; 19:9 LLuku 16:18.

19:3: bokumunge alsena anjokondo “11. Farisi”.

19:3: ungu pulu te inie yakondo 16:1***.

§19:4: Ou Pulu Pulu 1:27, 2:21-22.

*19:5: Ou Pulu Pulu 2:24, Epesasi 5:31, Ou Korini 6:16.

19:7: Ungu Manema 24:1-4.

19:9: Pala isipe () akune sukundu molemo ungumu pilipe konginjeli yembo marene “Mateyuni ya naa torumu. Yembo tene lupe pe torumu kene naa molopili.” nilimele. Pisini Baipelena naa toko siye koloringi. Nalo kanu ungumu Yesusini sike nirimu, inie yakondo 5:32, LLuku 16:18.

§19:12: ye tenga temanemo 8:26-39.

*19:12: Ou Korini 7:32,37.

19:12: Mako 10:13-16, LLuku 18:15-17. Ungu pulu te inie yakondo 18:1-7.

19:14: bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.

§19:15: Mako 10:17-31, LLuku 18:18-30. Ungu pulu talo inie yakondo 16:26, LLuku 16:19-30.

*19:16: bokumunge alsena anjokondo “24. laip”.

19:19: Wendo Oringi 20:12-16, Epesasi 6:2.

19:19: LLipai 19:18, ungu pulu talo inie anjokondo 22:29, LLuku 10:25-37.

§19:21: inie yakondo 5:48.

*19:21: inie yakondo 6:19-21, LLuku 12:33-34, Ou Timoti 6:19; inie anjokondo 26:7-9.

19:24: pikisa te Mako 10:25.

19:24: bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.

§19:25: bokumunge alsena anjokondo “21.1. kisim bek”.

*19:26: Ungu pulu mare Ou Pulu Pulu 18:14, Jopo42:2, Jeremaya 32:17, LLuku 1:37.

19:28: ungu pulu te 22:30*.

19:28: LLuku 22:29-30.

§19:29: bokumunge alsena anjokondo “24. laip”.

*19:30: 20:16. Ungu pulu te 20:1-15.