Naul nga
PITA
Muli Womue
Batu nale nga mivsivseni lut nga parmeteni naul ngel puto suri
Pita oli naul ngel van ji kalesia nir nga marlik sarrsarr mirpe jinibb neturvitan nir (strenja) renge lat sopor nga marwera Pontas, Galesia, Kapatosia, Esia, ko Bitinia (ko lelingenok iok p̃etp̃eti nir arwera vajin Teki e). Ko lartul nga marlik ie arok-sij tevi kalesia nir, suri sete armerreni kalesia. Ko Pita owra nir parir ko wor, suri norongen nga m̃isij ngok orongwos puloli nosurien ser p̃iterter p̃irres (1:6,7). Ko owra Kristo kele ornge esij daron nga m̃ilik iel ngatan, ko mian ko emij suri kerr, ko mian ko emaur luwi kele, ko mian ko nabong sopon ni pia-luwi vini ko p̃itkai jinibb sen nir. Ngok nir partur p̃iterter ko wor renge norongen nga m̃isij, ko parosuri Kristo p̃iterter.
1
Pita owra erres tevi nir
Inu Pita nuvi aposol se Iesu Kristo, nuwra erres tevi kami jinibb se Atua nga kamlik lat sarrsarr mirpe jinibb neturvitan nir, re Pontas, Galesia, Kapatosia, Esia, ko Bitinia. Atua Tata se kerr otobbtobbue kami tuwi ko pa nga kapivi jinibb sen, ko Nem̃in sen ololi kamon erres. Kamosuri Iesu Kristo, ko drran ejivle tweni nololien se kami. Ngel evi loten suk, nga tetajer Atua pok-wilwil se kami renge nalol nga m̃irres, ko tetajer p̃ilngi demat puto tevi kami.
Mauren nga m̃irres oto wor renge melrin
Erres nga rrapwera erres temijpal tevi Atua nga mivi Atua ko Tata se Numal se kerr Iesu Kristo. Atua ngok ok-rongpote kerr, ko renge murrun ngok, ololi erpe kerr rram̃iak luwi kele, rramtor sweri mauren nga mimerr. Ko ngok eplari suri nga muloli Iesu Kristo mimaur luwi kele renge mijen. Ngok puloli norrorrmien se kerr p̃iterter nga puto tetajer. Ko rramrongwose nga Atua elngi merrenien nga milep oto metmet renge melrin terai jinibb sen nir. Nanu ngok sete orongwose p̃isij rreknga pumutmut rreknga pijijki, ejki. Atua emetmet lilane re melrin. Nanu nga m̃irres ngok evi se kerr nga rramosuri Atua. Ko suri nosurien se kerr nga muto m̃iterter renge Atua, Atua orrul totkoni kerr pianan pijpari nga p̃ilai mauren tevi kerr, ko pia-viseni vajin nanu jijle nir renge nabong nga vitu.
Kap̃ir lenglengen suri iok, ewretun poro lelingen wolok ko pa, kami kamrunge esij wor suri nanu karkar nga marini parrowrrowe kami. Nanu ngok nir arivi nga parrowrrowe kami ko parlesi nga nosurien se kami evi weretunen. Netkur ne sir nga m̃ikipkap̃il, arolngi re nabb, mian ko emetet erres vajin.A Erpe iel, Pita osp̃e gol, ko namlingi netkur ne sir, nga puloli mining ne nale se Pita piplari pim̃erer. Ko norongen nga m̃isij se kami lelingenok erpe nabb ngok, ko orongwos puloli nosurien se kami pimetet p̃irres. Ko netkur ne sir puto beblen kobbong, mian ko p̃isij; ko nosurien se kami puloli Atua pia-susi nise kami pian mare renge nabong nga Iesu Kristo pia-luwi vini ren. Kammerreni lenglengen Iesu Kristo, ko setewor kamlesi nabong san. Ko nosurien se kami oto eterter rengen, ko sete nale san orongwose p̃iwer jipari neiren nga m̃irres se kami nga muto m̃iterter renge Atua. Ngok kapjipari sev nga nosurien se kami murrorrmi nga kaptor sweri ko, nga Atua p̃ilai se mauren se kami.
10 Propet ne tuwi kele nir arok-pejpej sel nga Atua p̃imajing ren nga piwilwil se jinibb ren. Ko arp̃elak elep nga parlesi; ko sete arlesi, ko arwera pia-pelari nabong san. Ko kerr le vajin rrama-lesi. 11 Propet nen nir arloli lesi, arpejpej sel sev, ko renge daron sev nga nanu ngok nir parremali ren, suri Nem̃in se Kristo nga muto renger ok-juji malum nanu ngok nir. Ok-werai tweni tevir nga Kristo purnge p̃isij renge niben, ko vitunen Atua p̃ilai nais nga mian mare temijpal tevi renge melrin. 12 Atua eviseni tevi propet nir nga nale weretunen ngok sete evi rragrrag se nir, ko evi se kerr nga rrammaur lelingenok. Ko nale weretunen ngok errmali pa ji kerr osuw.
Nir nga marwerai tweni vajin nosp̃en nga m̃irres renge derteren se Nem̃in On nga Atua mukoni renge melrin vini, nir ngok ko arlai eplari. Ko nale weretunen ngok, anglo kele nir arser rrale nga parlesi wose.
Kaptori murrun ko mauren nga muon
13 Re iok, kami kaploli norrorrmien se kami puto metmet ko pim̃erer p̃irres. Ko kami kaplingi norrorrmien se kami puto tetajer renge Atua nga ni piwilwil se kami renge nolon nga m̃irres daron nga Iesu Kristo pia-rremali ren. 14 Kaposuri Atua. Sete kapmarong nanu nga kammerreni nir ne tuwi daron nga kamlengleng vane e, parevei murru kami. 15 Atua ngok nga mok-verus kami on, ko owokwok erres. Ko renge murrun ngok, kami kele kapon ko kapwokwok p̃irres. 16 Suri Naul On owra ‘Kami kapon ko wor ko kapwokwok p̃irres, pirpe inu nuon ko nuwokwok erres.’ 17 Ko kamok-lot van jin, ko kamveruse kamwera, Tata. Ko kaposuri kele ko wor ni p̃irres re mauren se kami iel ngatan, suri Atua puwra suri lat nga puto suri tevi jinibb jijle re norrngov sansan ngok kobbong, suri murrun nga marloli. 18 Ko kami kamrongwos pae sev nga Atua m̃ilai nga puwli tweni kami e nga puloli kapiel sisarow renge murrun nga m̃isij nga kamtor sweri ji apu se kami nir ne tuwi. Ko sete elai nanu nga pian ko p̃isij, erpe silva rreknga gol, ejki. 19 Elai drra Iesu Kristo natun mawos, nga m̃iseser renge nai pelaot, nga puwli tweni kerr. Drra ngok erpe drra sipsip san nga nabil san mijki rres ren. Ko renge no Atua, drra ngok se Kristo erres p̃elak. 20 Tuwi jer pa daron nga Atua setewor m̃ilngi iel ngatan, ko otobbtobbu tweni pae Kristo nga pia-majing nanu ngok nir. Ko lelingenok nga sete mia-periv iel ngatan pusuw, Atua eviseni pa ni nga pia-lai mauren tevi kerr. 21 Ko suri nanu nga Atua muloli ngok, kami kamini pa kamosuri Atua nga muloli Kristo emaur luwi kele renge mijen ko m̃ilai nais nga mian mare renge melrin. Ko kamosuri eterter ko kamlingi norrorrmien se kami oto malum eterter renge Atua. 22 Kamloli mauren se kami owokwok pa osuw re no Atua suri kamosuri pa nale weretunen osuw, ko orongwose kapmerreni tasi kami renge murrun nga musorsan m̃irres. Ko kapmerrmerreni lululweni kami tevi nolo kami p̃etp̃eti vajin. 23 Kam̃iak luwi pa, ko kamtor sweri mauren nga mimerr. Ko mauren ngok sete eplari renge jelangin nga mia-mutmut; eplari renge jelangin nga sete mia-mutmut nabong sopon. Jelangin ngok evi nale se Atua, nga mimaur ko sete mia-jijki nabong san. 24 Naul On owra ‘Kerr rramirpe mösmös kobbong, ko joro kerr nga m̃irres p̃elak erpe bbong nevngu mösmös ko. Mösmös orongwose pukur, ko nevngun kele pian ko parvitvitan. 25 Ko nale se ma Atua puto tetajer.’ Ko nale ngok evi nale ne nosp̃en nga m̃irres ngok nga marwerai tweni pa osuw tevi kami.

A1:7 Erpe iel, Pita osp̃e gol, ko namlingi netkur ne sir, nga puloli mining ne nale se Pita piplari pim̃erer.