5
Murrun nga m̃irres nga p̃irij tevi jinibb nir
Sete kupan kuprij p̃iterter tevi jinibb nga m̃itra, ko kuprij ma rijrijen lilane tevi ni, erpe ni evi tata som woswos kobbong. Ko kuprij tevi m̃elakel nir parirpe tasim woswos. Ko kuprij p̃irres tevi lekterwarreng nir pirpe nir arivi tasu som woswos. Ko kuprij kele tevi nesenwarreng m̃elakel nir pirpe nir arivi jojim woswos, renge sel nga muwokwok m̃irres.
Murrun nga parmetmete nesevin nir nga diwen ser marmij lingir
Kuposuri p̃irres nesevin san nga diwen sen mimij lingi ko nga metka sen san mijki nga pimetmete ni. Ko poro natun rreknga mebbun putoe, nir ngok ko parloli wos wore majingen nga milep ngel se kalesia nir, nga parmetmete metka ser. Nir parloli ko wor pirpel, erpe parkele lweni b̃elaken se nir nga marvesir nga marloli tevir. Ngok evi nanu san nga Atua p̃ir rengen.
Ko osorsan nga kalesia nir parmetmete nesevin nga diwen sen mimij lingi ngok ko nga metka sen arjikie nga parmetmete ni, ko nga m̃ilngi norrorrmien sen muto m̃iterter renge Atua, ko nga muklu tetajer nat m̃irin ko nat mupong nga Atua pokmetmete ni renge liken sen. Ko poro nga ni mokrrorrmi lweni ni kobbong, ngok erpe niben emaur malum ko nem̃in emij pa osuw. Nale ngok kupwera tweni ko wor tevi nesevin ngok nir, nga parloli san sete orongwos p̃iwer lokloksi nir rengen. Ko jinibb nga mumusus pimetmete metka sen mirpe tasu sen san nga diwen sen mimij lingi, eviseni nga ni setemun orrul totkoni murrun ne nosurien, ko evan ngasu malum wore Atua easi jinibb san nga nosurien sen mijkie.
Ko renge naul ngok nga maruli tweni nise nesevin nir nga diwen ser marmij lingir rengen, nga kalesia nir parmetmete nir, kupuli bbong nise nesevin nir nga sia ser m̃iasi ngavöl ouwon (60), ko nga marmerreni temijpal diwen ser mijpari daron nga marmij lingir, ko sete maroji norman m̃inij.C Erpe iel, Pol owra ‘Diwen sen pisansan kobbong’, ko renge nale se m̃eri Gris nir, ngok erpe b̃etile nale san nga mining nen erpe nga namlingi, ‘pimrreni temijpal diwen sen ko sete puoji norman m̃inij.’ 10 Ko nir niser parres ko wor, suri nir arok-loli majingen nga marres. Nir parivi nesevin nga marres, suri artor pipi erres ejpari nga natur marlelep, ko arok-ir nga parok-la neturvitan parini jir, ko parmetmete kalesia san p̃irres p̃elak poro pivini jir, ko parlai se nir nga jinibb marojir. Suri nir norrorrmien ser eterter pa nga parloli majingen jijle nir nga marres.
11 Ko sete kupuli tweni nise nesen m̃elakel nir nga diwen ser mimij lingir. Suri daron nga norrorrmien ne totkoien mivini m̃iterter renger, ko taran ngasue Kristo vajin. 12 Ko jinibb nir tarwer lokloksi nir vajin, suri arlinglingi tweni rijrijen ser nga womu, nga setemun partotko kele ko parkorti tevi Kristo p̃isan vajin. 13 Ko pirpok kele, tartipatun nga tarlik totrong nawon, ko tarivel karkar renge naim nir, ko tarunge lokloksi ko tarworworsur, ko tarsup̃e nanu nga sete m̃irres re nir parwerai. 14 Ko niko numrreni nesen m̃elakel nir nga diwen ser marmij lingir partotko kele ko wor, ko natur partoe, ko parmetmet lilane naim ser. Ko ngok puloli devje nuval se kerr sel ser pijki rrese nga parongwose parij tere kerr. 15 Nesevin nga diwen ser marmij lingir ngok sopor arivel lingi pa sel nga mimawos ko arvijuri Demij vajin.
16 Ko poro kalesia nesevin san evi soposp̃en e nesevin san nga diwen sen mimij lingi, ni ko pimetmete p̃irres soposp̃en ngok. Sete parloli b̃elaken nen pian re kalesia jijle nir. Ko kalesia nir vajin para-metmete nesevin nir nga diwen ser marmij lingir ko metka ser san mijkie nga pimetmete nir.
Majingen se b̃irterawarreng nir nga marok-wowomue kalesia nir (elta)
17 B̃irterawarreng nir nga marok-wowomue kalesia nir, poro nga parmajing p̃irres, ko kalesia nir parosurir ko wor. Ko parlai kele nevöt tevir, ko
ngok erpe arlai nowlir evaru ko. Parloli pirpok pilep ko wor tevi nir nga marp̃elak milep nga marwerwer ko marvisviseni. 18 Suri Naul On owra ‘Daron nga kumlai buluk nga parbböt tututweni jelangi wit nir, kami kaploli ko wor parurroi jelangin ngok sopor, sete kapkai totkoni jingor.’ Ko nale owrai kele nga ‘Poro jinibb san puloli majingen san, erres nga ni pia-la nowlin ren ji jinibb nga mokmajing ser.’
19 Sete kaprunge nale san nga marwera ‘O, b̃irterawarreng ngok nga mokwowomue kalesia nir ololi esij’, poro sete nir p̃ieru rreknga p̃itul nga parwera pirpok ewretun. 20 Ko poro b̃irterawarreng ngok san puloli p̃isij, kuprij p̃iterter tevi renge no kalesia nir, nga puloli nir m̃inij parmetutu kele.
21 Inu nuwrai eterter tevim renge no Atua ko renge no Iesu Kristo tevi anglo sen nir nga ni m̃ilngir pa musuw, nga kupvijuri ko wor nale suk ngok nga m̃elai tevim. Kuploli pusorsan ko wor tevi jinibb p̃etp̃eti. Sete kuploli sel nga m̃iterter tevi jinibb sopor, ko sel nga mimalum tevi nir sopon kele.
22 Sete nolom pingavilvil nga kuplingi nevrem renge jinibb san nga kupsusture ni nga putori majingen san se Atua. Ko sete kupkorti tevi jinibb karkar nir nga parloli kupvitan van renge nololien ser. Kuprrul totkoni mauren som puwokwok p̃irres.
23 Sete erres nga nik kopok-mini nuwi kis kobbong, ko suri nik komok-mesi daron elep, ko erres nga nik kopok-mini norro beblen nga puloli lilane depaim.
24 Nololien se jinibb sopor arto limjer rres, ko jinibb jijle arlesi wos pae nololien ser osuw. Ko jinibb sopor ma arloli nololien ser arto kelti, nga jinibb sete p̃ilesi wose pian pijpari nabong nga Atua pia-wera suri lat nga puto suri tevi jinibb nir. Ko iok evi batun nga mowrai sete nolom pingavilvil nga kuplingi jinibb san putori majingen san se Atua. 25 Ko erpok kele, majingen nga marres kele arto limjer kobbong. Ko poro sete parto limjer womu, ko nir para-pelari ko wor nabong sopon.

C5:9 Erpe iel, Pol owra ‘Diwen sen pisansan kobbong’, ko renge nale se m̃eri Gris nir, ngok erpe b̃etile nale san nga mining nen erpe nga namlingi, ‘pimrreni temijpal diwen sen ko sete puoji norman m̃inij.’