5
Iesu evisviseni jinibb sen nir renge botwen mare
Daron nga Iesu m̃ilesi delung nir, ko otongsa van mare renge botwen san ko elik ngatan. Ko jinibb sen nir arini jin, arlik rrale. Ko ni esa jingon etipatun evisvisenir owra
“Neiren renge nir nga norrorrmien ser mian ngatan,
suri batun vanu ne melrin evi pa se nir ko.
Neiren renge nir nga marok-taure dauren ne nololien,
mian ko Atua pia-jinge nir ko.
Neiren renge nir nga nolor maran ngatan jer,
suri mian ko dan pia-ivi se nir ko, ko nanu jile nga marto rengen.
Neiren renge nir nga marmerrmerreni nga murrun nga m̃irres puto p̃irres, erpe jinibb armerrmerreni nanen ser ko nuwi num̃er,
mian ko Atua pia-la nanu nga marmerrmerreni tevir ko.
Neiren renge nir nga marok-telasi jinibb,
mian ko Atua pia-telasi tweni nir ko.
Neiren renge nir nga nolor marwokwok,
mian ko nir para-lesi Atua ko.
Neiren renge nir nga marok-loli demat,
suri mian ko jinibb nir para-veruse nir Atua natun ko.
10 Neiren renge nir nga jinibb marloli m̃isij tevir suri arloli nanu nga marres,
suri batun vanu ne melrin evi pa se nir ko.
11 “Ko neiren renge kami poro jinibb nir parwor suri kami, ko poro nir parloli p̃isij tevi kami, ko poro nir parkerkeris p̃isij tevi kami, parwera nanu lele nga marsij suri kamivi inu jinibb suk nir. 12 Kami kap̃ir pilep, suri nowli kami elep re melrin, osorsan tevi nowli propet san. Suri propet nir nga marwowomue kami tuwi, jinibb arloli esij ko pa tevir erpok.
Sol ko Moron
13 “Murru kami nga m̃irres arirpe sol se jinibb jijle nir nga marok-lingi re nanen ser. Ko poro nga sol dilten nga m̃irres pivel lingi jijle, ko p̃irres luwi pirpese ko? Erres re parlai ko parsor tweni, ko jinibb parivivel ren parbbötbböt ren vajin.
14 “Ko murru kami nga m̃irres erpe moron se jinibb jijle nir. Moron sete orongwos puto teptepi; osorsan tevi ngaim nga milep san nga muto limjer mare re botwen. 15 Ko poro jinibb san pusli nasul, ko sete orongwos putori ngatan; putori mare sopon, ko puloli jinibb jile parlesi moron. 16 Kami kamivi nasul nen. Moron se kami pimor wor van ji jinibb jile, puloli jinibb jijle parlesi majingen se kami nga m̃irres, ko parsurövi Tata se kami nga m̃ilik renge melrin.
Iesu osp̃e suri nale nesesreien se Moses
17 “Sete kaprrorrmi inu nuvini tweni bolokloksi nale ne nesesreien nir ko nale se propet nir nga marto re Naul On. Inu sete nuvini tweni bolokloksir, ejki, nuvini tweni bololir parpelari le. 18 Nuwretun nuwrai tevi kami, pia-jipari daron nga melrin ko iel ngatan pora-asi, sete bebje nale nesesreien san p̃iasi nawon, pia-jipari nga nanu ngel jijle nir para-pelari. 19 Poro jinibb p̃isan putor otvi nale nga welwelili jer nen san renge nale nesesreien, ko pivisvisenie jinibb nga parloli pirpok kele, m̃ernen parveruse pivi jinibb nga welili jer renge batun vanu ne melrin. 20 Inu nuwrai tevi kami, kaploli nanu nga parres, parasie jinibb nevisvisenien ne nale nesesreien nir ko Parasi nir. Poro pijki, setete kami kamrongwos kapan renge batun vanu ne melrin.
Iesu evisviseni suri sel ne lolaren
21 “Kami kamrunge pa nga marwerai pa tevi b̃irtera ne tuwi nir renge Naul On, ‘Sete kuprevji pini jinibb pisan. Ko poro jinibb san pirevji pini jinibb pisan, m̃ernen pia-sij ren re daron nga Atua puwra suri lat nga puto suri tevi jinibb nir.’ 22 Ko inu ma nuwrai tevi kami vajin, Poro jinibb p̃isan pulolarsi tuwan kobbong, m̃ernen pia-sij ren re daron nga Atua puwra suri lat nga puto suri tevi jinibb nir. Ko poro jinibb p̃isan puwrai tevi tuwan, ‘Kulengleng,’ m̃ernen pia-sij ren re nosp̃en se numal nir. Ko poro jinibb p̃isan puwrai tevi tuwan, ‘Kuvi jinibb nga kumloli sagraut nanu,’ m̃ernen pia-sij ren renge nabb ne norongen nga m̃isij.
23 “Ko erpok, daron nga kumla merrenien som vini re nawot nga marok-sulsul ren tevi Atua, ko iokporo kuprrorrmi jipari nga nik kumloli tuwam ololar, 24 kuplingi merrenien nen puto mun, ko kupan kuploli p̃irres tevi tuwam, pusuw, ko kupluwi vini kele kupa-la merrenien som vajin.
25 “Ko poro nga jinibb san nga kumloli mulolar p̃itkai nik nga koporan re nosp̃en se numal nir, kupsaro pingavil, kuploli p̃irres tevi ni. Poro mijki, ko ni tia-lingi nik tevi numal nga mok-wera suri lat nga puto suri re jinibb nir, ko ni tia-lingi nik tevi jinibb ne naim ne nekaien, ko m̃ernen tia-lingi nik renge naim ne nekaien. 26 Nuwretun nuwrai tevi nik, sete kurongwos kupivare re naim ne nekaien pijpari daron nga nik kupkele lweni nevöt nen jijle.
Iesu evisviseni nir renge sel nga marloli m̃isij tevi nesevin
27 “Ko kami kamrunge nga marwerai kele renge Naul On arwera ‘Sete kupvenae nesevin m̃inij.’ 28 Ko inu ma nuwrai tevi kami vajin, Poro nga jinibb p̃isan pimteni rres nesevin kobbong ko nolon pivnae, ngok nolon ololi pa esij jile ko tevi vinnen. 29 Ko poro nga metem rres puloli nik kupvitan pirpok, ko kupla tweni re nik, kupwirre. Erres p̃elak kobbong re metem devjen pijkie, evi nanu nga welili kobbong, renge poro nga parwirre nibem totoklai pian renge lat ne nejijkien. 30 Ko poro nga nevrem rres puloli nik kupvitan pirpok, ko kupta tweni re nik ko kupwirre. Erres p̃elak kobbong re nik nevrem devjen pijkie, evi nanu nga welili kobbong, renge poro nga nibem totoklai pian renge lat ne nejijkien.
31 “Ko arwerai kele renge Naul On arwera ‘Isi nga p̃ilngi kurtweni nesevin sen puli naul san suri, ko p̃ilai tevi vinnen.’ 32 Ko inu ma nuwrai tevi kami vajin, Poro nga jinibb san nesevin sen sete puloli womue batun, ko m̃ernen bbong p̃ilngi kurtweni nawone, ko m̃ernen ololi esij nga nesen sen pian pivitan re norman m̃inij. Ko poro nga san p̃ilesi vin nga m̃er nga m̃ilngi kurtweni ngok, m̃ernen evitan re nesevin ngok.
Iesu evisviseni nir nga marok-loli rijrijen nga marterter
33 “Ko kamrunge kele nga marwerai tuwi renge Naul On, ‘Sete kurongwos kupwera nise Atua nga puloli rijrijen som p̃iterter, ko mian ko vitunen ko kuptor otvi nale nen. Poro kupwera nise Atua, ko kuploli ko wor pusorsan tevi kumwerai.’ 34 Ko inu ma nuwrai tevi kami vajin, Sete kupwera rragrrag nise nanu san nga puloli rijrijen som p̃iterter. Sete kupwera nise melrin, suri evi lat seksakel se Atua; 35 sete kupwera nise dan, suri evi lat nga m̃ilngi b̃elan ren daron nga m̃isakel re nai seksakel se ni; sete kupwera nise Jerusalem, suri evi ngaim nga milep se Numal nga milep. 36 Ko sete kupwera nise batum kele daron nga kumloli rijrijen e, suri nik sete kurongwos kuploli rao batum san puwuwer rrek pimotmot. 37 Ko daron nga ma kumrijrij nga kuploli nanu san, ko kuploli ko wor nanu nen; ko daron nga kumrijrij nga sete kuploli nanu san, ko sete kuploli nanu nen. Murrun nga parwera nawon nise nanu daron nga parijrij, arivel ji Demij kobbong vini.
Iesu evisviseni nir nga marwera parkele lweni murrun nga marsij nir
38 “Kamrunge nga marwerai kele renge Naul On, ‘Poro san pulokloksi metem tuwen, ko nik kupkele lweni kuplokloksi meten tuwen. Ko poro san puti rrawe liwem san, ko nik kupkele lweni, kuputi rrawe liwen san.’ 39 Ko inu ma nuwrai tevi kami vajin, Sete kupwer ore jinibb nga m̃isij. Poro pungasim, ko puwje vasum rres, ko kuprieni nom, ko puwje kele vasum devjen kele. 40 Ko poro jinibb san puwra p̃ilngim renge nosp̃en se numal nir ko p̃ilai sunsun som tuwen, ko kuplinglingi kele p̃ila sunsun ne melas som. 41 Ko poro jinibb san puon terter nik kupsa narr sen van ngasu, ko nik kupsai van ngasu jer wor. 42 Ko poro jinibb san pungoni nanu san ji nik, kuplai tevi ni; ko poro jinibb san owra p̃ilai mun jorom, sete kupwer ore ni.
Iesu evisviseni nir nga parmerreni ko wor devje nuval ser
43 “Kamrunge nga marwerai kele renge Naul On, ‘Kupmerreni selem ko kupungasi jinibb nga mok-loli m̃isij tevim.’ 44 Ko inu ma nuwrai tevi kami vajin, Kapmerreni wor jinibb nga marok-loli m̃isij tevi kami, ko kapverus suri nir nga marungasi kami. 45 Pirpok ko kapivi natu Tata se kami mawos nga m̃ilik renge melrin. Suri ni ololi nial sen esin ji jinibb nga marres ko nga marsij, ko okoni naus ous ji jinibb nga marres ko nga marsij. 46 Poro kapmerreni lartul nga bbong marmerreni kami, ko ngok sev ko pivi nowli kami ren? Iok jinibb nga marok-lai takis kele, nga jinibb jijle nir marungasir, nir kele arok-loli kobbong erpok. 47 Ko poro nga kapwera ‘erres’ tevi tuwa kami nir kobbong, kamloli nanu nga jinibb jijle kobbong nir marok-loli. Jinibb nga marlik re devjen nga vare nir arok-loli kele erpok.
48 “Ngok pirpel ma, kami kapivi wor jinibb mawos nga kapmomsawos p̃irres jijle ko, pirpe Tata se kami nga m̃ilik re melrin ni omomsawos erres jile.”