13
Nale rrongrrongvi ne jinibb nga mok-jijreni jelangin
Re nabong mawos nen, Iesu eivare lingi naim nen, ean elik re devje nuwito ne Galili. Elik, ko delung nga milep sopor arini arkorti rrale ni. Ko suri nir elep p̃elak, ni otur imare ko esa van renge drrav san ko esakel rengen. Ko delung jile artur jer ngaut.
Ko ni osp̃e suri nale rrongrrongvi elep tevi nir. Owra “Kapmurrong. Jinibb san nga mok-jijreni jelangin ean tweni p̃ijijreni jelangin orsel. Ko daron nga mok-jijreni e, ko ejijreni aseni sopon, ko jelangin sopor arvitan re devje sel e. Ko numön nir arini artasi twenir. Ko sopor arvitan van re dan ne nevöt, lat nga sete dan mimtul e. Ko moro maretiv, arpelari ngavilvilsen imare, suri sete arto ngatan p̃elak re nolo dan. Ko daron nga nial m̃isner, ko armeli. Ko suri lap̃er sete evter, ko armij. Ko sopor arvitan van re lolo moku, ko moku emra tevtev nir, ko emelngi orer. Ko sopor ma sete arwij lingi dan nga m̃irres nen, armatur jer renge dan nga m̃irres nen, ko armaur erres, ko arwen. Ko sopor wener ongut (100), ko sopor wener ngavöl ouwon (60), ko sopor wener ngavöl itul (30). Isi nga boron otoe, purnge re nolo boron!”
Iesu owra tweni suri sev ni mokrij re nale rrongrrongvi
10 Ko Iesu jinibb sen arini ji ni ko arsusi tevi: “Suri sev komok-sup̃e suri nale rrongrrongvi tevi nir?” 11 Ko ni owra lweni tevir, owra “Atua elai tevi kami nga kaprongwose nanu nga marto teptepi renge batun vanu ne melrin, ko sete elai tevi nir nga ngok nga parongwose. 12 Si nga norongwosien sen mutoe, Atua pia-lai pilep kele tevi ni. Ko si nga norongwosien sen muwelili jer, Atua pia-la tweni jin. 13 Nomok-sup̃e suri nale rrongrrongvi tevi nir, suri arok-lesi ko sete arok-lesi wose, ko arok-runge ko sete arok-rongwos kele e. 14 Renge nir ngel eplari erpe nale san se Atua nga propet Aesea osp̃e wowomue, owra ‘Kapa-runge pilep, ko setete kama-rongwose; ko kapa-lesi pilep, ko setete kama-lesi wose. 15 Suri jinibb ngel nir batur eterter ko boror arwonwon ko meter arp̃il, ko arwera “Rratlesi tevi meterr, ko rratrunge tevi bororr, ko rratrongwose re nolorr, ko nolorr tulululwi, ko Atua tia-loli kerr rratrres luwi!” ’
16 “Ko kami ma, kamlik erres, suri mete kami arok-lesi, ko boro kami arok-runge. 17 Nuwretun nuwrai tevi kami, propet elep ko jinibb nga marres elep ne tuwi armerreni elep parlesi nanu nga kamlesir ngel nir, ko sete arlesir; ko arwera elep parunge nanu nga kami kamrunger ngel nir, ko sete arunger.
18 “Kaprunge kele ta jilweren rrongrrongvi suk suri jinibb nga mok-jijreni jelangin, bowra tweni vajin. 19 Poro jinibb san purnge nga marsup̃e suri batun vanu ne melrin ko sete purongwose nale nen, Demij pivini ko p̃iteseni tweni nale nga mietiv renge nolon. Ngok erpe pa jelangin nga marvitan re devje sel. 20 Ko jelangin nga marvitan renge dan ne nevöt, erpe pa jinibb san nga murnge nale, ko m̃ilai ngavilvil, ko eir elep. 21 Ko lap̃en ejki malume, ko orongwos puto bbong beblen; ko daron nga nanu nga m̃iterter mivini, rreknga poro nga jinibb sopor partur imare parloli p̃isij tevi ni suri nale nga muosuri, ko ni elngi kurtweni evesane. 22 Ko jelangin nga marvitan renge lolo moku, erpe pa jinibb san nga murnge nale; ko suri orrorrmi p̃elake nanu ne iel ngatan nir, ko suri emrreni joron pilep, nanu ngok nir armelngi nale nga mimaur ren, ko arloli wenen ejkie. 23 Ko jelangin nga marvitan re dan nga m̃irres, erpe pa jinibb sopor nga marunge nale, ko marongwose, ko marlai wener. Ko wenen nir sopon ejpari ongut (100), ko nir sopon ngavöl ouwon (60), ko nir sopon ngavöl itul (30).”
Nale rrongrrongvi ne mösmös nga m̃isij nga mimaur korti tevi wit
24 Ko Iesu ela nale rrongrrongvi m̃inij kele san tevi nir, owra “Renge batun vanu ne melrin, Atua puloli pusorsan tevi murru jinibb ngel: Jinibb san ean ejijreni jelangin nga m̃irres ne wit re orsel sen. 25 Ejijreni jijle osuw, ko daron nga jinibb marmatur e, ko ni devje nuval sen evini ko ejijreni jelangin nga m̃isij oto tevi wit nen, ko evel. 26 Ko mian ko jelangin nen nir aretiv vajin, ko armaur, ko arwen. Ko arlesi wose vajin mösmös nga m̃isij nen mutur tevir, suri wenen enije. 27 Ko jinibb ne majingen se m̃er nga orsel sen nir arini jin ko arwerai tevi ni: ‘Numal, erpese? Kujijreni jelangin nga marres renge orsel som, ko mösmös nga m̃isij ngel evan erpese?’ 28 Ko ni orongwose ko owrai tevi nir, ‘Devje nuval ko ololi nanu ngel.’ Ko jinibb sen arwerai kele tevi ni, ‘Ko kumarong kem naban nabrrangi twenir?’ 29 Ko ni owra ‘Ejki, pijki, daron nga poro kaprrangi mösmös nga m̃isij e, takrrangi tweni wit nga m̃irres tuto tevir. 30 Kaplinglingir parmaur korti pijpari daron ne numös. Ko renge daron ne numös ngok, bea-werai tevi nir nga partawer, “Kapser kortoni mösmös nga marsij puwomu, ko kapserer parivi bböbbti nga para-sulir. Ko kapsere wit nen pian renge b̃ep̃eim suk.”
Nale rrongrrongvi ne jelangi nubek ko ne is
31 Ko ni ela nale rrongrrongvi m̃inij kele san tevi nir, owra “Batun vanu ne melrin osorsan tevi jelangi nubek nga mivitan re nai san. 32 Jelangin nen ewelili jer lingi jelangin m̃inij nir, ko daron nga mimaur, elep lingi nai nir. Ko numön ne mesa nir arini arok-loli menu ner renge rengsin nir.”D Erpe iel, Matiu orrongrrongvi batun vanu se Atua erpe jelangi mastat, ko suri mastat ejki iel, namlingi nubek, nga puloli mining ne nale se Matiu piplari limjer.
33 Ko ni ela nale rrongrrongvi m̃inij kele san tevi nir, owra “Batun vanu nemelrin osorsan tevi is nga nesevin m̃ilai m̃ilngi renge besin nga milep san nga muwune plaoa, ko m̃ikiskisi. Ko setemun arlesi is nen, ko ololi niv jile epau.”
Iesu ok-la nale rrongrrongvi kis tevi delung nir
34 Nanu ngel jile nir, Iesu osp̃e tevi delung nir renge nale rrongrrongvien. Poro nale rrongrrongvi pijki, ko sete mia-sup̃e nanu san tevi delung nir. 35 Ngok eplari osorsan tevi nale san se Atua nga propet san muwrai tuwi: “Bea-sa jingok, ko bea-lai nale rrongrrongvi, bea-werwerai tweni nanu nga marteptepi re iel ngatan m̃itipatun mivini mijpari lelingenok.”
Iesu owra tweni vajin nale rrongrrongvi ne mösmös nga m̃isij lat nga muto suri
36 Vitunen ko Iesu evel lingi delung nir, ko evan loloim re naim. Ko jinibb sen nir arini ji ni ko arwera “Kupwera suri ta tevi kem nale rrongrrongvi ne mösmös nga m̃isij renge orsel ngok.” 37 Ko ni owra lweni tevir, owra “Jinibb nga m̃ijijreni jelangin nga m̃irres ngok erpe pa inu ko, Jinibb Mawos. 38 Orsel ngok erpe pa iel ngatan ko. Ko jelangin nga marres ngok arirpe pa jinibb nir ne batun vanu ne melrin ko, ko jelangin nga marsij ngok arirpe pa jinibb se Demij ko nir. 39 Ko devje nuval nga m̃ijijrenir erpe pa Demij ko. Ko numös ngok erpe pa iel ngatan ko bongsin nga pia-suw e ko pa, ko nir nga martawe ngok arirpe pa anglo ko nir. 40 Pusorsan tevi nga marser kortoni mösmös nga marsij nir ko marsuli, pia-sorsan kele tevi iel ngatan bongsin nga pia-suw e. 41 Inu Jinibb Mawos bea-koni anglo suk nir, ko nir para-sere kortoni nir nga marok-loli jinibb parong tweni nale suk ko nir nga marok-loli nololien nga marsij renge batun vanu suk. 42 Para-sere kortonir jile, ko para-wirrer van re nabb. Iok ngok jinibb para-ting ko para-runge p̃isij pilep. 43 Ko renge daron nen jinibb nga marres nir pia-irpe nial, para-mor renge batun vanu se Tata ser. Kaprunge renge nolo boro kami!
Nale rrongrrongvi ne nanu itul
44 “Batun vanu ne melrin osorsan tevi nijor nga m̃irres san nga muto teptepi renge orsel, nga poro jinibb san putor sweri, ko p̃ir pilep ren, ko p̃isilveni kele. Ko suri eir elep ren, ko pian puwulwule joron jijle nir, ko puwli tweni orsel ngok, nga nijor nen pivi sen ko vajin.
45 “Ko erpel kele, batun vanu ne melrin osorsan tevi nevöt san nga marok-lai lolo botrrum. Ko jinibb san nga mokwuli nevöt ngok nir, 46 daron nga mutor sweri nevöt nga nowlin milep temijpal ngok san, ko olwi van owulwule joron jijle nir ko ela nevöt nen, ko owli tweni vajin nevöt ngok evi sen.
47 “Ko erpel kele, batun vanu ne melrin osorsan tevi niva san nga marwirre renge dis, ko nai jijle maron ren. 48 Ko daron nga niva nen puwun, parevei van ngaut e. Ko parlik ngatan, ko parla mesal nga marres parsongni van re narr; ko nga marsij nen, parwirr twenir. 49 Pia-irpok kele ko renge daron ne iel ngatan bongsin. Anglo nir para-vini para-la tweni jinibb nga marsij re nir nga marres, 50 ko parwirrer van re nabb. Iok ngok jinibb para-ting ko para-runge p̃isij pilep.”
Nale rrongrrongvi ne jinibb san nga m̃ilngi nanu nga mimerr ko nanu nga m̃itra
51 Iesu osusi tevir, “Kamrongwose nanu ngel nir?” Ko nir arwera lweni tevi: “O-o.” 52 Ko ni owrai kele tevir: “Ko jinibb nevisvisenien ne nale nesesreien san nga marok-visvisenie pa renge murru batun vanu ne melrin erpe jinibb san nga murongwos p̃ila tweni nanu nga mimerr ko nanu nga m̃itra renge narr sen. Suri jinibb nevisvisenien nen ne nale nesesreien orongwos pae suri nale se Atua ne tuwi ko ne lelingenok kele.”
53 Daron nga Iesu musuw re nale rrongrrongvi ngel nir vajin, ko evel lingi ie, 54 ko olwi vajin vini re ngaim sen e. Ko evisviseni jinibb nir re naim gortien ser; ko jinibb nen nir bbösa elair e, ko arwera “E, m̃erel ela norongwosien ko derteren ngel ngabe? 55 Ni ngel evi metusu lebbong san natun, ko tasu sen marveruse Merri, ko tasin nir Jemes, ko Josep, ko Saemon, ko Jutas. 56 Ko jojin le ngel nir marlik tevi kerr. Ko m̃erel ela nanu ngel nir ngabe ko?” 57 Ko arong karkare ni. Ko Iesu owrai tevir, “Propet san parosuri ko wor, sete mia-jiki; ko renge nir nga re ngaim sen ko nir nga niaken sen, san pijki.” 58 Ko setemun ololi majingen elep iok, suri arong tweni nale sen.

D13:32 Erpe iel, Matiu orrongrrongvi batun vanu se Atua erpe jelangi mastat, ko suri mastat ejki iel, namlingi nubek, nga puloli mining ne nale se Matiu piplari limjer.