Kavakavanga na polea ke Iesus e valanga ni Jon
1
1.1-3 A Iesus Kristus e vala polea ki vano na manumanu na 7 sios
Polea kua a Iesus Kristus mule e kavakavania. A Vuvu e vatunga na polea kua ni Iesus, a Iesus kete vatunga kavakava na kana voravora kamahi na goloaloa kua da pitu papa kini bele. A Iesus e geria kana engel ki ziho ki vala na polea kua ni niau, a Jon, kana vora. Hau a Jon, hau ta kavakavania na goloaloa laveve ta hadavia, na polea ke Vuvu, ia mai na polea ke Iesus Kristus.
A Vuvu da e kati kemihia matoto na kaka kua e ridim na polealea kamahi kua na poloka vakilalanga kua a Vuvu e vala. Azei kua e longoria polea kua ki muri vona, ia da a Vuvu e kati kemihia matoto vona. Na vuna na taem kua kara goloaloa kamahi kua kete bele, ti mai kini kokozoho kava.
1.4-8 A Jon e vapolungania polea ki vano na 7 sios kamahi
Kis 3.14; KnP 4.5.Hau a Jon, ta vapolungania na pas kua ki vano ni miu manumanu laveve kua na 7 sios na provins a Esia:*Esia Meni kua na provins kua ia na dihura kantri a Turki.
Na mahariharia kamana magali malugu kana kaka kua meni ia e ba vovona, varira ia e mimia, ba muri ia da e vamule, e vano ni miu laveve. Ki mai ve, na 7 vule kua dia ta lala dia kata mamadi na mugana kana sia king, ia dia ve dia ta vala kadia mahariharia kamana magali kemia ni miu laveve. Ais 55.4; Sng 89.27.Ia mai ve, a Iesus Kristus, na kaka kua e lala kete tatani kavakava matotonia na polealea laveve ke Vuvu. Ia na kaka kua e muga matoto ki mahuri mule na matea, ki Paraha kana king laveve ri na vulovulo.
A Kristus e lala kete kulina matoto kiridolu, kini pele gotalani mulehidolu na poloka karabus na kadolu moge zahazaha laveve. E pele gotalani mulehidolu na vuna na topona mule. Kis 19.6; KnP 5.10.Ia ti katidolu, tolu kene lupu na poloka kingdom katiu ke Vuvu, tolu kene kara kabuna pris kamahi ke Vuvu, na Tamani Iesus. Paleka boto laveve hizani Iesus Kristus za ni vavazaheanga ni zahe matoto, ia ni hada na goloaloa laveve, ia limoha!
Dan 7.13; Mt 24.30; Mk 13.26; Lu 21.27; 1 Te 4.17; Sek 12.10; Jo 19.34, 37; Sek 12.10; Mt 24.30.Hadavia! Kua ia kua ti ziziho, na huduna mariaba, manumanu laveve da dia ta hadavia na matadia matoto, nuhu kua dia ta padea na diaro, ia da dia ta hadavia ve, manumanu laveve na vulovulo da dia ta hadavia dia ka tangi zahazaha matoto. Goloa kua, da e bele matoto! Ia limoha.
KnP 22.13; Kis 3.14.Na Paraha a Vuvu, e tani barae, “Hau na Alfa na Omega. Hau ia na varivuvuka kamana hozohozoana goloaloa laveve, Hau a Vuvu kua e ba vovona.polea Grik Hau na Alfa na Omega, Leta rua: Alfa ia na varivuvuka leta na Grik alfabet, Omega ia na las leta na Grik alfabet. Varira, varira matoto, hau za ta mimia, kua da ba muri ka ziho, Hau ta matuha livutia goloaloa laveve.”
1.9-20 A Jon e hadavia a Kristus
Hau a Jon, na tazimiu. Muga hau ta karabusianga na ailan a Patmos, taraka kua ta vavala na polea ke Vuvu, kamana matotoka polea kua a Iesus e tania. Manumanu dia ka gala zahazaha ni niau balika kena dia ta gagala zahazaha ve ni miu. Tolu ia na kabu ke Iesus. Tolu ta lupu tolu ka madi bada tolu ka luluga na bizea kamahi kamani Iesus. Tolu laveve tolu na poloka kingdom ke Vuvu. 10 Boto katiu, ia na dama kana Paraha, na matuhanga kana Vule Tumonga ki vavonuhiau matoto, hau ka longoria na balungana kaka e goe kapopou matoto na lamagu, balika halingana biugel, 11 ki tani barae, “Vapolu taduria na poloka buk na goloaloa laveve kua tu hadavia. Ho tu vala vano na 7 sios kamahi kua ni Efesus, ni Smerna, ni Pergamum, ni Taiataira, ni Sardis, ni Filadelfia, ia mai ni Laodisia.”
12 Hau ka tare poki kata hadavia azei matoto kua e popole. Hau ta hadavia na lam gol, e 7 kua dia ta vavarimadiriai. 13 Dan 7.13; Dan 10.5.Hau ka hadavia na kaka katiu e mamadiri na pidaka lam kamahi kua. Ia e hada balika na Tuna Kaka. Ki lohoria na kolos malaku kua e ziho ki kari havutia ve kabena karua. Na lete gol katiu e taza lobia korena vona. 14 Dan 7.9.Dan 10.6.Bakana kamani vuluka e puzopuzoa matoto, balika na vuluka sipsip, balika mariaba kua e kavukavua. Matana ki dudulu balika haroho. 15 Ese 1.24; 43.2.Na kabena karua ki hada balika bras kua e tunua na haroho kapou ki puzo. Hau ka longoria na balungana, e balika halingana naru kapou kua e papado. 16 E pahoria na vitovito e 7 na limana kiri maroro. Na bainat katiu kua e matangara rua, ki matanga matoto, e pe na havana ki gotala. Damana ki kalageru matoto balika balangana voro, kua e hada varitihitihi matoto.
17 Ais 44.6; 48.12; KnP 2.8; 22.13.Tania ka hadavia, hau ta dua kara kabena, ka ma ngoro balika kaka kua ti mate kava, beta na makulu. Palaka ia vakuliau na limana kiri maroro, ki tani barae ni niau, “Taua nu kuahi. Hau ia na varivuvuka goloa laveve, ka hozohozoana goloaloa laveve ve. 18 Hau ia na kaka kua e mahuri, varira hau ta mate, palaka hadavia, kua Hau te mahuri mule kava, da ta ma mamahuri roro! Hau ka pahoria ve na ki kara Matea kamana Malala kana manumanu kua dia te varimateai kava. 19 Kubarae, da tu vapolu taduria polealeana goloaloa laveve kua tu hadavia kua ti bebele kava, ia mai kua, na goloaloa laveve kua ba muri kete bele ve. 20 Na pole paritigitigia na 7 vitovito kua na limagu kiri maroro, kamana na 7 gol lam kua, ia e pebarae, na 7 vitovito dia na engel kamahi kana 7 sios kamahi.Manumanu taza dia ta lohoihoia engel 7 kua dia ta lidaman na lotu katiutiu. Manumanu taza dia ta lohoihoia dia engel dia ta hada poto na lotu katiutiu. Na 7 lam kua, ia na 7 sios kamahi.”

1:4 Kis 3.14; KnP 4.5.

*1:4 Esia Meni kua na provins kua ia na dihura kantri a Turki.

1:5 Ais 55.4; Sng 89.27.

1:6 Kis 19.6; KnP 5.10.

1:7 Dan 7.13; Mt 24.30; Mk 13.26; Lu 21.27; 1 Te 4.17; Sek 12.10; Jo 19.34, 37; Sek 12.10; Mt 24.30.

1:8 KnP 22.13; Kis 3.14.

1:8 polea Grik Hau na Alfa na Omega, Leta rua: Alfa ia na varivuvuka leta na Grik alfabet, Omega ia na las leta na Grik alfabet.

1:13 Dan 7.13; Dan 10.5.

1:14 Dan 7.9.

1:14 Dan 10.6.

1:15 Ese 1.24; 43.2.

1:17 Ais 44.6; 48.12; KnP 2.8; 22.13.

1:20 Manumanu taza dia ta lohoihoia engel 7 kua dia ta lidaman na lotu katiutiu. Manumanu taza dia ta lohoihoia dia engel dia ta hada poto na lotu katiutiu.