28
Paulo imo Malta sia
Maka rârâni naoma rege nâ katoa tina tini lâ, ŋineŋga kasânda tamâta pinde kulunzi. Kinzi sipaima tu sia ŋinde ŋa tu Malta.
Kinzi tamâta simo lawea ŋinde nde siveta kenzi ara nâ pama. Karâzi ŋga imbe ŋalae, aku nia pisi lâ. Mine kala sisuŋa yââ ku sikaima kalâ kasaŋona yââ tini kamwai yââ. Paulo nde inzoro kâi pinde io lâ yââ ilo. Andeta mwâta kazâŋa toŋge imo kâi ilo, aku yââ imbaŋga isama nâna. Mine kala i pââsââ iyâti pa nia yo, aku niŋo nâ ikarati Paulo mbalau, aku itâtâra tini. Kinzi tamâta lâ lawea ŋinde matanzi ilâ simora mwâta ika Paulo mbalau ku itâtâra tini, ŋineŋga siporo tu, “Tiambo tamâta ŋine muŋga ipu tamâta toŋge tâ imâte, aku Maro Ŋana Vetâŋa Sondo kâ tini pwâka tu tamâta ŋine ma imo via. Andeta i ŋandai imbwatuke lâ tâi ilo inu tâi ŋga. Mine kala maro ŋinde isupwa mwâta ika lâ.” Taitu Paulo nde itapala mwâta ku kawa piti imbe indue yââ ilo. Aŋga Paulo isama nâna toŋge tia. Kinzi tamâta situ Paulo mbalau ma ipoa kâki tâku i ma walele nâ pata ndue imâte tâ. Mine kala sisaŋona sio tininzi ŋana vetâŋa mine tu ma imâ ipâŋga kâ. Sio tininzi lee, andeta tia. Mine kala sipalele ilonzi kalonzi ku siporo tu, “I nde maro toŋge!”
Lawea ŋinde ne koipu imo, i ŋa mine Publius, aku ne tâno ikeno lawea ŋinde tini laiti. Aku koipu ŋinde ikai maka kalâ, aku ioma lâ i ne luma ilo. Ikatonama ara nâ ikura kari ŋato lâ. Aŋga Publius tama nde muŋga ikai pukoŋa kala imo ndaina ikeno nâ. Ikai pukoŋa tini nâna wa kapwa sakamao wa. Mine kala Paulo ilâ kuku, aku ino pa Maro Kindeni tu ma iveta tamâta ŋinde tini ara kilo. Ŋineŋga Paulo io mbau kâki tamâta ŋinde kulu, aku ndainani nâ i tini ipâŋga ara kilo. Paulo iveta mine lâ, ŋineŋga pukoŋa tamâta rârâni simo lawea ŋinde nde simâ papa, aku ivetanzi tininzi ara kilo. 10 Mine kala siveta kenzi ara ndo pama. Kinzi sipa ŋgua lâ warakanzi ŋgininzi tu mambo maka katu kapilenzi koka kâ, ŋineŋga ma sio kelekele ndia rârâni ikeno pama tia ŋinde lâ wâŋga kulu pama.
Paulo ilâ ipâŋga Rom lawea
11 Maka kamo sia ŋinde ikura nzimona ŋato lâ, ŋineŋga kakâki wâŋga toŋge kulu muŋga kâla-lawea ipono nao kala ipâti ikeno sia ŋinde ne mâta ilo. Wâŋga ŋinde nde Aleksandria lawea nenzi, aku sipatu wâŋga ŋa tu, “Sâsâŋa Rua”. Ŋineŋga maka kapile lawea ŋinde, aku kakâwa kalâ. 12 Kakâwa kalâ lee katoa Sirakyus lawea, aku kamo ndaina ikura kari ŋato lâ. 13 Kari ŋato marumbu lâ, ŋineŋga kapile lawea ŋinde ku kakâwa lee kalâ katoa Regium lawea. Aku wurita kilo, ŋineŋga lawea iyoka ara. Mine nde maka kakâwa kalâ, aku wurita kilo, ŋineŋga kalâ lee katoa Puteoli lawea. 14 Aku lâ lawea ŋinde maka kasânda kalo-tawana tamâta pinde kulunzi, aku kamo ŋinde kunzi ikura sânda taitu lâ. Ŋineŋga kapile lawea ŋinde aku koka nzâla nâ kalâ pa Rom lawea. 15 Kinzi kalo-tawana tamâta simo Rom nde siloŋo ŋgua tu maka ŋga kamâ kapâŋga laiti lâ. Mine kala sindue simâ lee sipakâtu kuma lâ Apius nenzi nââ nia. Ŋineŋga koka lee kapâŋga lawea toŋge, tamâta lombo nenzi luma ŋato ikeno ŋinde. Aku lâ laweani ndaina kalo-tawana tamâta pinde kilo sipakâtu kuma. Paulo mata imoranzi kalo-tawana tamâta ŋinde, aku kawa ndaŋge pa Maro Ŋalae, ŋana tu ŋinde ipu tini kaika pa i ilo kalo. 16 Maka rârâni kalâ lee kapâŋga Rom lawea ilo. Aku zugu tamâta nenzi koipu isâu tu Paulo ma imo luma ara toŋge ilo. Andeta io zugu tamâta toŋge imâ ŋana imo kuku Paulo ilea papa.
Paulo itula pâri ara lâ Rom lawea
17 Kari ŋato ilâ lâ, ŋineŋga Paulo ipasupwa ilâ panzi Juda nenzi katonâŋa simo Rom tu ma simâ. Simâ sipâŋga lâ, ŋineŋga Paulo ipainzi tu, “Niŋgu-nambwe wukale, naŋa muŋga aveta vetâŋa toŋge ŋana atawa nenda ŋgu ndue kâ, ande tia. Aku naŋa muŋga alelea timbunda nenzi vetâŋa pinde, ande tia. Ambo taitu sikai naŋa kaika lâ Jerusalem, ŋineŋga siona alâ Rom nenzi koipu mbaunzi ilo. 18 Aku Rom nenzi koipu simo nia ŋinde nde siloŋo naneŋgu ŋgua lâ, aku sisama tu naŋa muŋga aveta vetâŋa soki, ikura ŋana ma siona alâ panzi zugu tamâta ŋana ma sipu naŋa pâta amâte kâ, ande tia. Mine kala ilonzi patea tu ma siyaute naŋa piti alâ. 19 Andeta kinzi Juda tamâta nde ilonzi ilelea ŋgua ŋinde, kala naneŋgu nzâla toŋge tia. Mine kala aporo ano kaika tu Koipu Ŋalae Kaisara simbo nâ ma iloŋo naneŋgu ŋgua. Andeta naŋa ŋandai asowe ŋgua lâ warakâŋgu neŋgu ŋgu tininzi ŋana nenzi vetâŋa toŋge ŋga. 20 Mine kala naŋa muŋga nâ apasupwa imâ pami. Naŋa iloŋgu tu amorami wa aporo ŋgua pami wa. Kinda Isrel tamâta uru tao tininda ŋana Maro Kindeni tu ma iveta vetâŋa ara pa kinda, aku ŋana duvi ŋinde kâ kinzi sipa naŋa lâ wâlo kaika.”
21 Paulo iporo ŋgua mine lâ, ŋineŋga kinzi Juda tamâta siporo taulo tu, “Maka ŋandai kamora pepa toŋge iyoka pa Judia tâno imâ pama ku itula ŋgua pwataki ŋana noko kâ. Aku ŋandai kamora ninda-nambwe Juda tamâta toŋge imâ ipâŋga ŋine ku itapâri noko parina pama wa iporo ŋgua sakamao pinde ŋanano ŋga. 22 Mine kala maka iloma tu noko tamwata ma kuporo kutula ne ilo-kalo pwataki pama kaloŋo. Maka kasama tu kinzi tamâta simo lawea ndoni nde uru siporo ŋgua sakamao ŋana miki ŋgu ŋine uru kalomi tawana Yesu.”
23 Ŋineŋga sipatea zo toŋge ŋana ma siloŋo Paulo ne ŋgua kâ. Zo ŋinde ipâŋga lâ, ŋineŋga tamâta ŋgu ŋalae tina simâ pa luma ŋinde Paulo imo ilo. Aku mboyo, ŋineŋga Paulo itula ŋgua panzi ŋana Maro Kindeni ne mâsi ŋana ikai maro panzi tamâta kâ. Aku itula ŋgua pinde panzi ŋana Mose ne ŋgua tukuŋa aŋga kinzi ŋgua-tulâŋa tamâta nenzi ŋgua tona. Ilo tu ne ŋgua ma igagati ilonzi kalonzi, ŋana ma kalonzi tawana Yesu. Iporo itula ŋgua mine lee, kari indue lala. 24 Tamâta pinde nde siloŋo Paulo ne ŋgua ku kalonzi tawana Yesu, aŋga pinde nde kalonzi tawana tia.
25 Kinzi ilonzi ikeno piti piti, kala sipawa ŋgua lâ warakanzi ŋgininzi. Mine kala Paulo iporo ŋgua toŋge kilo, ŋineŋga simandi ŋana nzarananzi siyâti silâ kâ. Ande Paulo iporo ŋgua mine tu, “Koroani Sapâŋa muŋga iporo pa ŋgua-tulâŋa tamâta Aisaia, aku ŋgua ŋinde iyoke timbunda nenzi mâsi. Ŋgua ŋinde nde ikeno mine tu,
26 ‘Noko ma kulâ panzi ŋgu ŋinde ku kuporo mine panzi; “Miki ma katambira taŋami, andeta ma kasama ŋgua duvi kilala tia. Miki ma matami pareŋge, andeta ma kamora kelekele toŋge tia.” 27 Ŋana tu tamâta ŋgu ŋine ilonzi nde pasâe lâ, aku taŋanzi ikai pwapwaka nâ ŋana siloŋo ŋgua kâ, aku sipono matanzi marumbu lâ. Ambo siveta mine tia, ande ma matanzi simora kelekele, aku taŋanzi ma siloŋo ŋgua, aku ilonzi ‘ma sisama ŋgua duvi, ku ma sipalele ilonzi kalonzi simâ pa naŋa, aku naŋa ma aveta tininzi ara kilo. Andeta tia.’
28 Mine kala naŋa iloŋgu tu miki ma kasama ŋine sondo; Maro Kindeni nde itula ŋgua pwataki panzi tinikoa ŋgu ŋana i ne mâsi ŋana ikainzi tamâta piti lâ kondoma ilo. Kinzi ma sipaveta kuku i ne ŋgua.” [ 29 Paulo itula ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga kinzi Juda tamâta siyâti silâ. Aku siveta ŋgua pawaŋa ŋalae tina lâ warakanzi ŋgininzi.] *29 Nia ndoyo, ŋgua ŋine kala ikeno ŋgumbi ilo [], ande ikeno lâ pepa tini tia. Mine kala kinzi ilo-kalo tamâta situ tamâta toŋge ipâŋga lâ muli nde iseŋge ŋgua ŋine ilâ kuku ŋgua ikeno muŋga.
30 Aŋga Paulo nde imo luma ara ŋinde ilo ikura mbwera rua. I tamwata iko luma ŋinde. Aku uru iveta kie ara nâ panzi tamâta rârâni soka simâ ŋana sikalele i kâ. 31 Paulo uru itula ŋgua ŋana Maro Kindeni ne mâsi ŋana ikai maro panzi tamâta kâ. Aku uru ipanananzi tamâta ŋana Maro Ŋalae Yesu Kirisi parina kâ tona. I uru iporo kaika ndo, aku tamâta toŋge ikura tu itu kaika ŋana i kâ, ande tia.

*28:29 29 Nia ndoyo, ŋgua ŋine kala ikeno ŋgumbi ilo [], ande ikeno lâ pepa tini tia. Mine kala kinzi ilo-kalo tamâta situ tamâta toŋge ipâŋga lâ muli nde iseŋge ŋgua ŋine ilâ kuku ŋgua ikeno muŋga.