26
I lauala Iesu ꞌana laugiva faifaina.
1-2 Sou 12:1-27; Mad 20:18Iesu yana mai-vaitugana faifaina i ve i ꞌaꞌavana, mulieta yana tovetutuyamavo i vonedi i vo, ꞌAkonadi ꞌwa ꞌasetai ꞌaiata ꞌailuga i na ꞌaꞌavana Sakali Uviꞌagalatagona i na velamu. Tutuyanina ꞌwaineye yau a vetomotogaotoga i na ꞌaniveleneku i na tutufwaseku ꞌai lagalagana ꞌwaineye.”
Tutuyanina ꞌwaineye tovelomu ꞌadi toꞌedakumetavo wata me Diu toꞌedakumetavo ꞌauꞌauveadi i vaꞌauta tovelomu ꞌadi toꞌedakumeta bwaikina ꞌana wagava Kaiafa yana vanuga bwaikina ꞌwaineye. Bei i veifufu baniꞌodi i na munega givagivayega Iesu i na ꞌiveꞌavini i na luvewafai. Siwe wata i vo, Kebu sakalie ta na ꞌiveꞌaviniga i na nunago tomotoga fuedi i na daba fai nuanuadi Iesu.”
Iesu ꞌana iwaga ꞌatamana Bedani ꞌwaineye.
Iesu bola i miamia ꞌatamana Bedani, Saimoni kumanina basenadi i vewaiwaiseselaga yana vanuge. I ꞌaniꞌani nika tamu vavine bunama i mieni, magaina ꞌatumaina wata ꞌana tutula bwaikina Iesu navaꞌauna i iwagi. Bei i koiaga kileu i ꞌidewai ꞌana ꞌisa ꞌatumaiotogina, ꞌana wagava alibasita.
Iesu yana tovetutuyamavo i ꞌiseni ma yadi luvulewa i manini i vo, Awale bunama i veꞌamubwadodoyeni? Bunamanina i lubwaineni i da vekimwaneyeni mani bwaikina i da veluagai ꞌwainega wekowekoma i da ꞌivaisedi.” 10 Iesu yadi nuanua i ꞌasetai bega i vonedi i vo, Vavine kebu ꞌwa na ꞌivebunumayagi. Naninina i ꞌidewaiga ꞌatumaiotogina ꞌwaikuye i lubwaineni. 11 Wekowekoma tutuya fuedi taiadi ꞌwa na miamia weꞌe yau kebu. 12 Ion 19:40I iwagikuga tomogoku i ꞌidewa-vagaseni ꞌaku veꞌufa faifaina, me Diu yada sauluva baniꞌodi. 13 A vona mogitana ꞌwaimie, bola Valaku ꞌAtumaina i na luluꞌageyeni fwayafwaya matatabuna ꞌwaineye, vavinenina yana folova ꞌwaikuye wata i na luluꞌivoneyeni ꞌana ꞌeba nuaveꞌavina.”
Iudasa nuanuana Iesu i na ꞌetogiluveni.
14-15 Mulieta Iesu yana tovetutuyamavo 12 ꞌwaidiega tamu iadi ꞌana wagava Iudasa Isakaliota i nago tovelomu ꞌadi toꞌedakumetavo ꞌwaidie i vonedi i vo, ꞌAiꞌedi Iesu a na ꞌaniveleneniga ꞌwaimie avaꞌai ꞌwa na veleku?” Yana vona i noganogaiga kileu siliba matatabuna 30 i veleni. 16 Tutuyanina ꞌwainega i nagoga Iudasa i velamu i lalauala ꞌedaꞌeda ꞌatumaidi Iesu ꞌana ꞌetogiluva faifaina.
Iesu ma yana tovetutuyamavo i ꞌani.
17 Sou 12:14-20Me Diu Sakali Uviꞌagalatagona ꞌana ꞌaiata ꞌeba velamu ꞌwaineye beledi kebu ꞌana ꞌivebwaika i ꞌaniꞌani, ꞌadi ꞌeba tolinuataꞌi basenadiotoga Yaubada tubudiavo i ꞌitaꞌitaꞌiedi ꞌawalawa Itifita ꞌwainega faifaina. ꞌAiatanina ꞌwaineye Iesu yana tovetutuyamavo i maia i velutolieni i vo, Avaꞌaibe bei nuanuamu Uviꞌagalatagona ꞌana ꞌaniꞌani ꞌa na ꞌidewadewa?” 18 Iesu yadi velutoli i tutuli i vo, ꞌWa na nagoi Ielusalema, tomogonina ꞌakonadi ꞌwa ꞌasetai, ꞌwa na voneni ꞌwa na vo, Yama Tove i vonaga yana tutuya ꞌakonadi i leꞌwa nuanuana ꞌima yana tovetutuyamavo taiadi Uviꞌagalatagona faifaina ꞌa na ꞌani yamu vanuge.” 19 Yana tovetutuyamavo i tauya i nagoi, avaꞌai Iesu i vonediga Uviꞌagalatagona faifaina i ꞌidewadewa.
20 ꞌAkonadi i lavia, bega Iesu ma yana tovetutuyamavo 12 i maia i miabui i na ꞌani. 21 I ꞌaniꞌani Iesu i vonedi i vo, A vona mogitana ꞌwaimie, ꞌwaimiega tamu i na ꞌetogiluveku. 22 Tovetutuyamavo yana vona i nogai nuafoudi i veviga bega ꞌaitamogana ꞌaitamogana i vevelutolieni i vo, ꞌAuvea, voke yau, siwe a nuani kebu.” 23 Same 41:9Iesu i vo, ꞌAma ꞌailugana ꞌama beledi ꞌa luluꞌutuva ꞌaivoeye, kumanina.” 24 Basenadiotoga i kilumi Yaubada yana Buki ꞌwaineye yau a vetomotogaotoga i na nikeku a na wafa, i vonaga mogitana, weꞌe yau a vetomotogaotoga ꞌaku toꞌetogiluva nuakalikalina. ꞌAko kebu i da tubugaga ꞌatumaina, siwe fai i tubuga yana sakonanina faifaina veviga bwaikina i na veluagai.” 25 Iudasa, taunina toꞌetogiluva i vona i vo, Tove, voke yau, siwe a nuani kebu.” Iesu i vo, ꞌU vonaga, ꞌasaꞌaiana ꞌomu.”
Iesu yana ꞌani.
26 Ion 6:54-56Bola i ꞌaniꞌani, Iesu ꞌaniꞌani i ꞌewai, i vekaiwa Yaubada ꞌwaineye mulieta i ꞌivivia i ꞌaꞌavana yana tovetutuyamavo i veledi. I vonedi i vo, ꞌAniꞌani deꞌe ꞌasaꞌaiana tomogoku, ꞌwa na ꞌewai ꞌwa na ꞌania.”
27-28 Sou 24:8; 1 Kol 10:16Mulieta oine ma vedina i ꞌewai, i vekaiwa Yaubada ꞌwaineye i ꞌaꞌavana i veledi i vo, Matatabumi ꞌwa na yemu. Oine deꞌe ꞌasaꞌaiana dayagiku, i na ilolo fuemi faifaimi bega Yaubada yami sakona i na nuatavunidi. Yaku wafanina ꞌwainega Yaubada yana Veakutagona ꞌIvauna basenadi faifaina i vonaꞌawaufaufa i na velamu ꞌwaimie. 29 A vona mogitana ꞌwaimie, oine deꞌe kebu wata a na yemuga, i na nagoga mulieta oine ꞌivauna taiadi ta na yemu Tamaku yana ꞌEba Veimea nageneye.” 30 Iesu i vonaꞌaꞌava lei subisubia tamu i silakai i lei mulieta i nago i laka ꞌOya Olive.
Iesu i vona-vagata Fita i na veꞌeweniga faifaina.
31 Ion 16:32; Sek 13:7Iesu i vona yana tovetutuyamavo ꞌwaidie i vo, ꞌAko lovananina matatabumi ꞌwa na degaloveku fai basenadiotoga Yaubada yana Buki ꞌwaineye i kilumi faifaimi i vo,
Yaubada toꞌisaveꞌavina i na nikei i na wafa, weꞌe ꞌaisaya
sifi i na veꞌaladegadega.”
32 Mad 28:7Vonanina i kilumiga i na nikeku faifaina mogitana, siwe tutuyanina Yaubada i na sivetovoiku a na kumeta a na nago Galili bei ta na veluaga.”
33 Fita i vona-matayoꞌo i vo, ꞌAiꞌedi tomotoga matatabudi i na degalovemu, weꞌe yau kebu tamu saiꞌafo a na degalovemuga.” 34 Mad 26:69-75Iesu Fita i voneni i vo, A vona mogitana ꞌwaimuye ꞌako lovane bola kamukamu kebu i na kwagega nagami tutuya ꞌaitonu ꞌu na bavusebeku.” 35 Fita i vo, ꞌAiꞌedi taiadi ta na wafaga i lubwaineku, siwe kebu a na vo, Yau Iesu kebu a da ꞌasetaiga.” Avaꞌai Fita i voneyeniga, enavo ꞌifwaidi wata baniꞌodi i vona.
Iesu i nago Gedesemani bei i veluꞌui.
36 Mulieta Iesu ma yana tovetutuyamavo i nagoi tamu walaꞌai ꞌatumaina ꞌwaineye ꞌana wagava Gedesemani, bei yana tovetutuyamavo i vonedi i vo, Side bei ꞌwa na miabui ꞌwa na miamiani, yau sino bei a na nago a na veluꞌui.” 37-38 Ion 12:27Tomotoga ꞌadi ꞌaitonu i vonedi taiadi i nagoi, Fita, wata Sebedi natunavo ꞌadi ꞌailuga Iemesa wata Ioni. Venuafouviga wata nuavita bwaikina Iesu i vebaeni i vonedi i vo, Yaku nuavita bwaikaotogina ꞌwa da vo nuafouku i da ꞌeꞌetokadia wata ꞌwainega saiꞌafoga a na wafa. Side bei ꞌwa na miamia kebu ꞌwa na ꞌenoga ta na ꞌisaꞌisa.”
39 Ibu 5:7-8I vaganago i lumataꞌafufu i veluꞌui i vo, Tamaku, ꞌaiꞌedi yamu nuanua i na lubwaineniga vita deꞌe wata wafa ꞌu da ꞌewadi ꞌwaikuyega. Siwe ꞌasaꞌaiana, deꞌe kebu yau yaku nuanuaga, ꞌomu yamu nuanua bega a na vematayakeyakenimo.”
40 I veluꞌui i ꞌaꞌavana i vilai i nago yana tovetutuyamavo i ꞌisedi i ꞌenoꞌenovi. I luvagonidi Fita i voneni i vo, Awale ꞌwa ꞌenoꞌenovi, ta da ꞌisaꞌisa ꞌawasasa ꞌaitamogana. 41 ꞌWa na ꞌisaꞌisa wata ꞌwa na veveluꞌui nika kebu vetalaimimila ꞌwaineye ꞌwa na beꞌuga. Nuanuami ꞌwa na ꞌivaiseku siwe yami toketokena i mwea.”
42 Ibu 4:15Wata ꞌana veluga Iesu i vaganago i veluꞌui i vo, Tamaku, ꞌaiꞌedi kebu ꞌana fata ꞌaku vita wata wafa ꞌu na ꞌewadiga, ꞌasaꞌaiana a tauyeku ꞌwaidie, yamu nuanua a na ꞌidewai.” 43 Wata i vilai i mai yana tovetutuyamavo i ꞌisedi i ꞌenoꞌenovi fai matadi i duduna-ꞌafoꞌafo. 44 Wata i ꞌiawedi i vilai i nago ꞌana vetonu i veluꞌui, yana veluꞌuinidi i luvaituganidi.
45-46 Mulieta i vilai i mai yana tovetutuyamavo i vonedi i vo, ꞌOmi ꞌalo ꞌwa ꞌenoꞌenovi. ꞌWa ꞌisanaweni, ꞌaku toꞌetogiluva i leꞌwa. Yau a vetomotogaotoga yaku tutuya ꞌakonadi i leꞌwa bega i na ꞌaniveleneku tosakona yadi toketokena ꞌwaineye. ꞌWa tovoi ta na nagoi ꞌwaidie.”
Iesu ꞌana ꞌiveꞌavina.
47 Bola Iesu i veveifufu nika Iudasa i mai, kumanina tamu Iesu yana tovetutuyamavo 12 ꞌwaidiega. ꞌAilaꞌa bwaikina taiadi i maia, ma yadi kefata wata fulumai, tovelomu ꞌadi toꞌedakumetavo wata me Diu toꞌedakumetavo ꞌauꞌauveadi ꞌwaidiega i vetunedi i maia. 48 Toꞌetogiluvanina ꞌakonadi ꞌailaꞌa i vona-vagasedi yana tugusa i vo, Tomogonina a na ꞌavalamaigiga, kumanina nuanuami, ꞌwa na ꞌiveꞌavini.” 49 Tutuyanina i leꞌwai, Iudasa tonovina i nago Iesu i ꞌavalamaigina i voneni i vo, Tove, kaiwa.”
50 Iesu i voneni i vo, Iaku, avaꞌai nuanuamu ꞌu ꞌidewa-matayoꞌoi.” Mulieta Iudasa enavo i maia Iesu i toke i ꞌiveꞌavini. 51 Ion 18:26Tamu Iesu yana tovetutuyama i ꞌisedi, yana kefata i yoꞌei tovelomu bwaikina yana tofolova igodi i da nikei tanigaꞌavana i tutuomuya. 52 Iesu tovetutuyamanina i voneni i vo, ꞌU ꞌailove, yamu kefata ꞌana ꞌeba ꞌaidodoga ꞌwaineye ꞌu dodogi, egavo kefatayega i na vetalagaga wata mali tomotoga kefatayega i na luvewafadi. 53 ꞌWa da nuani, ꞌaiꞌedi nuanuaku a da veluꞌui Tamaku ꞌwaineye, anelose ꞌailaꞌa 12 ꞌalo ꞌaivia baniꞌodi i da vetunedi i da ꞌitaꞌitaꞌieku. 54 I da ꞌitaꞌitaꞌiekuga, avaꞌai basenadiotoga i kilumiga Yaubada yana Buki nageneye naninidi i lubwainedi i na souyedi, ꞌako kebu ꞌadi mogitana i da souyediga.”
55 Tomotoganidi i maia Iesu ꞌana ꞌiveꞌavina faifaina i vonedi i vo, Yau ꞌwa da vo toꞌainike bega ꞌwa maia ma yami kefata wata fulumai ꞌaku ꞌiveꞌavina faifaina. ꞌAiata ꞌaitamogana ꞌaitamogana a mimiabui vanuga ꞌeba veluꞌui nageneye a veve siwe kebu bei ꞌwa da ꞌiveꞌavinikuga. 56 Mad 26:31; Ion 16:32Weꞌe naninidi ꞌwa ꞌidewadiga ꞌwaikuye nika avaꞌai basenadi Yaubada yana toluꞌivonavo i kilumidi faifaiku yana Buki ꞌwaineye, ꞌadi mogitana i souyedi.”
Iesu i vonaꞌaꞌavana yana tovetutuyamavo matatabudi i degalovei.
Iesu i tovoi Diu Kaniselo matadie.
57 Lovananina ꞌwaineye veꞌetoboda ꞌadi tovevo wata me Diu toꞌedakumeta ꞌauꞌauveadi i vaꞌauta tovelomu bwaikina yana vanuge ꞌana wagava Kaiafa. Toꞌiveꞌavinanidi Iesu i ꞌewai i mieni ꞌwaidie. 58 Fita i yogoꞌwaila siwe ꞌaniꞌieogose kebu lilivadie, i nago i luku vanuganina ꞌana kali nageneye, tanotanoge i miabui tolugaviavo taiadi, Iesu i vemataꞌiꞌiꞌieni.
59 Vanuganina nageneye tovelomu ꞌadi toꞌedakumetavo wata ꞌifwaidi Diu Kaniselovo Iesu yana vonayavuga i noganogai nuanuadi vekaliega i na ꞌivewafai, siwe kebu tamu yana sakona i da veluagaiga. 60-61 Ion 2:19-21Tomotoga fuedi i tovoi i luꞌivona-vekavekali siwe kebu mogitanaga. Mulieta ꞌeba veꞌaꞌava ꞌwaineye tomotoga ꞌadi ꞌailuga i tovoi i vona i vo, Tamu tutuya ꞌa nogai deꞌe kumanina i vo, Yau vanuga ꞌeba veluꞌui a da geuyaga, ꞌaku fata ꞌaiata ꞌaitonu nagedie a da vetovoi-vaitugani.” 62 Tovelomu bwaikina i tovoi i voneni i vo, I vevitamuga, bonadi ꞌu tutuli, i vona mogitana ꞌalo kebu?”
63 Ais 53:7Siwe Iesu kebu tamu avaꞌai i da voneyeniga i veveꞌwada. Wata tovelomu bwaikina i velutoli-vaitugana Iesu ꞌwaineye i vo, Yaubada miamia-vagaina mataneye ꞌu na vona mogitana kebu ꞌu na vekaliga, mogitana ꞌomu Keliso, Yaubada ꞌana Venuaꞌivina wata Natuna ꞌalo kebu?” 64 Dan 7:13; Mad 24:30Tovelomu bwaikina yana velutoli Iesu i tutuli i vo, ꞌU vonaga, ꞌasaꞌaiana baniꞌodi. Siwe matatabumi a na vonemi. ꞌAwaie yau a vetomotogaotoga ꞌwa na ꞌiseku ma yaku veimea Yaubada Bwaikaotogina ꞌana ꞌatagiega a na miabui, wata abamega a na obuobuma waowa ꞌwainega.”
65 Ion 10:33Iesu yana vona faifaina tovelomunina ma yana kamogala ꞌana talauma i silabuꞌi i vo, ꞌWa nogai? I vona-awadamana Yaubada ꞌwaineye. ꞌAkonadi yana sakona ꞌwa nogai, tovevita ꞌifwaidi ꞌasaꞌaiana, kebu i na vonavonaga. 66 Ion 19:7; Vei 24:16Weꞌe ꞌomi ꞌwa da nuani i na wafa ꞌalo kebu?” Kaniselovo yana vona i tutuli i vo, Yana vonanina ꞌana nogaya i lubwaineni wafa.”
67-68 Ais 53:5Mulieta i kiwakiwala maigineye, nimadi i nunumidi i nikenikei, i ꞌaꞌavana matana i umadina nimadiega i nikenikei wata i sidibidibieni i vo, ꞌOmu igodi Yaubada ꞌana Venuaꞌivina, yama fio, ꞌu da nuaniga aitoi i nikemu?”
Fita i veꞌeweni Iesu.
69 Weꞌe Fita i miabui i miamia tanotanoge, i miamiaga nika tamu vavine, tovelomu bwaikina yana tofolova, i mai i voneni i vo, Iesu tomogo Galili, ꞌomu wata taiadi ꞌwa yabayaba.”
70-71 Siwe tomotoga fuedi matadie i veꞌewa i vo, ꞌOmu avaꞌai ꞌu vonevoneyeni.”
Mulieta i vaganago kali ꞌana ꞌeba luku ꞌwaineye, wata tamu tofolova vevinena Fita i ꞌiseni tomotoga i vonedi i vo, Tomogo deꞌe Iesu tomogo Nasaledi taiadi i yabayaba.” 72 Nika wata Fita i veꞌewa i vo, Tamada, kebu tamu saiꞌafo a da ꞌasetai tomogonina.”
73 Kebu tutuya manamanawenaga, nika tomotoganidi bei i miamianiga i nagoi Fita ꞌwaineye i voneni i vo, Vona mogitana, ꞌomu tamu Iesu iana, yamu itu ꞌana nogaya ꞌomu wata Iesu ma fuemie me Galili.” 74 Nika Fita i veꞌawafatafata i vo, ꞌAiꞌedi a da vevekaliga, Yaubada i da nikeku, weꞌe aigodi, tomogonina kebu a da ꞌaseta-tonovi.” Fita i vonaꞌaꞌava nika kamukamu i kwage. 75 Mad 26:34I nogai, i nuani Iesu yana vona i voneniga i vo, ꞌAko lovane bola kamukamu kebu i na kwagega nagami tutuya ꞌaitonu ꞌu na bavusebeku.” Fita vonanina i nuani i souyeni ꞌatamane i taibwaubwau.

26:1-2: Sou 12:1-27; Mad 20:18

26:12: Ion 19:40

26:17: Sou 12:14-20

26:23: Same 41:9

26:26: Ion 6:54-56

26:27-28: Sou 24:8; 1 Kol 10:16

26:31: Ion 16:32; Sek 13:7

26:32: Mad 28:7

26:34: Mad 26:69-75

26:37-38: Ion 12:27

26:39: Ibu 5:7-8

26:42: Ibu 4:15

26:51: Ion 18:26

26:56: Mad 26:31; Ion 16:32

26:60-61: Ion 2:19-21

26:63: Ais 53:7

26:64: Dan 7:13; Mad 24:30

26:65: Ion 10:33

26:66: Ion 19:7; Vei 24:16

26:67-68: Ais 53:5

26:75: Mad 26:34