22
Ananeneaeyo ono vaunam
(Lukas 14:15-24)
Naije akato Yesus po ananeneae inta raura syeno akokoe muno akarijo Yahudi umawe mai jakato, pare, “Arono Amisye be akarive Apa kawasae mansai no mine vone so, Opamo aurata irati akarijo titi po ono vauname rave irati apa arikainye aije wemaisy. Akarijo titi umaso po vatano wanapatambe aije matutir indamu wo vatane mawainde one umaso rai, weramu vatano mawainde umaso wonayo udei.
Wetiva akarijo titi umawe po vatano wanapatambe aije kaijinta matutir akato pare, ‘Wapo raura nanto vatano syo mawainoe mai jakato wapare: Anaisyo one ratayaowa ntuna to. Syo maero sapijo mani rave inta maubai to indamu wandaisy. Ti wade ono vauname so rai!’
Weramu vatano mawaine umawe wonae wo raranivi, ti ude ramu, yara inta poroto no nawaisy, inta poroto no pasari indamu panamavumbe. Muno kaijinta nawamo wo vatano wanapatambe akarijo titi umawe aije maijar, wo mave tatugadi, umba wo maubaisy. Arono akarijo titi umawe po ayao umaso ranaun, pari rave. Weti po apa naite matutir indamu wo vatano mamuno wo apa vatane maowe maubaisy muno wo awa munije ramero taname rai.
Naije umba po raura nanto vatano wanapatambe aije mai jakato pare, ‘Ono vauname ratayaowa ntuna to weramu vatano syo mawainde umawe umamaisye rai ramu. Weti wata no unanuijo kota ama radirije raito, are nawirati wapo maen, wapo mawain indamu ude ono vauname so rai.’ 10 Weti vatano wanapatambe umawe wuruta kobe no unanuijo kota ama radirije raito, umba wo vatano uma unanta maijoe manunugambe vintabo—vatano manuga ngkove nawe, vatano ukakainoanive nawe, manugan mbintabo. Naije yavaro ono vauname ntairijo vatano wanuije umawe mansai.
11 Umba akarijo titi umaso siso po vatano utavondijo ono vauname umaso raije maen tenambe. Muno po vatane inta aen no awa yasyin, wepamo po ansuno ono vauname inta rave ramu. 12 Weti po anajo pare, ‘Arakove, mbeanimaibe irati winde no so nyo ansuno ono vauname inta rave jewen?’ Weramu vatane umaso manin bayave, po ayaowe rasakinave kakai. 13 Umba akarijo titi umaso po raura vatano wanapatambe aije mai pare, ‘Wapo ajoe aneme raokokaisy, umba wapo amaugusyo kaumuro marane rai. No ratuije poyov tawan muno siuri tutir.’ ”
14 Umba Yesus po ananeneae umaso ama ine raura kakavimbe pare, “Amisye po vatane wanuije mansawain, weramu wanui jewen yara kavinta vayave nanawirati Po mapatimu indamu utavondi Apa kawasaeyo be akarive maije mai.”
Ananyao pajak raunanto pemerinta ai
(Markus 12:13-17; Lukas 20:20-26)
15 Naije vatano Parisi wanugan wayao ware wo Yesus atopano Apa ana daura rai. 16 Weti Parisi wo awa arakovo utavondi maije inta matutir ude Yesus ai, muno vatano usisa varoro Akarijo Titi Herodes aije inta utavondijo mai tavon. Ude wo raura Yesus ai ware, “Injayo Kurune, reamo naenamo Nyo ayao tugae obo raura muno Nyo Amisye apa bekere raura tugaive vatane mai. Nyo vatane masyanive ramu muno Nyo vatane inta mansamamaribe ramu. 17 Weti reamare Nyo raura reansai animaisye mi Nyo ratantona ana so rai: Mamaisyo wama ananyao raijamo wamo pajak ravae dako jewena e? Wamo doije raunanto Akarijo Titi Roma Kaisar ai rako jewen kaije?”
18 Yesus po awa bekero mamune raen to, ti Po raura nanto mai pare, “Wapa angkarije ntapekan! Wabeanimaibe wapare wapo inatopan? 19 Syare wapo doije vasye inta rarorono Rinai, wemirati veano pajak ravae.” Weti wo doije vasye inta raunanto Ai. 20 Umba Po manajo pare, “Arepa amune mi no no doije raije so? Arepa tame mi so?”
21 Umba wo raura nanto Ai ware, “Akarijo Titi Roma amune ma muno apa tame mije.”
Umba Yesus po raura nanto mai pare, “Akarijo Titi Roma apa ma, weti animaisye mirati po ranajo wasai, wapo raunanto ai. Muno animaisye mirati Amisye po ranajo wasai, wapo raunanto Amisye ai tavon.”
22 Arono wo ayao umaso ranaunoe, unantaive rai. Umba wuje wuruta Yesus aora.
Yesus po ayao wene muno kovakatoe raura
(Markus 12:18-27; Lukas 20:27-40)
23 Masyoto naije vatano Saduki inta ude no Yesusa nui. Wenawamo wo ratantona ware arono munije ama akari, vatano ugwenen to nawamo ukovakatoe ramu. Umba ubeker wo Yesus atopano Apa ana daura rai, weti wo raura Ai ware, 24 “Injayo Kurune, Musa po ananyao raugaje wansai pare, ‘Ranivara anya inta kakai yara apa arikainye meweno ai, weamo apa rijate inta noamo po apa anamugo kavinije umawe raovan akato indamu ama arikainye inta aenamo nanto teto ajayo anui uma kakaijoe apa tanoane rai jakato.’ Musa apa ananyao no tai maisy. 25 Weti vatano una no reama yasyin mano kaururum ube arakobe. Awa anuije baunam, umba kakai, apa arikainye meweno ai. Weti apa anamugo kavinije mamo apa rijato no akaje aije po raovan akato. 26 Weramu rijate umaso kakai tavon, apa arikainye meweno ai. Ana maisyare omaisye bo mirati no aya rijato mandeije ai muno miridije nde irati rija dave kaururume ai. 27 Umba wanya umawe taune ngkakai tavon. 28 Maisyare omaisyamo, arono munije ama akari vatano ugwenen to maijasea ukovakato, wanya umawe mamo are pi apaura rai? Weye vatano kaururum umawe wo raovan to!”
29 Umba Yesus po raura akananto mai pare, “Weapamo wapo Ayao Amisye raen kobe jewen muno wapo Amisye apa vambunine raene ramu, ti wapantatukambea. 30 Arono vatano ugwenen to maijasea ukovakato no wene rai, indati ubaunam akatoe ramu, yara unoare maisyare muno naito Amisy uno no munijo ntitije mansamaisy. 31 Muno ananyao vatano ugwenen yara ukovakato somamo, wasaemen dako Ayao Amisye mo ratoe rai, arono wusyinoe Amisye po raura pare, 32 ‘Risyamo nya aneno Abraham, muno Isak, muno Yakob, awa Amisye pi Risy’ Keluaran 3:6? Ayao umaso ama tunato raije mare anene umaso ugwenen to weramu manawayoe tuna tawan. Maisyare omaisy, Amisye pamo vatano ugwenene awa Amisye pa jewena, yara vatano ujaisye awa Amisye pije.”
33 Arono vatano wanuije umaso wo Yesus apa ananyao ranaun, unantaive rave rai.
Ananyao mbe mobe
(Markus 12:28-34; Lukas 10:25-28)
34 Vatano Parisi wo ranaun Yesus apa ayao mbambunin ti vatano Saduki wo ayaowe rasakinavo Ai kakai. Weti Parisi wanugan akato, umba ude Ai jakato. 35 Umba kuruno akari mbaro Ananyao Musa rai inta no no awa yasyin po Yesus anajo indamu po atopano Apa ana daura rai. 36 Pare, “Injayo Kurune, ananyao rui mirati manakoe no Ananyao Musa rai ti mbe mobe ananyao kotare rakivan tenambe?”
37 Yesus po raura akananto pare, “ ‘Muiny irati nya Amisye ai rave. Nanuga ntenami muiny irati Ai muno nya ana ndatantona ntenami rai muno nya vambunine rai tenambe.’ Ulangan 6:5 38 Ananyao umaso mamo ananyao manakoe muno mbe mobe. 39 Muno ananyao jirum mo ramai tavon no taiso: ‘Muiny irati nya arakove mansai maisyare muno taune wimuinyo taune nai wemaisy.’ Imamat 19:18 40 Ananyao jirume umaso onayamo Ananyao Musa muno Ayao Anawae ama ananyao tenambe ama nori rati yai.”
Mesias opamo Daud apa ajavi muno apa akarije pije
(Markus 12:35-37; Lukas 20:41-44)
41 Umba Yesus po vatano Parisi wanugan no naije manajo pare, 42 “Animaisye mirati wapo ratantona Mesias ai? Arepa ajavi pije?”
Umba wo raura nanto Yesus ai ware, “Opamo Daud apa ajavi pije.”
43 Umba Yesus po raura akananto mai pare, “Weramu Daud taune po Mesias aura pare Opamo apa Akarijo Titi pije! Weye Anawayo Vambunine mo Daud augav indamu po Mesias aura no taiso:
44 ‘Amisye po raura nanto sya Akarijo Titi ai pare,
“Nyaje ntuna no inanem ngkove rai java
Syo Nya marova maveaje utantuna no najo ate rai
indamu wimbe akarive mai.” ’ Mazmur 110:1; Arakov 2:35; Ibrani 1:13
45 Daud po Mesias aura pare, ‘sya Akarijo Titi pije,’ yara Mesias opamo apa ajavi pije!”
46 Vatane inta po ayaowe rasakinav akananto Yesus ai kakai. Masyoto naije kobe vatane wo asyani tenambe ti inta po anajo akatoe ramu.

22:32 Keluaran 3:6

22:37 Ulangan 6:5

22:39 Imamat 19:18

22:44 Mazmur 110:1; Arakov 2:35; Ibrani 1:13