5
Ttu vuelta nna du Jesús ru'a indatò' qui' Genesaret, bitùppa tè enne' ỹétse'ní ru'a lúe hàstaá qui'ni chi ruquini cą ne para gudà naga' quį titsa' qui' Tata Dios. Bilá' tènie chuppa ca barco to' dàa cą ru'a indatù'a. De chi beyàdi ca enne' yù'u le' ca bárcuá nna tsè'e tè cą huìi ca exxa nu rudàxu' ní cą bél·lá. Gutà'a tè Jesús le' ttu bárcuá nna. Bárcuá nna uccuą qui' Simón. Jesús nna gutìnanie Simón favor qui'ni gutsíga' bi bárcuá áti' tó' tè le' indaá. Gure' teníe nna gutixa'ánie ca enne' ỹétsi'á titsa' qui' Tata Dios dèsdeba le' bárcuá. Beyacca diba gunnie nna rèe Simón: Betsíga' bárcuį lahui' indį lá nna liudàl·la ca exxą' para gudàxu' le bél·lá. Becàbi tè Simón nna ra bi e: Maestro, betù èlà ba gutsé'e tu' chi betsaníni tu', ni ttú bél·la ni'i gudàxu' tu'; pero de acuerdo lani titsa' qui' cuią'lu' nna, gudál·la'a' exxį. De beni cabi nu reáa nna bedàxu' cabi ttu cantidad ỹéniní bél·la hàstaá qui'ni chi reyatsiní éxxaa. Làniana lani seña ba gutàỹi cabi ca compa' qui' cabi yù'u le' attu bárcuá para qui'ni tsía cą cualani cabi. Bitsina' cą nna beditsàa' cą chuppa taá ca bárcuá hàstaá qui'ni áti'tó' taá làa binétsi cą por tántua la' ìdì'i qui' ca bél·laá. De bilá'ni Simón Pedrua nu uccua nna, bedu ỹibi bi ru'a lo Jesús nna ra tè bi e: Adilatsa' betse'e latsi' cuią'lu' inte', Señor, porqui'ni yala nu tul·la' ná'. Anía ra Pedrua porqui'ni guta' ttu la' rátsilatsi' lo losto' bi, ą'hua iyaba canu tsè'e lani bía, por nu uccua. 10 Anía tehuá guỹàcca' Jacóbua nna Juáan nna ca ỹi'ni Zebedéua, porqui'ni gutsé'e cabi júntubá lani Pedrua. Jesús nna rèe Simón Pedrua: Bittu gátsini lu'. Dèsdeba annana, ca enne' la guni le pescar. 11 Betsina' bá cabi lani ca bárcuá ru'a yúbitsiá nna, bethà'na taá cabi iyábani nna denó tè cabi e.
12 Loti' re' Jesús le' ttu yetsi nna bitsina' ttu nubeyu' itúỹianią ra'ni yetsu' yùtsù'. De bilá'nią Jesús nna beduỹíbį ru'a lúe bedètta' lúį loyu nna gutta'yunią ne nna rą: Senor, canchu calatsi' cuią'lu' nna huaccani cuią'lu' eyuni lu' inte'. 13 Làniana becàa tè né'e beláppe'e na ra tìe: Huacca látsa'a', beyàcca nàrì. Làniataá nna betua chì itsahue' qui' niá. 14 Lèe nna benie na recomendar qui'ni nú ttu tehuá nuỹa quixá'anią nna ra lée na: Huía ru'a lo sacerdótea para qui'ni ilá'ni bi lu', bete tè ofrenda qui' lu' tì'a nu beni Moisés mandado, muestra de qui'ni chi beyacca lu' nàrì, para qui'ni ccáỹe latsi' quį. 15 Pero adila uccua ca enne' saber nu cca qui' Jesús, hàstaá qui'ni ca enne' ỹetse' betùppa para gudà naga' quį quì'e ą'hua para eyunie cą de iyaba ca itsahue' qui' quį. 16 Pero lèe nna huía bée ca lugar yà'latsi', benie oración.
17 Ttu tsá nna re' Jesús ruquixa'ánie ca enne' ca enseñanza nu cca qui' Tata Dios. Nía nnu ỹùa huá canu gulàni religión nu lá Fariseo, ą'hua ca maestro canu nabia' tsè'gani nu ra lo ley qui' caniá. Lacą nna da' cą de iyaba ca yetsi to' qui' ituba región qui' Galilea nna Judea nna Jerusalén nna. Bilá'ni cą qui'ni Jesús nna reyunie ca enne' por la'huacca qui' Tata Dios lani e. 18 Bitsina' tè tuchùppa ca enne' nùà'ni cą ttu nubeyu' tíą lo ttu tá'a rà'nią parálisis, nìdirubani làa cca ttą́. Beyìla cą gaỹa la tté cą para gá'a cą le' yú'u nna quixa cą na ru'a lo Jesús. 19 Pero de tántua ca enne' ỹétse'á nna, labí betseláni cą gaỹa la gá'a cą, acca huappi chìa cą iqquia yú'u la nna guthàlia cą na guchìda cą nu rà'nia tsa'tsela taá camilla qui' niá tulíỹiani làti du Jesús le' yú'a. 20 De bilá'ni Jesús qui'ni yala fe té qui' quį lani e nna rèe nu rà'nia: Lu' nubeyu', chìba beyuniỹén látsa'a' ca tul·la' qui' lu'. 21 Làniana ca maestro de la ley lani ca fariséua nna gudulo cą belaba latsi' quį nna uccuani cą: Bianicca rinne nubéyu'į ca titsa' nu ná qui'ni làteruba Tata Dios innie luetsi ca tìtsa'ą' ni'i. Nuni ccani gunìttiluą ca tul·la' qui' ca enne' canchu álahua tsua' teruba Tata Dios cá. 22 Pero Jesús nna gutelí taánie ti'iỹa ná la' rulábalatsi' qui' quį, acca rèe cą: Biani la' rulábalatsi' ní nua' té lo losto' le cá. 23 Tsí adí ỹá ná bá épa'a' nubéyu'į: Chi beyuniỹén látsa'a' ca tul·la' qui' lu', o tsí épa' telá ya' ą: Beyatha nna gùda' acca. 24 Pues annana gulué'nia' le qui'ni inte' Nubeyu' de Ỹiabara' nna té la'huacca quia' le' yétsiloyuį para eyuniỹén látsa'a' ca tul·la'. Làniana bel·luítse'e nu rà'nia nna rèe na: Beyatha nna, bedi' camilla qui' lù'ą' nna beyya litsi' lu'. 25 Nubeyu' paralíticuá nna luegu taání beyatha chìą ru'a lo taá iyaba canu tsè'e nía, bedi' tìą camilla nu nùà'níní cą na tahua' cą na nía nna, deyya tìą lìtsi'į nna yala rudàlianią Tata Dios. 26 Iyaba cą nna uccuaỹí yà'aba latsi' quį nna bedàliani huá cą Tata Dios nna yala la' rátsilatsi' guta' lo losto' quį nna ra cą: Annana chi bilá'ni ri'u ca cosa nu dacca' iquíla'ní latsi' ri'u.
27 Gutè diba ca cosį nna beria Jesús nía nna bilá'nie ttu nubeyu' láą Leví ną́ empleado qui' gobierno nna ri'ą ru'a meỹa làti ría ca enne' huìỹa qui' impuesto. Jesús nna ra tìe na: Gutà, tanó inte'. 28 Levía nna bethà'na taą́ iyábani nna guduli tìą nna díą lani Jesús. 29 Làniana benią ttu banquete ỹénitse' para Jesús le' lìtsi'į. Tsè'e huá iỹétse'ní canu ruquiỹa qui' impuesto, ą'hua adí bá ca enne' ỹùa cą lo méỹaá lani cabi. 30 Ca maestro de la ley nna ca fariséua nna yala betìtse'él·la' cą ca enne' ruthète'ni Jesús nna ra cą: Bianicca rì'ya ro ba le lani canu ruquiỹa qui' impuesto ą'hua lani adí canu fuera ni'i. 31 Becàbi Jesús nna rèe cą: Canu bihua ra'ni nna, pues bihua riquína'ni cą médico, sino làteruba canu ra'ni. 32 Labí daya' para gáỹia' ca enne' tsè' sino canu tul·la' la para eyacca cą arrepentir.
33 Làniana ra tè cą Jesús: Bianicca ca discípulo qui' Juáan nna yala ayunar runi cą, ą'hua puro oración bá runi cą, ą'hua ca discípulo qui' ca fariséua nna. Atsi'íni ca discípulo qui' lù'ą' nna gù'ya ba nna go ba nna runi cą. 34 Lèe nna rèe cą: Tsí gá le canu tsè'e thá'a qui'ni gúchia cą làa go cą miéntraste du ba nubeyu' ruttsaná'a lani cą cá. 35 Pero i'yu tsá qui'ni ítua ènne'yu'a lahui' quį, lànialá nna guni cą ayunar.
36 Ą'hua gutixa'ánie cą attu comparación nna rèe: Lanú nuỹa richu ttu pedazo vestido cubi para éguá'ą remiendo ttu vestido viejo. Canchu anía runią nna, alàa rulá richèda'ą nu cúbía sino ą'hua pedazo lari' nu gùrúa nna labí retónią lani nu viéjuá. 37 Nìhua lanú nuỹa rigá'ą vino cubi le' bolsa viejo nu de yéti, porqui'ni cáalá anía runią nna, entonces ca bolsa yétiá nna itsu' telá cą nna ilàlia vínuá, ą'hua ca bolsa yétiá nna labiru iỹu' cą. 38 Pero vino cubi nna íta'ą le' ca bolsa nu de yéti cubi; ą' modo nna tulappa bá gúchia bolsa yétiá lani vino cúbía. 39 Ą'hua nu ri'ya vino viejo nna labí catèhua latsi'į nu cubi, sino ina lą́: Bittu guníxia' vino cubi porqui'ni viéjuą' la nna adila tsa' ną́.