13
Tsá lanía nna biria Jesús le' yú'u nna huíe gùri'e ru'a indatù'a. Bitùppa tè iỹetse' ca enne' ru'a indatù'a làti ri'áa. Lèe nna gutè'e le' ttu barco nna guduánie nna gunne'e cą nna, gutixa'ánie cą iỹetse' ca comparación nu cca qui' yétsiloyuį nna ỹiabara' nna rèe: Ttu campesino nna díą huedal·la ỹua'. De chi yu'ą́ huedal·la ỹú'a nna binnia tí' ỹua' qui' niá cuitta' neda. Huadi tè ca bìnni to' nna bediga' cą ỹú'a. Atí' ỹú'a nna binnią le' íyyarrúe làti labí tegá guna' re'. Ỹú'a nna gul·lani tabą́ porqui'ni labí itettia ga re' guna'. Làniana gul·lani bitsa nna beqquèxu' taą́ ỹú'a nna gubitsi taą́, porqui'ni labí itettia ga día l·lúį. Atí' ỹú'a nna binnią làti yù'u huá l·lú ca yettse'. Pero ca yettsi'a nna gul·lani tehuá cą nna bedibàga' taá cą lo ỹú'a. Pero átí' ỹú'a nna binnią le' loyu bèbe làti benna tìą lènà' tsè': ttuą gayua' nna, áttuą gayùna' nna, attuą tsìi érua' nna. Nu calatsi' télini nna gudà nagui'į adí.
10 Làniana gubiga' ca discípulo qui'áa nna gunaba titsa' cabi e nna ra cabi: Biecca rinèni cuią'lu' ca enne' puro taá lani ejemplo cá. 11 Becàbie nna rèe cabi: Porqui'ni lebi'į teruba ná qui'ni télini le ca cosa nu cca qui' la' rigú'ubia' qui' Tata Dios nu labí chi bina ca enne' antes. Pero lacą nna labí ná qui'ni télini cą ca cosį. 12 Porqui'ni nuỹa diba té iỹeni quì'į nna, entonces lą nna gunią recibir adila iỹeni. Pero nu labí té quì'į nna, pues hàstaba tito' nu té quì'į nna ítua telą́. 13 Por nui nna acca rinéni ya' cą puro lani ejemplo bá; porqui'ni hua rinna' bá cą pero labí rilá'ni cą, ą'hua hua rudà naga' quį nna pero labí riyénini cą nihua labí ritelíni cą. 14 Nì nna cca cumplir lani lacą nu riquixá'a Tata Dios lo libro nu bedia Isaías enne' uccua profeta nna rèe:
Màsqui'ba gudà naga' le pero labí télini le.
Màsqui'ba tetsùni inna' le pero nihua labí ilá'ni le.
15 Porqui'ni ca enne' tsè'e le' yetsį nna chi bitechuní cą tul·la'.
Riyénini cą pero yala tàbi cani cą.
Chi bethàya lo quį para qui'ni làa ilá'ni cą.
Chi bethàya naga' quį para qui'ni làa iyénini cą.
Anía runi cą para qui'ni làa tsíalatsi' quį, nihua làa eyeqquia cą lani inte', para qui'ni gudilá ya' cą de ca tul·la' qui' quį.
16 Jesús nna beni bée seguir nna rèe: Ica'rubà le por nu rilá'ni le nna riyénini le nna. 17 Hualigani te' nia' le qui'ni iỹetse' ca profétaá ą'hua adí ca enne' canu beni nu rú'ulatsi' Tata Dios nna, yala gudà latsi' cabi ilá'ni cabi nu rilá'ni le, pero labí bilá'ni cabi ą. Uccua huá latsi' cabi iyénini cabi ca titsa' nu riyénini le, pero labí biyénini cabi cą.
18 Liudaáruhuá naga' le enseñanza acerca de enne' rudal·la ỹú'a. 19 Ỹua' nu binnia cuitta' nédaá nna ccą comparar nu riyénini titsa' nu cca qui' la' rigú'ubia' qui' Tata Dios, pero labí ritelínią na, entonces ril·lani tè numalua nna riguą ca titsa' nu biyada lo lòstu'į. 20 Ą'hua ỹua' nu binnia le' iyyarruéa nna ccą comparar nu riyénini ca tìtsi'į nna luego taá ríalatsi'į nna yala redácca'nią. 21 Pero labí re' tsìttsì ga latsi'į, acca tito' rúbá bechią, porqui'ni de gul·lani ca prueba lani ą nna rutsia latsi' ca enne' na porqui'ni ríalatsi'į quia', entonces luego taá redúl·la'a latsi'į. 22 Ỹua' nu binnia le' yèttsi'a nna, ccą comparar nu rudà naga' ca tìtsi'į pero yala nùyue canią por nu cca qui' bíį, ą'hua la' dàlatsi' qui' yétsiloyuį nna ruthàga' tabą́ ca tìtsi'į lo lòstu'į, acca labí lènà' tsè' runna cą para Tata Dios. 23 Pero ỹua' nu binnia le' loyu bèbèa nna, ccą comparar nu riyénini nna ritelí huánią ca tìtsi'į nna runną ttu lènà' tsè', tì'a ca ỹua' nu guyú'u lè'e quį gayua' nna gayùna' nna tsìi érua' nna.
24 Gutixà'a tènie cabí attu ejemplo nna rèe: Reino qui' Tata Dios nna cca huą́ comparar tì'a ttu enne' nu bedal·la bi semilla tsè' gani le' loyu qui' bi. 25 Pero de lo ti'áthi ca mozo qui' bía nna bìta contrario qui' bía nna bedal·lą ỹubànaba' le' loyu làti chi té ỹua'xtílaá, làniana bedà' tìą. 26 De chi té ỹú'a nna da' tehuá riduą ettse', pero bilá' huání qui'ni gul·lani ỹubànaba' le' lóyúa. 27 Làniana ca mozua nna betsina' cą ru'a lo xana' caniá nna ra cą: Señor, tsí álahua semilla tsè' bedal·la cuią'lu' le' loyu qui' cuią'lu'a cá. Ti'ala modo acca té huá ỹubànaba' cá. 28 Becàbi xana' ỹú'a nna ra bi: Ttu contrario benią na. Làniana ca mozua nna ra cą bi: Tsí hua calatsi' cuią'lu' tsá' tu' nna tál·latsu' tu' ỹubànabá'ą' áccá. 29 Enni'a nna becàbini bi cą nna ra bi: Bittua chì, porqui'ni nicà'chu tiempo de ril·latsu' le ỹubànaba'a nna íl·latsu' huá le ỹua'xtíla. 30 Adila tsa' cueda ri'u iỹeni cą júntuba hàsta'na gal·la' tsá éỹu' lènà', lànialá nna épa'a' canu echu ỹú'a: Lechù ỹá ỹubànabá'ą' nna liuỹìga' ą nna, liguni ą manojo para tsayią, làniana edi' le ỹua'xtílą' nna cúa li ą le' yú'u quíya'a.
31 Gune huánie cabí attu ejemplo nna rèe: Reino qui' Tata Dios nna ną́ tì'ná bétsi' to' qui' ttu clase de cuàna nu guỹi' ttu enne' nna gudą na le' loyu quì'į. 32 Bétsi' tú'a nna adí telá xcuichu to' ną́ de lo iyaba ca semilla. Pero de chi gul·lanią nna biỹenią nna ritè láą lo iyaba ca planta hàstaá qui'ni ca bìnni to' tsè'e lo be' nna rutsia xcu'ni quį lúį.
33 Gutixà'a tehuánie cabi nna rèe íį: Reino qui' Tata Dios nna ną́ tì' ná levadura nu guỹi' ttu niula nna gulù'uą na le' tsunna yà almudo yedia. Luégutaá nna beyaỹilo ituba cúaá.
34 Gutixa'áni Jesús ca enni'a iyaba ca enseñánzaá puro lani ejemplos. De ruthète'nie ca enne' nna beni bée comparación de ttu cosa qui' yétsiloyu lani ttu cosa de ỹiabara'. 35 Anía modo nna uccua cumplir nu gune ttu enne' uccua profeta tiempo lanía nna ra bi: Quíxa'a' lani comparación para ethátsila'nà' ca enseñanza nu gattsi' bá dèsdeba loti' uccua yétsiloyu.
36 Làniana bechu titsa' Jesús ca enni'a nna betsine'e le' yú'u. Gubiga' tè ca discípulo qui'áa nna ra cabi e: Bethàtsilà'na bálani cuią'lu' intu' comparación qui' ỹubànaba'a nu gul·lani le' lóyúa. 37 Becàbie nna rèe cabi: Nu rudal·la semilla tsè'a nna née Nubeyu' de Ỹiabara'. 38 Loyu làti huía ỹú'a nna ccą comparar itúbani yétsiloyu. Pero ỹua' tsè'a nna ccą comparar ca ỹi'ni Tata Dios. Ỹubànaba'a nna ccą comparar ca ỹi'ni numalua. 39 Contrario nu bedal·la ỹubànaba'a le' lóyúa nna ną́ la'a mísmuba numalua. Tiempo lènà'a nna ną́ fin qui' yétsiloyu. Canù rutuppa lènà'a nna ná cabí ca ángel. 40 Acca, ti'ba ril·latsu' ỹubànaba'a nna ríą lo yi' para tsayą, ą' bá ccá canchu chi il·lani fin qui' tiempo tsè'e ri'uį. 41 Nubeyu' de Ỹiabara' nna ithel·le'e ca ángel quì'e para gutuppa cabi de le' reino quì'e iyaba canu runi qui'ni innia ca enne' le' tul·la', ą'hua iyaba canu runi bíỹaáru mal nna. 42 Làcabi nna gudal·la tè cabi cą le' horno yi'; nía nna ccá cą sufrir nna cuetsi cą nna góya'atsùni laya' quį. 43 Pero ca enne' beni tsè' nna, pues yala enne' dacca' ccá cą le' la' rigú'ubia' qui' Tàta qui' quį nna ccá titti cą tì'a rudàni' bitsa. Nu calatsi' télini nna gudà nagui'į adí.
44 Ą'hua reino qui' Tata Dios nna ną́ tì' ná ttu tesoro gattsi' le' ttu loyu. Betseláni ttu enne' na, pero begattsi' bą́ na attu vuelta. De tantua redácca'nią nna beyyą nna bètti'ą iyate nu té quì'į nna huì'ią lóyúa.
45 Ą'hua reino qui' Tata Dios nna ną́ tì' ná ttu enne' runi negocio reyilą ca perla tsè'ni. 46 De bilá'nią ttu perla latsitte ni nna beyyą nna bètti'ą iyate nu té quì'į nna huì'ią pérlaá.
47 Ą'hua reino qui' Tata Dios nna ną́ tì' ná ttu exxa nu rudàxu'ni cą bél·lá. Rudal·la cą na le' indatò' nna rudaxu'ą iyábani clase de bél·lá. 48 De chi bitsa' èxxaá nna reyèl·la' cą na rú'alá. De chi ỹuani cą nna redi' cą nu ná tsè', pero canu labí ná tsè' nna riru'na bá cą cą fuera. 49 Ą'hua ccá canchu chi l·luỹa latsi' yétsiloyuį: íl·lani ca ángel nna gútse'e cabi ttu lado ca enne' beni mal, pero attu lado nna ca enne' beni tsè'. 50 Ca ángeliá nna gudal·la tè cabi le' horno yí'a iyaba canu beni mal; nía nna ccá cą sufrir nna cuetsi cą nna góya'atsùni laya' quį.
51 Bitola nna ra tè Jesús cabi: Tsí hua ritelíni le iyaba nu níyi'į. Becàbi cabi nna ra cabi e: Hua ritelí báni tu' Señor. 52 Làniana rèe cabi: Acca canchu ttu maestro de la ley déte'tsì'ą ca enseñanza qui' la' rigú'ubia' qui' Tata Dios, pues lą nna ną́ tì'a ttu tàta ribèqquią ca cosa latsitte ní tuànią, tàntua canu cubi nna ą'hua canu viejo nna ruluè'nią ca ỹi'nį.
53 Beyacca diba gutixà'a Jesús ca ejémpluį nna bede'e nía. 54 Betsina' tìe látsiáa nna gudulue gutixa'ánie ca enne' tsè'e le' sinagoga qui' caniá nna biquila' ya'ání latsi' quį de tantua tsè' gutixa'ánie cą, acca ra tè cą: Gala da' la' ritelíni nna la'huacca nu té qui' nubeyu'į acca runią ca milagruį cá. 55 Tsí álahua ỹi'ni carpintérua bá nuą' cá. Tsí álahua nàna qui' niá nuą' lá María cá. Ca bettsi' niá nna lá cą Jacobo nna José nna Simón nna Judas nna. 56 Ą'hua ca dana niá nna pues le' yetsi qui' ri'uį ba tsè'e cą. Gala taxi'ą iyaba ca enseñánzį cá. 57 Por nui nna labí huíalatsi' quį quì'e. Accana ra Jesús cą: Ca enne' rinne titsa' qui' Tata Dios nna, pues gaỹa tediba rappa cą cabi titsa', pero canu látsi cabi lani canu tsè'e le' yú'u qui' cabi nna nidí tito' labí rudà naga' quį qui' cabi. 58 Acca labí benie iỹéegá milagro nía por causa de qui'ni labí huíalatsi' quį.