6
Lee re zha kuu ngeteed lo Jesús mthop chop tson ton nzob xtil wiz sabd
(Mt. 12:1‑8; Mr. 2:23‑28)
Thib sabd, wiz kuu nzhool re zha Israel lo Diox, lee Jesús ndiy thib ta nzhann zha nzob xtil, tsa lee re zha kuu ngeteed lo Jesús mndelo zha mdiits zha ton nzob xtil, ne mtembi zhay kon yaa zha ne ndow zhay, tsa lee chop tson fariseo mnaabdiz lo re zha, ne nzhab:
―¿Chebee ntsow goo thib kuu ndoblotaa tsowaa wiz sabd?
Tsa mkab Jesús, ne nzhab Jesús lo re zha:
―¿Chu ter lab goo xkeets Diox, naa kwan mtsow David thib welt, leettsa mlann David kon re altaa David? Mndaab David leen gwodoo chaan Diox, ne mzhen David re pan kuu Nayon lo Diox, kuu beeta re ngwleyy ndoblo wu, ne ndow David pan ne noga mndaa Davide ndow re zha kuu nda kon lee David.
Ne noga nzhab Jesús:
―Na nak Zha Kuu Mtaal Diox Ngok Men ne napʼn yalnabee, tsa nabeen lo wiz sabd.
Jesús mtegwe thib mbyi kuu mbiz yaa
(Mt. 12:9‑14; Mr. 3:1‑6)
Lee tedib sabd, wiz kuu nzhool re zha Israel lo Diox, lee Jesús mndaab ta nkaltaa re zha Israel nteed xkiiz Diox, ne mndelo Jesús mloo lo re men. Ne tya ndo thib mbyi kuu mbiz yaa ban. Tsa lee re maestr kuu nloo xkiiz Diox ne re zha fariseo yichey mwii lo Jesús, tsa naa chu tetegwe Jesús mbyiz wiz sabd, tsa tak keki zha Jesús. Per lee Jesús neʼa naa kwan ntsow re zha xgab, tsa nzhab Jesús lo mbyi kuu mbiz yaaʼa:
―Gwateli ne bto ndrol lo re zha.
Tsa lee mbyiʼa ngwateli ne ngwato. Tsa nzhab Jesús lo re zha kuu nzi tya:
―Nal naabdizʼn thib kuu lo goo: ¿Kwan ndoblo tsow men wiz sabd, kuu wen o kuu went? ¿Chu wen tegwe men thib men, o chu wen kuth men thib men?
10 Tsa mwii Jesús lo re zha kuu nzi lo Jesús, tsaraa nzhab Jesús lo mbyi kuu mbiz yaaʼa:
―Bteli yaaʼa.
Tsa lee mbyiʼa mteli yaa, ne oraaka lee yaa mbyi mgwe. 11 Per lee re fariseo ne re maestr kwathoz mkezhyan ne mndelo mbyodiz, tsa naa xomod tsow zha par keki zha Jesús.
Jesús mli tsiibchop apóstl
(Mt. 10:1‑4; Mr. 3:13‑19)
12 Ne thib re wiza lee Jesús ngwa yek thib yii, tsa tediz Jesús lo Diox, ne dita yaal mndediz Jesús lo Diox. 13 Ne leettsa ngwani yezlyu, tsa mrez Jesús re zha kuu ngeteed lo Jesús, ne xid re zha kuu ngeteed lo Jesús mli Jesús tsiibchop zha kuu gak apóstl. 14-16 Simún (kuu mtob le Jesús Pey), Ndres (wets Simún), Santiag, Juan, Lip, Bartolomé, Mateo, Mach, Santiag (xgann Alfeo), Simún (kuu ngoo xid partid zha Canaán), Judas (xgann Santiag) ne Judas Iscariote (kuu mndaa Jesús lo re zha kuu mbeth Jesús).
Jesús mloo lo kwathoz men
(Mt. 4:23‑25)
17 Tsa mroo Jesús yek yii kon re zha kuu ndeke dits Jesús, ne mzin re zha thib ta laats nak. Tya mkaltaa Jesús kon re zha kuu mndeke dits Jesús, ne noga kwaro re men tedib net re yez ngwa lo Jesús, re zhaʼa mroo re yez chaan yezlyu Judea ne yezlyu Jerusalén, ne rop yez kuu nak Tiro ne Sidón kuu nzi roo nitdoo. 18 Reta zhaʼa mzin tya tsa kenza zha kuu gab Jesús, ne noga tsa tegwe Jesús zha lo yiz kuu ndak zha. Ne reta re zha kuu ndakti lo mbi fyer, mtegwe Jesús zha. 19 Kona reta men nlaaz diinn cho Jesús, tak myeen re zha cho Jesús ndroo yalney kuu ntegwe Jesús re mbyiz.
Jesús mloo lo re men
(Mt. 5:1‑12)
20 Tsa mwii Jesús lo re zha kuu ngeteed lo Jesús, ne nzhab Jesús lo re zha:
―Wen nda re goo zha prob, tak chaan goo gak ta nabee Diox.
21 ’Wen nda re goo zha kuu nlann nal, tak lee re goo gak zha kuu tse leettsoo.
’Wen nda re goo zha kuu nzhonn nal, tak bluz lee re goo zhiz.
22 ’Wen nda goo leettsa yii re men ne goo, leettsa ndriid goo yalti tak nyelaaz goo na, Kuu Mzin Ngok Men, leettsa koo zha goo laz goo, ne leettsa nge zha goo. 23 Naley bloo goo leettsoo goo ne bzhiz goo wiza, tak lee re goo kayaa thib kuu thoz leen yibaa, tak tataka mnayii re tey re zhaʼa mne re profet kuu ngoo ndala.
24 ’Per aka nalatt rid re goo zha kuu rik nal, tak mkenoʼa goo reta kuu mtetsey leettsoo goo.
25 ’Ne aka nalatt rid re goo, kuu nap naroob kuu wu nal, tak lee re goo talann.
’Ne aka nalatt rid re goo kuu nzhiz nal, tak lee re goo gonn ne nabil yo leettsoo.
26 ’Aka nalatt rid re goo tak wen ndediz re men goo, tak tataka mndediz wen re men re zha kuu wlit ngok profet.
Ndoblo ke leettsoo men re zha kuu nayii ne men
(Mt. 5:38‑48; 7:12)
27 Ne noga nzhab Jesús:
―Per lee na ni lo re goo kuu ngeyon xkizʼn: Bke leettsoo goo re zha kuu nayii ne goo, ne wen btsow goo lo re zha kuu ndak leettsoo ne goo. 28 Ne wen btediz goo lo re zha kuu ngode goo, ne bnaab goo lo Diox por re zha kuu ntsalzhoo goo. 29 Os lee thib zha kee thib maket cho kwat goo, noga btaa goo tedib lad kwat goo lo zha. Ne lee zha kuu nlaaz kib chamar goo, noga laa goo gwe zha kamis goo. 30 Ne loka cho naab thib kwaa lo goo, btaa gooy lo zha, ne os lee thib zha ten thib kuu nak chaan goo, gabt goo lo zha tsere zhay lo goo. 31 Leeka taxal nlaaz goo tsow re men lo goo, leeka tata btsow goo lo re men.
32 ’Tak os lee goo nke leettsoo goo beeta re zha kuu wen ntsow lo goo, ¿kwan kuu wen ntsow goo tsa? Noga re zha kuu ndab falt tata ntsow. 33 Ne os lee goo wen nak goo beeta lo re zha kuu wen nak lo goo, ¿kwan kuu wen ntsow goo tsa? Noga re zha kuu ndab falt tata ntsow. 34 Ne os ntseche goo kwaa beeta lo re zha kuu taa thib kwaa lo goo, ¿kwan kuu wen ntsow goo tsa? Noga re zha kuu ndab falt, ntseche zha kwaa lo altaa zha kuu ndaa thib kwaa lo zha. 35 Ndoblo ke leettsoo goo re zha kuu nayii ne goo, wen btsow goo lo re zha, ne btseche goo kwaa lo re zha, ne kwetta goo taa zha thib kwaa lo goo, tsa naroob kwaa kayaa goo yibaa, ne gak goo zhiinnpaa Diox kuu ndob yibaa, tak wen nak Diox lo reta men kuu ndaat texkix lo Diox ne lo re men kuu nakap nak. 36 Ne blat leettsoo goo ne goo re men, taxal nlat leettsoo Diox ne Diox reta men.
Ndoblot gak goo zha naab kwent lo taben goo
(Mt. 7:1‑5)
37 ’Ndoblot gak goo zha kuu naab kwent lo tedib men, tsa lee Diox naabt kwent lo goo. Naabt goo kuu went par tedib men, tsa tsowt Diox rid goo tata. Bloo goo yek goo re kuu went kuu mtsow taben goo lo goo, tsa noga Diox tuyy re kuu went kuu mtsow goo. 38 Taa goo kwaa lo tedib net zha, tsa noga Diox taa kwaa lo goo, kon thib medid kuu wen nabix. Tak leeka taxal nchiix goo kuu ndaa goo lo tedib net men, leeka tata chiix Diox kuu taa Diox lo goo.
39 Noga nzhab Jesús diiz nanzee ree lo re zha:
―¿Chu tak teno thib syeg tedib syeg? ¿Chu ropt zha gab leen yeeryu? 40 Neeka thib zha kuu ngeteed nataagt zha masraa nake maestr zha, per leettsa yelo teed zha, tsaraa gak zha taxal maestr zha.
41 ’¿Chebee ngwiiʼa paj kuu nzo ngutlo wetsa, ne ngwiita ya kuu nzo ngutloʼa? 42 Os leeʼa nyeenta nzo thib le ya ngutloʼa, ¿xomod nye leettsooʼa mbeza lo wetsa: “Wets, taa diiz gon paj kuu nzo ngutloʼa”? ¡Zha kuu nkedi ne ntsowt kuu wen naka! Ner bloo ya kuu nzo ngutloʼa, tsa tak wiiʼa wen, par tak kooʼa paj kuu nzo ngutlo wetsa.
Por xle kuu ndaa ya nabee ya
(Mt. 7:17‑20; 12:33‑35)
43 Noga nzhab Jesús:
―Yent thib ya wen kuu ndaa xle went, ne yent thib ya went kuu ndaa xle wen. 44 Reta ya nabee ya por xle kuu ndaa ya, tak nthopt zha ig lo ya yits, ne neeka nthopt zha ub lo luts yitsti. 45 Lee mbyi wen, kuu wen ndediz mbyi, tak kuu wen ntsin leettsoo mbyi. Ne lee mbyi went, kuu went ndediz mbyi, tak kuu went ntsin leettsoo mbyi. Tak leettsoo zha ntsin reta kuu ndediz zha.
Jesús mndaa kwent chaan chop simyent
(Mt. 7:24‑27)
46 ’¿Chebee Zha Nabee ni goo lon, ne ntsowt goo kuu nabeen lo goo? 47 Nal nin lo goo naa xomod nak zha kuu nkenza xkizʼn ne ntsow kuu nin. 48 Lee zhaʼa nak taxal thib zha kuu mta thib yuu. Ner mdaan zha simyent, asta mgaa zha ke, ne leettsa mla yizhoo, kwathoz ngoo nit yoo ne mke nit yuu, per mtsowt nit gan gakwin nit yuu, tak lo ke ndob yuu. 49 Per lee zha kuu nzhon kuu nin, ne ntsowt kuu nin, zhaʼa nak taxal thib zha kuu mta yuu lo gux, mdaant zha simyent naats. Ne leettsa mla yizhoo kwathoz ngoo nit yoo, ne mke nit yuuʼa ne mluux nit yuu thitanax.