27
Pablo cø'vejtøj Roma cumgu'yomo
Entonces aṉgu'mba'sta'm qui'pscøpoyaju va'cø cø'vejta'møjtzi Italia nasomo barco'omo va'cø maṉdamø. Tzi'ocuyajtøj Pablo y eyata'mbø nø cyoqueñajtøjupø soldado covi'najøcøsi ñøyipø'is Julio. Pyartido lo que je'is 'yaṉgui'myajpa ñøjayajpana'ṉ Augusto'is ñe. Ijtuna'ṉ jeni tum barco Adramitio cumgu'yomo tzu'ṉupø. Ijtuna'ṉ listo va'cø chu'ṉø va'cø maṉ Asia nasomo. Je'tomo tøjcøtya'møjtzi y tzu'ṉda'møjtzi. Ijtuna'ṉ øtzji'ṉ Aristarco Tesalónica cumgu'yombø. Tesalónica cumguy Macedonia nas co'aṉjajme'om ijtu. Y jyo'pit nu'cta'møjtzi Sidón cumguyomo. Mø'chøqui ñømaṉ Pablo como vøjpø pønse Julio'is, y chi' lugar va'cø myaṉ 'yamigo'is tyøcmøta'm va'cø chi'tøj lo que ti nø syunupø. Je'nø tzu'ṉdam maṉdam barco'omo, y aṉna'yomo tzø'y Chipre cucnas, porque sava'is ji'na'ṉ yaj cøjtam emøc. Jetse vijta'mø majromo cøjtatyam Cilicia nas y Panfilia nas y nu'ctam Mira cumgu'yomo Licia nas co'aṉjajme'omo.
Y pya'tu jiṉ soldado covi'najø'is Alejandría cumgu'yombø barco nø myaṉupø Italia nasomo. Je'tom yac tøjcøtya'møjtzi. Vøti jama tu'ṉajta'møjtzi choc choc, y penavini nu'ctam tome Gnido cumgu'yomo. Entonces como ji'na'ṉ mus cøjtamø porque suj vitu'tamø ancø sava'is, por eso Creta cucnasomo ndzi'tam velta, tome Salmon nascøsi. Con trabajo cøjtam acapoya y nu'cta'møjtzi nøjayajpamø Buenos Puertos tome Lasea cumgu'yomo.
Jetse tocotya'møjtzi vøti jama y peligrona'ṉ va'cø tu'ṉajtam nø'cø'mø, porque mana'ṉ nu'c ji'n vyøjpø tiempo. Por eso Pablo'is jetse chajmayaju, 10 ñøjayaju:
―Mi mbyønda'm, nø'ø tzi' cuenta que va'cø tø tu'ṉajtam majromo maṉba tø istam toya y maya'aṉ dococuy. Ji'n na's yøṉ barco maṉba tocoye, maṉba tocoy chømiji'ṉ; y it peligro que øtz mati tø tocotyangue'te.
11 Pero soldado covi'najø'is más vya'ṉjajmayu lo que chajmayajupø ñøvitpapø'is barco y barco comi'is, y ni ja vya'ṉjajmayaj Pablo'is chajmayuse. 12 Y como ji'n vyøj lugar va'cø jiṉ cøjtatyam pacac aṉsøṉ, por eso vøti pø'nis jyajmba'tyaju que vøjø va'cø tzu'ṉdam jeni y va'cø ndzøjquistamø a ver o'ca muspa nu'ctam Fenice cumgu'yomo, y jen va'cø cøjtatyam pacac ansøṉ. Jiṉ Creta cucnasombø lugar quenbamø jama qui'mgucyøsi nu'cyajpamø barco.
Quecpa tuj savaji'ṉ majromo
13 Cuando choc choc popyana'ṉ sava va'cø sujnømaṉdam jut sunbamø maṉdamø, cyomo'yajpana'ṉ que muspana'ṉ ndzøctam chamyajuse. Ñøqui'myaj barco'is tø'ṉgupyø cho'ṉdzø'cuy, y aṉgacøpotyam Creta cucnas. 14 Pero ni ja mastøc ya'i maṉu'øc barco, pocho'tz pømipø sava ñøjayajpapø Nordeste. 15 Syujnøpoy barco sava'is, y jetse ja musø maṉdamø porque sava'is sujvitu'ta'møjtzi, y jetse ni ti ja mus ndzøctamø. 16 Y jetse sujtongøjtam che'pø cucnasis syaya'omo ñøyipø'is Clauda. Jiṉ ji'na'ṉ más pømi cøt sava. Y jeni penapit nøqui'mdam che'pø barco møjapø barcocøsi. 17 Cyotqui'myajujcam che'pø barco, vyatyaj møjapø barco møjtzapø tzayji'ṉ va'cø jana yajø. Pero como na'chaju utyem ma tøjcøtyam nø'cheja'omo ijtumø po'yo, por eso ñømø'nayaj barco'is lyona y jetse chacyaju va'cø ñømaṉ barco sava'is. 18 Y jena'ṉ nø sujnøvijtam na'ñchaṉbø sava'is, y jetcøtoya jyo'pit ñøputyaj vene chømi pyatzpø'yaj nø'cø'mø. 19 Y tu'cay jamapit ne'c nømbujtam barco'is yac yosyajpapø tiyø, mbatzpø'taṉgue'tuti'tzi. 20 Jetse vøti jama ja ista'møjtzi ni jama ni matza y na'nchaṉna'ṉ popya sava y nømna'ṉ ṉgui'pstamu que ji'nna'ṉ maṉ cotzoctame.
21 Pero cuando ijtuna'ṉ vøti jama ji'na'ṉ ṉgu'jtamemø, entonces Pablo te'ndontzu'ṉ je'tista'm cyujcomo y nømu:
―Mbyø'nista'm, masna'ṉ vøj jicsye'c o'ca mi ndø cøma'nøtyamuna'ṉ mi ndzajmayjo'tyamuse Creta cucnasomo, jana tø tzu'ṉdamøna'ṉ, va'cø janana'ṉ yøcse tø istam toya, y janana'ṉ tø tocotyamø. 22 Pero yøti øtz mi ndzajmatyamba va'cø mi mbyaquitzoco'yajtamø, porque ni jutipø pøn yø'c tø ijtamuse ji'n maṉ cya'e, unico barco maṉba yaje. 23 Porque ma'tøc tzu'i øtzji'ṉna'ṉ te'nu tum angeles cyø'vejupø Diosis, øjchøṉ je Diosis ñe, y jet ⁿyosapapø'tzi. 24 Angelesis nøja'yøjtzi: “Uy ña'tze Pablo. Tiene que va'cø mi nu'c møja'ṉ aṉgui'mbapøcø'mø. Yøti cøma'nøyø. Mi ṉguentacøsi Diosis maṉba yaj cotzocyaj mumu lo que nø myaṉyajupø mitzji'ṉ yøṉ barco'omo; ji'n maṉ cya' nø'cø'm ni tumø”. 25 Jetcøtoya mi mbyø'nista'm, ni ti u maṉ mi ṉgui'pstamu. Porque øtz va'ṉjajmba Dios que maṉba tuqui lo que tzajmayuse angelesis. 26 Pero tiene que va'cø tø tzø'tyam patzpø'u cuenta tum cucnasomo.
27 Pero cuando cøjtumna'ṉ metza semana y nømna'ṉ sujnømaṉdyam øjta'm sava'is Adria majromo, cuctzu'omo barco nø ñøtu'ṉajyajupø'is ni'aṉjajmyaju que nømna'ṉ tyome'aj nas. 28 Y myujquisyaj jujche'ṉomna'ṉ jøṉ nø', y myujquisyaju que ips sajomdina'ṉ jøṉu. Usyña cøtyajque'tu myujquisyajque'tu, y yøjtay sajomdimna'ṉ jøṉu. 29 Y como na'chaj usyñana'ṉ va'cø nu'cyajø tza'cøtøcmø, por eso yac mø'ñaj barco'is jyøsmø macsycuy tø'ṉguy va'cø jen yac te'ndzø'y barco; y suñajpana'ṉ va'cø yac sø'ṉbø'nøm pronto. 30 Y nømna'ṉ syun pyoyaj ñøtu'ṉayajpapø'is barco, y nømna'ṉ ñønu'mø'ñaj che'pø barco majromo como que maṉbana'ṉ yac mø'ñaj tø'ṉguy barco'is vyi'nomo. 31 Pero Pablo'is ñøjayaj soldado covi'najø y eyata'mbø soldadota'm:
―O'ca ji'n chø'yaj barco'omo yøṉ nø ñømaṉyaju'is barco, mitz ji'n ma mi ṉgyotzoctame.
32 Entonces soldado'is jyajcayaj chay nø jyø'mø'ñajupøji'ṉ che'pø barco, y yaj quecyaj che'pø barco nø'cø'mø.
33 Cuando nø tye'ñchu'ṉdzo'tzu'øc sø'ṉgø, Pablo'is chajmayaj mumu pøn va'cø cyu'tyajø y ñøjayaju:
―It metza semana ji'ne mi 'yøṉdamemø, ni ji'ne mi ṉgyu'jtamemø. 34 Jetcøtoya øtz mi va'ṉgatya'mbøjtzi va'cø mi ⁿ'yuctamø ṉgyu'jtamø va'cø mi mbyømipøctamø. Porque ni tum ji'n ma tocoy mi ṉgo'cøvay.
35 Yøcse nømujcam, pyøc pan y ñøjay Dios yøscøtoya mumu pø'nista'm vyi'naṉdøjqui, y vye'nujcam pan, ñe'c cyø'scho'tzu. 36 Jicsyejcam mumu paquichoco'yajyaju y cyø'syajque'tuti. 37 Ijtamuna'ṉø barco'omo doscientos setenta y seis pønda'm. 38 Cu'tyajujcam, pyatzpø'yaj trigo tzømi majromo va'cø jyøñjøñaj barco.
Cøvøṉ barco
39 Cuando sø'ṉbø'nømujcam, ni ja ispøcyaj tiyø nasete. Isyaj acapoya jut ji'n más nø myicsimø nø', y ijtumø playa ja ityømø tza'. Jen sunbana'ṉ chøjquisyajø o'ca muspa yac tøjcøyaj barco. 40 Y jyajcayaj tø'ṉgu'is chay lo que cho'ṉdzø'pyapø'is barco, chacyaj tø'ṉguy majromo. Y pyu'pø'ayaj barco'is me'nvitu'u'is chay va'cø mus yac maṉyaj barco jut nø syunumø va'cø nø mya'ṉøyajø. Yaj qui'mayaj barco'is vyi'nomo lyona va'cø ñuc sava'is. Jetse maṉ va'cø viyuṉ nu'c playa'omo. 41 Pero nu'c barco tumøcøtpamø metzcupyø nø', y jen pajquinduc barco. Barco'is vyin nu'c nascøs jojmo mientras ya'itøc acapoya va'cø pyutø. Jetse barco'is vyin møtøtcøne'cu po'yo'omo mientras barco jøsmø yajtzo'tzu pømipø nø'ta'mgø'is. 42 Entonces quipsyaju soldado'is va'cø yaj ca'yaj nø cyoqueñajupø ni jutipø va'cø jyana pyu'nbutø. 43 Pero soldado covi'najø'is sunbana'ṉ yaj cotzoc Pablo, y ya'inducyaj soldadota'm ni tumø va'cø jyana yaj ca'yajø. Soldado covi'najø'is 'yaṉgui'myaju muspapø pyu'ñajø va'cø pyu'nbutyaj vi'na va'cø putyaj aṉboya; 44 y eyata'mbø va'cø pu'nbutyaj tablacøsi o barco'is ti jana ticøsta'm. Y jetse mumu cotzocyaju putyaj aṉboya.