15
Cabëꞌ guca guti beban Cristo
Naꞌra benꞌ bichaꞌ, reꞌendaꞌ yezaꞌlaꞌadyiꞌle con cabëꞌ rna xtiꞌidzaꞌ Diuzi udixoguiꞌa leꞌe dza naꞌ. Lëdiꞌidzaꞌ naꞌ gulele quien dza naꞌ nenaolen du guicho du laꞌadyiꞌle. Tanun quie bagulele quie diꞌidzaꞌ baoniaꞌ leꞌe dza naꞌ, banacale benꞌ de yelaꞌ neban quie tuzioli chi rue quiele xtiꞌidzaꞌ Diuzi inaolen du guicho du laꞌadyiꞌle, binaolen con ganzi.
Tanëro udixoguiꞌa leꞌe ta naca belao, ta binenezile. Udixoguiꞌa leꞌe con cabëꞌ una Cristo nëꞌëdiꞌ, con cabëꞌ guca quienëꞌ gutinëꞌ lëꞌë yaga cruzo ta yez̃i dulaꞌ xquia quiero. Canaꞌ rnën lëꞌë guichi laꞌiya quie Diuzi. Beyudyi gutinëꞌ, naꞌra pcachiꞌyaquëꞌ lëbëꞌ. Pero guca lao tzona dza bebannëꞌ tatula con cabëꞌ rnën lëꞌë guichi laꞌiya quie Diuzi. Tanëro ptilalaonëꞌ Pedro. Ude naꞌ ptilalaonëꞌ yaca los demás apóstoles. Lëzirë ptilalaorënëꞌ lao gaꞌyoꞌ gayuhua yaca benꞌ bichiro. Neneban ibalajëꞌ, naꞌ ibalajëꞌ baguti. Ude beyudyi naꞌ ptilalaorënëꞌ Santiago len lao yugulu yaca benꞌ pseꞌelëꞌ ta tzetixogueꞌyaquëꞌ benëꞌ diꞌidzaꞌ laꞌiya quienëꞌ.
Ga zelao ptilalaohuëꞌ leyaquëꞌ, naꞌra ptilalaorënëꞌ nëꞌëdiꞌ. Pero tu binetilalaonëꞌ nëꞌëdiꞌ, biaꞌ zëdi gula, biguꞌundaꞌ inaohuaꞌ xnezëꞌ. Canaꞌ guca quiaꞌ ca quie bdaoꞌ zaralo, pero zëdi gula. Entre yaca apóstol tuzaꞌ nëꞌëdiꞌ psacaꞌ benꞌ nao xneza Jesús bizinaquezi dza naꞌtela. Lëlenaꞌ ni lëꞌëtiꞌ bibi zacaꞌ ulio Diuzi nëꞌëdiꞌ nacaꞌ apóstol quienëꞌ. 10 Pero nacacazaꞌ ca nacaꞌ conlë Diuzi, danꞌ naca Diuzi benꞌ huen, beyëchiꞌlaꞌadyiꞌnëꞌ nëꞌëdiꞌ. Ca ta bëlë Diuzi nëꞌëdiꞌ, biuden canaꞌzi. Babëriaꞌ dyin quie Diuzi cala ca yaca los demás benꞌ rguixogueꞌ diꞌidzaꞌ laꞌiya quienëꞌ. Cala niaꞌ cuinzaꞌ biaꞌ dyin quie Diuzi. Gucalëcazi Diuzi nëꞌëdiꞌ danꞌ naquëꞌ benꞌ z̃e beyëchiꞌlaꞌadyiꞌnëꞌ nëꞌëdiꞌ. 11 Cala bihuen chi nëꞌëdiꞌ, chi benꞌ tula, baodixogueꞌndoꞌ leꞌe diꞌidzaꞌ laꞌiya quie Diuzi. Ta naca belaora udixogueꞌndoꞌ leꞌe xtiꞌidzëꞌ, naꞌ agulele.
Naca tali yeban yaca benꞌ baguti
12 Chi nëtoꞌ rdandoꞌ rguixogueꞌndoꞌ yaca benëꞌ de que guti beban Cristo ¿naꞌa bixquienꞌ balale rnale bira yeban yaca benꞌ baguti? 13 Porque chi nacan tali bira yeban yaca benꞌ baguti, bisaqueꞌ inandoꞌ beban Cristo. 14 Chi nacan tali guti Cristo bibebannëꞌ, bisaqueꞌ inandoꞌ zacaꞌ diꞌidzaꞌ quie Diuzi rguixogueꞌndoꞌ yaca benëꞌ, lëzi bisaqueꞌ inandoꞌ zacaꞌ inaole xnezëꞌ. 15 Chi nacan tali guti Cristo bibebannëꞌ, chi nacan tali biyeseban Diuzi yaca benꞌ aguti yaca, chi nacan canaꞌ, yëꞌ rziꞌndoꞌ benëꞌ rguixogueꞌndoꞌyaquëꞌ beseban Diuzi Cristo. 16 Chi nacan tali biyeseban Diuzi yaca benëꞌ baguti, bisaqueꞌ inandoꞌ besebannëꞌ Cristo. 17 Chi nacan tali bibeban Cristo, bisaqueꞌ inandoꞌ zacaꞌ inaole xnezëꞌ, lëzi bisaqueꞌ inandoꞌ bira nao dulaꞌ xquia quiele leꞌe. 18 Chi nacan tali canaꞌ, lëscanꞌ bisaqueꞌ inandoꞌ huaziꞌ Diuzi yaca benꞌ nao xnezëꞌ caora gatiyaquëꞌ. 19 Ca bayëchiꞌ gula nacan quiero, chi nacan tali dza rdaro naꞌazi lao yedyi layu zacaꞌ inaoro xneza Cristo, pero bibi zacaꞌn unaoro xneza Cristo caora gatiro.
20 Pero nacan tali beban Cristo. Canaꞌ ineziro yebanro raꞌo len yaca los demás benꞌ nao xnezanëꞌ. Baꞌalaꞌcazi chi bagutiro, neziro huadyin dza useban Diuzi raꞌo. Naꞌra para tuzioli bira gatiro tatula. 21 Dyin quie tu benꞌ uzu tiempote rati yaca benëꞌ. Pero dyin quie benꞌ useꞌelaꞌ Diuzi lao yedyi layu yeban yaca benꞌ guti. 22 Gatiro yugulutero tanun quie danꞌ nacaro z̃iꞌisuba Adán. Pero yeseban Diuzi raꞌo, benꞌ nao xneza Cristo, tanun quie danꞌ nacalëro Cristo tuz̃e. 23 Pero según ca reꞌen Diuzi gaca, canaꞌ huenëꞌ quie quiero. Tanëro psebannëꞌ Cristo ta uluꞌenëꞌ raꞌo cabëꞌ gaca quiero. Lëzi canaꞌrë useban Diuzi raꞌo, benꞌ nao xneza Cristo, cati yeguida Cristo tatula lao yedyi layu. 24 Te yeyudyi gaca canꞌ, naꞌra yeyudyi quie lao yedyi layu. Lëcaora naꞌ udyiaguiꞌ Cristo yugulu benꞌ rnabëꞌ, benꞌ bë condre lëbëꞌ. Lëzirë te yeyudyi gaca canꞌ, tzesan Cristo yelaꞌ rnabëꞌ quienëꞌ ucaꞌnnëꞌn lao naꞌa Xuzinëꞌ Diuzi. 25 Pero rnabëꞌcazi Cristo hasta bënëꞌ gan pcaxonëꞌ yugulute benꞌ rudie lëbëꞌ. 26 Zeꞌlao naꞌ hue Cristo mandado yeyudyi yedu quie yelaꞌ guti tuzioli. 27 Mandado bë Diuzi inabëꞌ Cristo lao yugulute. Canaꞌ rnën lëꞌë guichi laꞌiya quie Diuzi. Pero baꞌalaꞌcazi rnën de que inabëꞌ Cristo lao yugulute, bireyaꞌalaꞌ tzioñeꞌero de que inabëꞌ Cristo lao cuin Diuzi, danꞌ cuin Diuzi bënëꞌ mandado inabëꞌ Cristo. 28 Te yeyudyi begaꞌn yugulute lao naꞌa Cristo, naꞌtera usedyinnëꞌ cuinnëꞌ lao naꞌa Xuzinëꞌ Diuzi, benꞌ bë mandado inabëꞌnëꞌ lao yugulute. Canaꞌ hue Cristo ucaꞌnnëꞌ yugulute ta de lao naꞌa Xuzinëꞌ Diuzi. Canaꞌ gaca Diuzi benꞌ z̃era, benꞌ inabëꞌra.
29 Lëzi nitaꞌ bala benꞌ ruꞌe lao yaca benꞌ neban rnayaquëꞌ canaꞌ reꞌennan ta yeban yaca benꞌ baguti. ¿Bixquienꞌ rueyaquëꞌ canaꞌ? Chi birbezayaquëꞌ yeban yaca benꞌ baguti, ¿ga huen dyin ruꞌeyaquëꞌ lao benꞌ neban por nun quie benꞌ baguti?
30 ¿Bixquienꞌ yugu dza ruen z̃udyi guti benëꞌ nëtoꞌ? 31 Rniaꞌ leꞌe, benꞌ bichaꞌ, yugu dza barbezaꞌ guti yaca benëꞌ nëꞌëdiꞌ. Nacan tali raca quiaꞌ canaꞌ tal como nacan tali napaꞌ gusto danꞌ banacale benꞌ nao xneza Jesucristo. 32 Pues nëꞌëdiꞌ cabëꞌ niaꞌ leꞌe ga uyaꞌa ciudad Efeso dza naꞌ, bedzagalaotzeguiaꞌ dulaꞌ quie yaca benꞌ rue ca rue lobo. Pero ¿biz̃i gan de biaꞌ lao Diuzi chi nacan tali biyeban yaca benꞌ baguti? Chi nacan tali biyeban yaca benꞌ baguti, mejorla huero con cabëꞌ una yaca benꞌ unë: “Gaocalaro yoꞌocalaro, porque laꞌachi uxe, laꞌachi huidzo, ratiro.”
33 Bitzioguele yëꞌ. Nacan tali con cabëꞌ rna yaca benëꞌ: “Unitiro neza dyaꞌa quiero chi inaoro yaca benꞌ rue tamedian.” 34 Ulehue pensari inaole neza dyaꞌa. Biiquixile huele tamedian. Balale leꞌe binenezile ca naca Diuzi. Rniaꞌ leꞌe canꞌ ta yedueꞌle.
Ca gaca yeban yaca benꞌ baguti
35 Nitaꞌcazi yaca benꞌ inaba nëtoꞌ inayaquëꞌ: “¿Cabiz̃i gaca yeban yaca benꞌ huati?” Lëzirë inayaquëꞌ: “¿Cabiz̃i gaca quie cuerpo quie yaca benꞌ huati?” 36 Diꞌidzaꞌ tondo rnayaquëꞌ inayaquëꞌ canaꞌ. Bineziyaquëꞌ ca raca quie nu benꞌ raza bini. Decazide yeyuꞌudzoꞌ bini ta ilë yaga quien yezun lao laza bini. 37 Ta razayaquëꞌ, razayaquëꞌ bini ta itinin gacan nicuan. Cala binacan nu nicuan razayaquëꞌ, laꞌacazi bini trigo, laꞌacazi birla bini tula. 38 Biz̃i Diuzi hueꞌnëꞌ laze quie quie yaca bini ta ilëyacan según ca naca yaca bini. 39 Cala tu lëbizi naca cuerpo quie benëꞌ len cuerpo quie yaca bia guixiꞌ. Netzaꞌla cuerpo quiero. Netzaꞌla cuerpo quie yaca bia dyia tapa niꞌe. Netzaꞌla cuerpo quie yaca bia xile. Netzaꞌla cuerpo quie yaca bela. 40 Taz̃e netzaꞌ ta dyia guibá len ta de lao yedyi layu. Netzaꞌ yelaꞌ baquitu quienan quie quienan. 41 Taz̃e netzaꞌ xniꞌ obidza. Taz̃e netzaꞌ xniꞌ biuꞌ. Taz̃e netzaꞌ xniꞌ bélo. Lëzi entre yaca bélo dyia guibá, netzaꞌ yaca xniꞌ quie quien. 42 Canaꞌ nacarë quie yaca benꞌ huati yeban yaca. Caora bagutiro, naꞌra bayuꞌu cuerpo quiero luꞌu yu ta guꞌudzona. Pero caora useban Diuzi raꞌo, tuzioli bira gatiro. 43 Raꞌo rudzeꞌro luꞌu yu tu ta naca gula. Pero Diuzi usebannëꞌ tu ta naca cubi. Raꞌo rudzeꞌro luꞌu yu tu ta bira de yelaꞌ neban quie. Pero Diuzi usebannëꞌ tu ta gataꞌ yelaꞌ neban quie tuzioli. 44 Raꞌo udzeꞌro luꞌu yu tu ta baguti. Pero Diuzi usebannëꞌ tu ta bira gati tuzioli. Ca bzalo Diuzi cuerpo quie benꞌ gati, lëzi bzaloguëꞌ cuerpo quie benꞌ bira gati tuzioli.
45 Rnën lëꞌë guichi laꞌiya quie Diuzi cani: “Adán, benꞌ bzalo Diuzi tanëro, bëꞌ Diuzi lëbëꞌ yelaꞌ naban quienëꞌ.” Canaꞌ rna lëꞌë guichi. Pero Cristo, benꞌ useꞌelaꞌ Diuzi, bëranëꞌ tadyaꞌara cala ca Adán. Lao naꞌa Cristo decazi yelaꞌ naban quiero biyeyudyi yedu quie. 46 Tanëro de yelaꞌ neban quiero, pero hueyudyi huedu quien dza gatiro. Naꞌtera gataꞌ yelaꞌ neban quiero, pero bira yeyudyi yedu quien. 47 Benꞌ bzalo Diuzi tanëro bëguëꞌ lëbëꞌ de yu. Guquëꞌ benꞌ de lao yedyi layu. Pero Cristo, benꞌ useꞌelaꞌ Diuzi, naquëꞌ benꞌ zaꞌ de lao guibáte. 48 Cabëꞌ guca Adán guquëꞌ de yu, gucacazëꞌ de lao yedyi layu, canaꞌ nacarë quie yaca benꞌ rda lao yedyi layu. Pero raꞌo, benꞌ nao xneza Cristo, huacarë quiero ca naca Cristo, benꞌ zaꞌ de lao guibáte. 49 Como nacarë quiero benꞌ bzalo Diuzi bëguëꞌ de yu, lëzirë gacarë quiero ca quie Cristo, benꞌ zaꞌ de lao guibáte.
50 Reꞌendaꞌ iniaꞌ leꞌe, benꞌ bichaꞌ, de que conlë cuerpo quiero nacan de yu, bisaqueꞌ yeyoro ga zu Diuzi guibá. Bisaqueꞌ uquixiro ta biruꞌudzo len ta ruꞌudzo. 51 Reꞌendaꞌ inezile tu ta binezile. Cala yuguluro gati, pero yugulutero huetzaꞌro. 52 Tu sasazi yetzaꞌ cuerpo quiero cati zeꞌlao yero ucuedyi ángel trompeta. Lëcaora naꞌ yeseban Diuzi yaca benꞌ baguti ta bira gaticaziyaquëꞌ tuzioli. Lëzi caora naꞌ yetzaꞌrë Diuzi cuerpo quiero. 53 Yetzaꞌ Diuzi pensari median quiero ta yeyudyi yedu quie, ta yeyuꞌuro pensari dyaꞌa ca pensari quie Diuzi ta bira yeyudyi yedu quie. Lëzi yetzaꞌ Diuzi cuerpo quiero hueyacan cuerpo bira cuiaguiꞌn tuzioli. 54 Cati abeyuꞌuro pensari dyaꞌa ca pensari quie Diuzi ta bira yeyudyi yedu quie, lëzi cati abetzaꞌ Diuzi cuerpo quiero beyacan cuerpo bira cuiaguiꞌn tuzioli, lëcaora naꞌ uzun diꞌidzaꞌ con cabëꞌ rnën leꞌe guichi laꞌiya quie Diuzi cani: “Birabi yelaꞌ guti gataꞌ. 55 Bira hue yelaꞌ guti gan gatiro. Bira sue yelaꞌ guti quiero udyiaguiꞌn raꞌo.” Canaꞌ rnën lëꞌë guichi laꞌiya quie Diuzi. 56 Rudyiaguiꞌ yelaꞌ guti yaca benëꞌ por nun danꞌ rueyaquëꞌ tamedian. Lëzi con cabëꞌ rna ley udixu Diuzi tiempote, lenaꞌ raona yaca benëꞌ xquia. 57 Pues diuxcale Diuzi, porque danꞌ lao naꞌa z̃iꞌinëꞌ Jesucristo, bapte pselanëꞌ raꞌo quie dulaꞌ xquia quiero, bira inaona raꞌo.
58 Lenaꞌ niaꞌ leꞌe, benꞌ bichaꞌ, ulenao xneza Cristo du guicho du laꞌadyiꞌle, biyehuëdile. Ulehue dyin quie Diuzi yugo dza. Biusanle dyin naꞌ, porque dyëꞌëdi nezile biten canaꞌzi ca dyin huelële Cristo.