2
Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo ĩ ejare queti
Pentecostés boserʉ̃mʉre Jesúre ajitirʉ̃nʉrã rẽjañujarã ĩna. To bajiro ĩna bajiñarone, ñaro tʉsarone bʉsi ocaruyuayuju õ vecajʉ. Bʉto mino cʉtiejarore bajiro ejayuju, ĩna ñarivijʉre. To bajicõari, jea ʉ̃jʉsere bajise ruyuayuju. To bajicõari tocãrãcʉrene ĩnare quedireajeoyuju. To bajiro ti bajirone, Dios ĩ cõagʉ̃, Esp'iritu Santo ĩnare ejayuju, tocãrãcʉrene. Ejacõari, ĩna ñagõmasirotire ĩnare ʉjoyuju. To bajiro ĩ yijare, tocãrãcʉne ricatiri rĩne ñagõjedicoasujarã ĩna, gãjerã masa yere.
Pentecostés boserʉ̃mʉ ñaro, jud'io masa Jerusalén macajʉre boserʉ̃mʉ ĩarã ejariarã ñañujarã, Diore rʉ̃cʉbʉorã. Jud'io masa ñaboarine, ricatiri rĩne ñagõrã ñañujarã, gaje macariana vadiriarã ñari. To bajiri mino vatore bajiro ti bʉsisere ajicõari, jãjarã masa rẽjañujarã ĩna, ti bʉsirojʉre. To ejacõari ĩna ajijama, ricati oca ñagõrã ñaboarine, sĩgʉ̃ rʉyariaro mano ĩna ocare ajiyujarã ĩna. To bajiri, no bajiro yimasiña mañuju ĩnare. No yimasibeticõari, ĩna masune ado bajiro gãmerã yiyujarã ĩna:
—¿Galileana me ñati, mʉa ĩajama? Galileana, mʉa ocare, yʉa ocare quẽne ñagõmasimena ñaboarine, ãnoajʉama, ¿no bajiro yicõari, mani ocare ñagõmasiati ĩna yuja? 9-10 Adocãrãca sitana vadiriarã ñaja mani: Partia, Media, Elam, Mesopotamia, Judea, Capadocia, Ponto, Asia, Frigia, Panfilia, Egipto, to yicõari, Cirene maca adojʉana Africana quẽne, Roma macajʉ vadiriarã sĩgʉ̃ri jud'io masa quẽne ñaama. 11 To yicõari, gãjerã jud'io masare bajiro Diore rʉ̃cʉbʉorã Roma macajʉ vadiriarã ñaama ĩna quẽne. Creta, Arabia vadiriarã quẽne ñaama. To bajiro mani bajiboajaquẽne, Dios quẽnaro manire ĩ yiñasere mani oca rãca manire gotiama, Galileana ñaboarine —gãmerã yiyujarã ĩna.
12 To bajiro yitʉoĩarejaica yirã, no bajiro yimasibesujarã ĩna. To bajiri ado bajiro gãmerã yicõa ñañujarã:
—¿Ñie ũnire yirã, to bajiro yati ĩna? —gãmerã yisẽniĩañujarã ĩna.
13 Gãjerãjʉama:
—Mecʉrã yama, yiajatud'iyujarã ĩna —Jesús buerimasa ñariarãre.
To rẽjarãre Pedro ĩ gotimasiore queti
14 To bajiro ĩna yiajatud'isere ajicõari, jʉaãmo cõro, coja jẽnituarirãcʉ ñarã rãca vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ñuju Pedro. Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, bʉto tutuase rãca ado bajiro gotiyuju Pedro, to rẽjarã ĩna ajijediro:
—Quẽnaro ajiya yʉ yarã, yʉ gotisere, Jerusalén ñarã quẽne. 15 “Mecʉrã yaja mʉa”, yʉare yirãja mʉa. Mecʉrã me yaja yʉa. Busurijʉaca ñaja maji. Masa mecʉriajʉ ejabeaja maji. 16 Ado bajirojʉa bajiaja: Yʉare mʉa ĩase, “To bajiro bajirʉaroja”, yiyuju Diore gotirẽtobosamasir'i, Joel. Ado bajiro yiucamasiñuju:
17 “Adi macarʉcʉro ñatʉsarirʉ̃mʉrire Esp'iritu Santore ĩre cõarʉcʉja yʉ, jediro masare. To bajiri, ĩ sʉorine mʉa rĩa, Diore gotirẽtobosarʉarãma ĩna. Mamarãma, yʉ yiĩosere ĩamasirʉarãma ĩna. Bʉcʉrãma, yʉ cõasere cãjiriarʉarãma.
18 Tirʉ̃mʉrire Esp'iritu Santore cõarʉcʉja yʉ, yʉre ajitirʉ̃nʉrãre. Ʉ̃mʉare, rõmiare quẽne ĩre cõarʉcʉja yʉ. To bajiri yʉ ocare gotimasiorʉarãma ĩna.
19 To bajiri õ vecajʉ ĩaĩañamanire mʉare yiĩogʉ̃, adigodo quẽne ĩaĩañamanire yiĩorʉcʉja yʉ. Ri'i ñarʉaroja ti. To bajicõari, jea ʉ̃jʉse, bueri buemʉjarʉaroja ti.
20 Ʉ̃mʉagʉ muiju quẽne rẽtiacoarʉcʉmi. Ñamiagʉ muiju quẽne ri'ire bajirone sũagʉ̃ ñacoarʉcʉmi. Ti jediatone, Dios rojose yirãre ĩabeserirʉ̃mʉ ejaro bajirʉaroja. Ñamasurirʉ̃mʉ ñarʉaroja, Jesús to bajiro ĩ yiĩorirʉ̃mʉ. Gajerʉ̃mʉ tire bajiro bajibetirʉaroja yuja. Güiorirʉ̃mʉ ñaro yirʉaroja yuja.
21 To bajiboajaquẽne no bojarã, ‘Yʉ ʉjʉ, rojose yigʉ ñaja yʉ. Rojose yʉ yisere masirioya mʉ’ yirãre rojose ĩna yise vaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna vaborotire ĩnare yirẽtobosarʉcʉja yʉ, yami Dios”, yiucamasiñuju Joel —yiyuju Pedro.
22 To yicõa, quẽna tudigotiyuju Pedro:
—Dios ĩ beserimasa ajiya mʉa. Nazaret macagʉ Jesús ĩaĩañamanire Dios ĩ masise rãca mʉare yiĩoñumi. To bajiri, “Dios ĩ rotirore bajiro yiyumi Jesús”, yimasiaja mʉa, tire ĩacana ñari. 23 To bajiro yimasirã ñaboarine, Jesúre ĩaterãre ocasãñuja mʉa. To yicõari, yucʉ́tẽrojʉ ĩnare jajurotiyuja mʉa, ĩre. Tire mʉa yiroto rĩjorojʉne masicõañuju Dios. “To bajiro rojose ĩre ĩna yiboajaquẽne, quẽnasejʉare yirʉcʉja yʉ” yigʉ, ĩre cõañuju Dios, Jesúre. To bajiri mʉare matabesumi, “Jesúre ĩre sĩato ĩna” yirã, ĩre ĩaterãre mʉa ĩsiboajaquẽne. 24 To bajiro Jesúre mʉa yiboajaquẽne, Diojʉama, Jesús ĩ sĩaecoro bero, quẽna ĩre catiocõañumi. To bajiri rijayayicõa tʉjabesumi Jesús, no yiyamagʉ̃ ñari. 25 To bajiri tirʉ̃mʉjʉ mani ñicʉ David ñamasir'i, Jesús ĩ bajirotire yigʉ, ado bajiro ucamasiñumi ĩ:
“Cacʉ, yʉ rãcane ñaja mʉ. Yʉre mʉ ejarẽmose ti ñajare, ñiere güibeaja yʉ.
26 Tire yʉ tʉoĩajama, yʉre quẽnamasucõaja. To bajiri bʉto variquẽnagʉ̃ quẽnase mʉre ñagõaja yʉ. To bajiri, ‘Yʉ rujʉ ti yayiboajaquẽne, quẽna tudicaticoarʉcʉja yʉ’ yitʉoĩa tutuaja yʉ.
27 Cacʉ, masiaja yʉ, ĩna yujerojʉne ñacõa ñabetirʉcʉja yʉ. Mʉ macʉ ñaja yʉ. Mʉre rʉ̃cʉbʉoaja yʉ. To bajiri yʉ rujʉ boarocabetirʉaroja ti.
28 To bajiri quẽna yʉre catiorʉcʉja mʉ. To cõrone bʉto variquẽnarʉcʉja yʉ, mʉ rãca ñagʉ̃ ñari”, yiucamasiñumi David, Jesús ĩ yirotirene yigʉ.
29 Ĩ tʉoĩase mere yimasiñuju ĩ. Ĩ rijato, adone ĩre yujerocamasiñujarã, ĩrema. “Ado ñaja ĩre yujeriaro”, yimasiaja mani. 30 To bajiro bajirotire goti rĩjoro cʉtirimasʉ ñamasiñuju David. “Berojʉ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃, yʉ jãnami ñarʉcʉmi. Yʉre bajiro ʉjʉ ñarʉcʉmi”, yimasiñuju David, Diore gotirẽtobosagʉ. 31 To bajiro ti bajirotire masigʉ̃ ñari, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ Cristo rijacoaboarine, ĩ tudicatirotire ucamasiñuju. “Ĩna yujerojʉne ñacõa ñabetirʉcʉmi Cristo. To bajicõari, ĩ rujʉ quẽne, boabetirʉaroja. To bajigʉ ñari, tudicaticoarʉcʉmi quẽna”, yiucamasiñuju. 32 Jesús ĩ rijato bero, ĩre tudiĩacajʉ yʉa. To bajiri, “Dios ĩre catioyumi”, yimasiaja yʉa. 33 Jesúre, õ vecajʉ ñacõari, ĩre jiyuju Dios. To bajiri rʉ̃cʉbʉoriajʉre Dios ĩ rujiro riojojacatʉajʉare rujigʉmi. Tojʉre Dios ĩ gotiriarore bajirone, “Esp'iritu Santore rotiya mʉ”, Jesúre ĩre yiyuju. To bajiri Jesújʉa yʉare cõañumi, Esp'iritu Santore. Jẽjʉ mʉa ĩase, mʉa ajise quẽne, Esp'iritu Santo ĩ ejajare, bajibʉ ti. Tine ñaja ti, Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo ĩ ejase. 34 Quẽna David ñamasir'i ĩ bajimasirere gotiaja yʉ. David ĩ masu ĩ bajirotire yigʉ me, ucamasiñuju. Ĩ rujʉ, Dios ĩ ñarojʉre mʉjabetiriaroja. To bajiboarine Jesús ĩ mʉjarotire yigʉne, ado bajiro yiucamasiñuju David:
“ ‘Yʉ riojojacatʉa rujiya maji.
35 Mʉre ĩaterãre, “Rojose yitʉjaya” ĩnare yʉ yiro bero, rojose yimasibetirʉarãma yuja. To cõrone rotisʉorʉcʉja mʉ’ yirʉcʉmi Dios, yʉ ʉjʉre”, yiucamasiñumi David.
36 To bajiri, “Israel ñamasir'i jãnerabatiare, ‘Socase me ñaja’ yimasirãjaro” yigʉ, mʉare gotiaja yʉ. Jesúre, yucʉ́tẽrojʉre mʉa sĩar'irene, mani ʉjʉ ñamʉorʉ̃gõrocʉre cõañuju Dios —yiyuju Pedro, masare.
37 To bajiro ĩ yisere ajicõari tʉoĩarejai sʉtiritiyujarã ĩna. To bajiri, Pedro rãcanare sẽniĩañujarã:
—¿Yʉa yarã, no yirãti yʉa? —yiyujarã ĩna.
38 To bajiro ĩna yirone, cʉdiyuju Pedro:
—Rojose mʉa yisere sʉtiriticõari tʉoĩavasoaya. To yicõari, oco rãca bautizarotiya mʉa, “ ‘Yʉare rijabosar'i ñaami’ Jesúre ĩre yitʉoĩarã ñaja yʉa” yirã. To bajiro mʉa yijama, rojose mʉa yisere masiriocõari, Esp'iritu Santore mʉare cõarʉcʉmi Dios. 39 Esp'iritu Santore mʉare cõarʉcʉmi, mʉa rĩare quẽne, mʉa jãnerabatiare quẽne, sõjʉanare quẽne. “Yʉ rĩa ñarʉarãja mʉa” ĩ yirere cʉdirã ñajedirore ĩre cõarʉcʉmi Dios —yiyuju Pedro.
40 Ti rĩne gotigʉ me yiyuju Pedro. Jairo ĩnare gotimasioñuju. To yigʉne ado bajiro gotiyuju:
—Masa adirʉ̃mʉana rojose yirã rãca ñabesa mʉa. Cãmotadicoasa mʉa, “Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna rãca vatobe” yirã —yiyuju Pedro.
41 To bajiro ĩ yigotisere quẽnaro ajiyujarã ĩna. To bajiri tres mil cõro ñarã, ñarẽmoñujarã ĩna, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã. To bajiri, ĩnare bautizarotiyujarã ĩna, “Rojose yirʉabeaja. Dios yarã ñaja yʉa yuja” yirã. 42 To bajiri Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarã rãca rẽjañujarã ĩna. Tocãrãcarʉ̃mʉne ĩna rãca rẽjarũgũñujarã. To bajiri sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩañujarã ĩna. To bajicõari Diore sẽnirũgũñujarã ĩna. Bare barã quẽne, Jesús ĩ yirotiriarore bajirone yibayujarã ĩna.
Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ĩna bajire queti
43 Tirʉ̃mʉri Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarã jairo ĩaĩañamanire yiyujarã, Dios ĩ masisere ĩnare ĩ cõajare. Tire ĩacõari, no yimasibesujarã ĩna toana ñajediro. 44-45 Tocãrãcʉne Jesúre ajitirʉ̃nʉrã sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩañujarã. “Yʉ ye ti ñaboajaquẽne, mʉre ti rʉyajama, ĩsirʉcʉja yʉ”, gãmerã yitʉoĩajedicõañujarã ĩna. Gãjerãre maioro bajirãre ĩacõari, ĩna ye gajeyeũnire ĩsicõari vaja sẽni, juayujarã, ĩna, maioro bajirãre gãjoa ĩsirʉarã. 46-47 Tocãrãcarʉ̃mʉ sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩarã ñari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉre rẽjarũgũñujarã ĩna, Diore sẽnirã. To yigajano, gãjerãre jicoasujarã ĩna, ĩnare barotirã. Ĩna ya virijʉ ejacõari, bare barãne, Jesús ĩ rotiriarore bajirone yibavariquẽnañujarã ĩna. To bajiro bajirã, quẽnase Diore yirʉ̃cʉbʉorũgũñujarã ĩna. To bajiri ĩnare ĩacõari, “Quẽnaro yirã ñaama”, yiĩañujarã ĩna, ti macana. To bajiri, Jesús ĩ masisere ĩnare cõañuju. Ĩnare ĩ cõajare, cojorʉ̃mʉ rʉyabeto ti macana sĩgʉ̃ri, Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉsʉoyujarã ĩna. To bajicõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã tʉjʉ rẽjañujarã ĩna quẽne. Ĩna rãca ñarã, jãjarãbʉsa ñañujarã, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã.