3
Pedro, micagʉ̃re ĩ catiore queti
Tocãrãcarʉ̃mʉ ñamicajʉa tʉsato, Diore sẽnirã ejarũgũñujarã ĩna jud'io masa. To bajiri cojorʉ̃mʉ Pedro, Juan rãca, Diore ĩre sẽnirã vasujarã ĩna quẽne, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ. Ti vi soje tʉre rujiyuju rẽmone micagʉ̃ ruyuar'i. Tocãrãcarʉ̃mʉ tojʉre ĩre ãmiejorũgũñujarã ĩ babarã. Ti soje, Quẽnarisoje vãme cʉti soje ñañuju ti. Ti soje tʉre rujicõari, ti vi sãjarãre, “¿Yʉre ĩamaicõari, gãjoa ĩsirʉabeati mʉa?”, yirujirũgũñuju ĩ. To bajiri, Pedro, Juan rãca ĩna sãjatone, gãjoare ĩnare sẽniñuju micagʉ̃. To bajiro ĩ yisere ajicõari, ĩre ĩañujarã ĩna. To yirãne, ado bajiro ĩre yiyuju Pedro:
—Adojʉare ĩaña, mʉ —ĩre yiyuju.
To ĩ yijare, “Yʉre ĩsirʉarãma mojoroaca” yigʉ, quẽnaro ĩnare ajiyuju micagʉ̃jʉama. To yicõari, ado bajiro ĩre yiyuju Pedro:
—Gãjoa maja yʉare. Gajeye quẽnamasuse mʉre yirẽmorʉcʉja yʉ. Jesucristo Nazaret macagʉ ĩ masise rãca mʉre varotiaja yʉ —yiyuju Pedro, micagʉ̃re.
To yicõari, ĩ riojojacatʉaga ãmore ñiacõari, ĩre tʉ̃avʉ̃mʉorʉ̃gõñuju Pedro. To ĩ yirone, ĩ ñicʉgʉ̃ri, ĩ ãñatigãri tĩmacoasuju, ĩre, micaboar'ire yuja. To bajicõari, jatirocarʉ̃gʉ̃cõari, vasʉoyuju ĩ yuja. Ĩna rãca sãjasuju micaboar'i, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉre. To jatisãjacʉne, “Dios quẽnaro yʉre yami. Yʉ rijaye cʉtisere yʉre catioami”, yivariquẽnañuju ĩ. Ti vi ñarã, to bajiro ĩ yivariquẽnasere ĩañujarã ĩna. 10 To bajiri ĩre ĩamasicõari ʉcayujarã ĩna. “¿‘Quẽnarisoje’ vãme cʉti soje tʉ gãjoa sẽnirujirũgũgʉ̃ me ñati ĩ?”, yiyujarã ĩna.
Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ Pedro ĩ gotimasiore queti
11 To bajiri micagʉ̃ ñaboar'i, Pedrore, Juanre ĩnare ñiatuayuju, “Yʉre vaveobeticõato ĩna” yigʉ. Salomón vãme cʉtijacatʉajʉare rʉ̃gõñujarã ĩna, Pedro, Juan rãca. To bajiro ĩna bajirone, masa ĩna ñaro cõrone ũmarẽjañujarã ĩna, ĩre ĩna catiorore ĩaʉcacõari. 12 Ĩna ũmarẽjaro ĩacõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju Pedro:
—¿No yirã ĩaʉcati? Ĩaʉcabesa, mʉa, yʉ yarã Israel ñamasir'i jãnerabatia. Ãni micar'ire yʉa masune catiobejʉ yʉa. “Diore quẽnaro cʉdirã ñari, ĩre catioma”, yitʉoĩabesa mʉa. 13 Ado bajirojʉa bajiaja: Mani ñicʉa Abraham, Isaac, to yicõari, Jacob ĩna rʉ̃cʉbʉomasir'i, ĩ bojasere yicacʉre Jesúre “Ñamasugʉ̃ ñaami” yirʉ̃cʉbʉogʉ, ãni micar'ire yʉare catiorotimi. To bajiro yigʉ ĩ ñaboajaquẽne, Jesúre ĩaterãre ocasãcajʉ mʉa, ʉjarãre, “Ĩre sĩato ĩna” yirã. Ʉjʉ Pilato, Jesúre ĩ burotirʉaboajaquẽne, mʉajʉa ĩre sĩarʉacajʉ. 14 Dios ĩ bojase rĩne yigʉre Jesúre burotimenane, Barrabájʉare ĩre buroticõacajʉ mʉa, Pilatore. 15 To bajiro mʉa yijama, ĩna rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere ĩsirocʉre sĩarotiyuja mʉa. To bajiboarine rijar'irene tudicatiocõañuju Dios. Ĩre ĩacõari, “Quẽna tudicaticoasumi”, yimasiaja yʉa. 16 Ãni micagʉ̃ ñaboagʉre ĩre ĩaja mʉa. “Jesús yʉre catiorʉcʉmi” ĩ yitʉoĩajare, rẽmone ĩ ñicʉgʉ̃ri tĩmacoajʉ ti. Tire ĩacõari, “Jesús sʉorine bajiaja ti”, yimasiaja mʉa.
17 Mani ʉjarã rãca Jesúre ĩre sĩaroticajʉ mʉa, riojo tʉoĩabetica yirã. 18 “To bajirone bajirʉaroja ti” Dios ĩ yimasire ñajare, bajicajʉ tima. Ado bajiro ucamasiñujarã Diore ĩre gotirẽtobosariarã: “Rojose tãmʉocõari, sĩaecorʉcʉmi Cristo”, yiucamasiñujarã ĩna. 19 Tire ajicõari, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, Diore sẽniña mʉa. To mʉa yijama, rojose mʉa yisere masiriorʉcʉmi. To bajiro ĩ yijare, ĩ rãca quẽnaro ñarʉarãja mʉa. 20 To bajiro mʉa bajijama, Jesúre mʉare cõarʉcʉmi Dios quẽna, tirʉ̃mʉjʉne “ ‘Masa ʉjʉ ñaña mʉ’ yigʉ mʉre cõarʉcʉja” yimasir'i ñari. 21 Yucʉrema õ vecajʉ ñagʉ̃mi Jesús. “To cõrone adi macarʉcʉrore tudiquẽnorʉcʉja yʉ” Dios ĩ yitʉoĩariaro bajiro ti bajiroto rĩjoro, tone ñacõa ñarʉcʉmi. Adi ñaja tirʉ̃mʉana Diore ĩre gotirẽtobosamasiriarã, ĩna ucamasire. 22 Diore gotirẽtobosamasir'i, Moisés vãme cʉtigʉ, ado bajiro gotimasiñuju, mani ñicʉare: “Dios mani ʉjʉ yʉre ĩ cõacatore bajirone gãji ĩ ocare gotirocʉre cõarʉcʉmi. Ĩ cõarocʉma, mani rãcagʉne ñarʉcʉmi. Jediro ĩ yirore bajirone cʉdirʉarãja mʉa. 23 Ĩ yirore bajiro cʉdimenarema, ĩnare bucõaroti ñaja ti. Ĩnare bucõari ĩnare sĩaroti ñaja”, yimasiñuju Moisés. Adi ñaja, Jesús ĩ bajirotire goti rĩjoro yigʉ, mani ñicʉare ĩ gotimasire.
24 Samuel vãme cʉtimasir'i, to yicõari, ĩre bajiro bajirã quẽne ĩ beroana Diore ĩre gotirẽtobosariarã ñajediro, adirʉ̃mʉri bajirotire gotiyujarã ĩna quẽne. 25 Tirʉ̃mʉjʉ, mani ñicʉare Dios ĩ gotirere gotimasiñujarã ĩna. Dios mani ñicʉare ĩ goticõare ti ñajare, quẽnase manire ejarʉaroja ti. Ado bajiro mani ñicʉ Abraham ñamasir'ire gotimasiñuju Dios: “Masa jedirore quẽnaro yirʉcʉja yʉ, mʉ jãnerabatia sʉori”, yimasiñuju Dios, mani ñicʉ ñamasir'ire gotigʉ. 26 To yimasir'i ñari, ĩ macʉre catiocõari bero, mani jud'io masa tʉjʉre ĩre cõasʉoyumi Dios, “Ĩ sʉori, rojose ĩna yisere masiriocõari, quẽnaro ñato ĩna” yigʉ cõañuju, ĩ macʉre —ĩnare yigotimasioñuju Pedro.