9
Sol wakl kone baol munu Karasol hul ha hasao o
Bis 22:6-16; Bis 26:12-18
Ngo tomb Solom Aorao Aondaon man pange birismi baeben pe paen lu bowes bu taol peb bu hasesa. Ngub bu habur kisaon obum ko mend oran Nju semon baolum aol wesmbao aondao ora bor bas kang mend lu nji kobur kakl,* Bis 8:3 Su Damaskas bor Nju semon man pangoklme anda baeben bor bereme baebenom ni njem ora pu kae ko henden ub, bas mend waeb bu nji kisaol kalisesa. Ngub bisaol bas ngo bor ngub waeb bisao. Sol obum ten di aol di mbinin Aorao Aondao ngon hareron taol mi puklmi baebenon mendbor handa sin, ngo baeben men habur enjo Njurusalem bor howes kokl mini oboklao ora ko waeb bisesa. Ngo tomb Sol obu Damaskas poklbur and lobokl lobokl ngon harerol Damaskas teb so sao pisao tomb bao aondao buri ora mend yu saohar bor bu taokl obobur, obul bao ngo aondao bu ora bu beyaesaol obu sul tandokl hakl po ubur dombes wisesa. Ngub dombes u mba habur pangisaol, Sol o Sol o, njem ni asub ko lu bowes bu ke mao handaril kisaol pangisesa. Ngub pangobur obum angal ngon ko san lubur kakl, Aorao o nao Aorao ka, nje aeb balem? kisaol, angal kisao ndam obu bor wakl kakl, Njem ni lu bowes bu ke mao handarili nda, ni Njises ora hae kisesa.* Bis 5:39; 1 Kor 15:8 Ngub kobur kakl, Nje tekaklbir Damaskas and lobokl lobokl abo ngo bor poklesi tomb, mbinim njem menjao benin ko kao njukleming pu kisesa. Ngo tomb aol mendbor Sol haru pibismi baebenom nimil tu bao hondo habur angal ngo pangismi o, aol toklo mend nao hende mbinim angal was pangismil e beb nao kismisa. Ngo tomb Sol obu sul tandokl hakl po u mba hasao o teka peyobur el ti pesao tomb obun el kho sobur menjao menjao hend heneng nao bib sisaol, obu daol haru pismi nda baebenom obu Damaskas bor ki kabol men pae pismisa. Ngo tomb bao hor teb oran obun el bor ngub bao kho was so wisaol, menjao menjao hondokl buwabur ne di karisaol obum ib di ne di nao nisesa.
10 Ngo tomb aol Karasol hul ha hasao is mend obun imbi Ananayas obu and lobokl lobokl Damaskas bor hasesa. Ngub hasaol aol ngo obum obanda bor sao pangisaol, Aorao Aondaom obu bor Ananayas o kisaol obum angal ngo pangobur, nao Aorao o ni ngo hae kisesa. 11 Ngub kisaol Aorao Aondaom obu bor wakl kakl, Nje mendel penin ub pen teka mi, harer on imbi Dund Se harer ndan solol aol Njuras ke menden and hayaong, and ngon aol Tasas Sol paolubur obum ngubi tomb ni bor kao njurukl haeng* Bis 21:39 12 obum di obam sao bubur, njem obun el wakl ebe sen ko njen kim men mbarukl haril obum haondaonaong, njem aol ngo hondokl pu kisesa.* Bis 16:9 13 Ngub kisaol Ananayasom obu bor kakl, Aorao Aondao o, aol ngom njen tenaol Njurusalem paoloklme baeben bor khorob ora bisao ub tenaol andubom ni kao njaemil pangowao ora.* Bis 8:3 14 Aoh ngubi tomb di Nju semon baolum aol aondao baebenom aol ngo bor, tenaol njel hul ha haroklme ngo su Damaskas enjo ngo bor paoloklme baeben men hakl eben kaemil ebenesa kisesa.* Bis 9:1-2; Bis 9:21; 1 Kor 1:2 15 Ngub kisaol Aorao Aondaom obu bor kakl, Tenaol Sem Tangar di, aol wesmbao aondao haroklme baeben di, su Isreyel tenaol baeben di, ngo baeben hambunom nim biyu sao arman pangen kao kalo haklao ko hondobur, aol ngom ninao kongon ngo bin ko nim obu mao hawaong, njem nim ngo kakl ub pen pu ora kisesa.* Bis 25:13; Bis 27:24; Oro 1:5 16 Ngub kobur kakl, Obum ni hem kobur nao kongon buklaol, ke mundub mundub bi hondoklao ub nao mbib aol Sol ngo henden muwaloklwao ora kisesa.* 2 Kor 11:23-28
17 Ngo tomb Ananayasom ngub pobur kisaon and ngon hondabur obun kim aol Sol men mbabur kakl, Sol o nao haeme o, njem Aorao Aondao Njises obu enjo harerol obaonaol hendae o, obun Wesao Ebe Tangarom njen hibi umu bor hondaen kobur, njen el di wakl ebe mao saklbur ni pu ko kao njaonao ora kisesa. 18 Ngub kisaol bombor ngo tomb obun el bor el bar bu, el mi waoraoklao nda ubi sao mondom obun el bor ngo men mba wisao nda ub taokaoll hakl pibi pisaol, obum wakl osisao ebe hend heneng bisesa. Ngub bisaol obum teka peyobur mbabtas bisesa. 19 Ngo tomb obum ne nisaol obun toklo wakl buri palisesa.
Solom su Damaskas bor angal bib hobao sao kao kalisao o
Ngo tomb su Damaskas ngo bor Sol obu Karason angal hem ko pange birismi baeben haru baoklmend bao hasesa. 20 Ngub bao habur kisaon obu penar bu ora Nju semon man pangoklme anda baeben bor honda, Njisesom bisao saon arman kao kalobur kakl, Njises obu Ngaoron Isi ora hayao ko kao kalisesa. 21 Ngub kisaol obun angal ngo pangismi baebenom burir biyubur kakl, Wao. Aol ngo obu Njurusalem bor Njisesol hul ha haroklme baeben lu bowes biyao aol nda inj e bo? Aol ngom su enjo ngo bor di tenaol ngub Njises ngon imbi bor kaoya lome baeben, Nju semon baolum aol aondao baeben bereme bor men pae poklbur men hakl ebenesa aol nda inj e bo? kobur, mbinim burir biyu wao, obu asub baonaob? kao kao bismisa.* Bis 8:3 22 Mbinim ngub kismi o obum angal bib nda ngub kao kalisao tomb obu aondao bu ora buri mao palam palam bisaol, obum Njises Ngaorom Eben Ke Aol ora obo hasao ko tenaol hambunom kone bor oborob ora muwalo nen sab heneng bin kisaol, Nju sem Damaskas ngo bor paolismi baebenom obum angal ngo kisao on ko san lukl buwaesmisa.* Bis 17:3; Bis 18:5; Bis 18:28
23 Ngo tomb mabor bao andub mendbor pibi hasao tomb Nju sem ngo baebenom Sol pe paen luklbur mbinim bombor mendel obo kiril mba burubur kao kao bismisa.* Bis 23:12 24 Ngub bismil Solom ngo bismi sao pangisesa. Ngo tomb hora di somna di obu luklbur and lobokl lobokl Damaskas ngon paeb tiriyao komb berae baeben hambunon dengi men peb bu maomb bo hasmisa. 25 Ngub bismil ko mend oran somna tenaol mendbor Solom angal bib ebe ngo kisao ub hem ko pangismi baebenom, hanom saond paeb mbuklu tundam akol bi aondao ngon maon nan kemi pobur, Sol obu deran pen ko obu mbasker nu taokl nu menger aondao sao mend sisao o bor birin kobur, nu ngon eyol yam hend ha pabur, saond paeb mbuklu tundae aondao ngo ndan yu tukun tom mendel dir mend komb pa wisao o bor men pae yin pobur, dera nan pen ya ndal munubur sub munu tibam tibam bu sul bonge haen kismisa.* 2 Kor 11:32-33
Sol Njurusalem bor pisao o
26 Ngo tomb Sol obu Njurusalem pobur kisaon nim Karason angal hem ko pange baeben daol baoklmend nao maomunu bao haem lowao ko nen sabisao o, obu Karason angal pange aol inj habur o baehaemen le ko nen sabobur, mbinim obu pakl homo bab el tam tam bismisa.* Kal 1:17-19 27 Ngub bismil aol Banabasom Sol bisur bubur angal bib hobao sao kam akol bimi aol baeben hasmi bor kemi pisesa. Ngub kemi pobur kisaon Solom Damaskas harerol Aorao Aondao hindisaol Aorao Aondaom obu bor kao kalisao ub, angal bib hobao sao kam akol bimi aol ngo baebenom pangen Banabasom arman ngo kao kalisesa. Mende di su Damaskas bor Solom pakl nao heme tenaol hambunom pangen Njisesom bisao saon arman kao kalisao nda ub di, Banabasom mbinim pangen arman ngo hakl oborob ora kao kalisesa.* Bis 9:4; Bis 9:20; 1 Kor 9:1; 1 Kor 15:8 28 Ngo tomb Sol obu angal bib hobao sao kam akol bimi aol baeben daol maomunu baoklmend bao habur, obum pakl nao heme su Njurusalem ngo hambun bor Aorao Aondaon imbi kobur, tenaol hambunom pangen angal bib ebe ngo kam akol bu hasesa. 29 Ngub bubur kisaon obum Nju sem mendbor Ngirik angal pange baeben bor di angal bib ngo kao kalisao tomb mbinim obu hesa per ab saond bi bi bismil, mbini ngo baebenom obu pe paen luklmao ko nen sabismisa. 30 Ngub nen sabismil Karason semom ngo bismi ub hondobur, mbinim Sol su Sisari bor kemi inin pobur mbinim obu su Tasas bor pen walaesmisa.* Bis 11:25; Kal 1:21
31 Ngo tomb Ngaoron sem birismi baeben su Njuriya bor di, Kalili bor di, Sameriya bor di, su ngo baeben hambun bor mondom mbini saond bu kalo menjao nao bi oborob harokl hakl pen as ko ora birismisa. Ngo tomb Wesao Ebe Tangarom mbini maeb ha bisur bisaol mbinim Aorao Aondao pakl hom mu sao hasmil, su ngo baeben bor tenaol Ngaoron sem aondao bu ora and sam sam bubur andub ora sisesa.
Pitam aol Iniyas ebe mao saesao o
32 Ngo tomb Pitam su hambun bor akol bu habur kisaon, ko mend oran obum Ngaoron sem su Lira bor birismi baeben hondokl pisesa. 33 Ngub hondokl pisaol aol is mend obun imbi Iniyas obun toklo buri nao pale hom pae ora sisaol, obum karasmas ukl duklab oran obun to bor was bao u mba hasao o, ngub bao u mba hasaol hindisesa. 34 Ngub hondobur kisaon Pitam aol ngo bor kakl, Iniyas o, Njises Karasom ngubi tomb nje ebe mao saraokl ngao, nje tekabur njen balanker abo hakl njen to abo ngo bor karu wi kisesa. Ngub kisaol aol Iniyas ngom penar bu ora teka pesesa. 35 Ngub bisaol tenaol su and te Lira ngo bor paolismi baeben di, su Saron bor paolismi baeben di, mbini ngo baeben hambunom aol ngo wakl ebe sisao ub hondobur mbinim kone baol munu Aorao Aondaol hul ha hasmisa.
Pitam ten Tabita mao enjaesao o
36 Ngo tomb and lobokl lobokl Njopa bor ten is mend obun imbi Tabita, obun imbi mende Ngirik angal kobur Dokas kismil, ten ngo obu Karasol hul ha hasao o sisesa. Ten ngo obum hor hor tenaol mende bor isur bu oborob was bubur, tenaol dam nao bin birismi baeben di bisur was bu hasesa. 37 Ngub bu hasao o ten ngo sen ubur kisaon ora pe paesesa. Ngub pe paesaol Nju semom bimi ub mbinim obun toklo wes wes lao peyobur, and ngon and tubal yu mandaem nan o bor u mbaesmisa. 38 Ngo tomb and te Njopa ngo hesa Lira kab teb so ora sisaol, su Njopa ngo bor Karason angal hem ko pange birismi nda baebenom Pita obu su Lira ngo bor hae ke pangobur kismin, mbinim aol is kab mend Pita kaomukl puklub kobur kakl, Nao haeme nje penar bu mbi ora ko kemi ebeklebin ub puklub ko pen kismisa. 39 Ngo tomb aol nda kabom pobur Pita bor mbi ko ngub kao deb deb bisbi tomb Pitam teka mubur mbi ko mbini haru pismisa. Ngub pobur Pita and ngon hondaesao tomb mbinim and yu tubal mandaem nan ten pe pae nda wismi bor kemi yin pismisa. Ngub kemi yin pismi tomb ten aoli heme weyae mendbor ngol birismi baebenom Pita hasaol teb so obo kiril mba de kobur, ten pe paesao ndam lab lab di siyor di mbini bu kalisao baeben Pitam henden muwalobur kakl, Is ora alem ngo hakl hel, ten ngom ora njaonao kismisa. 40 Ngo tomb Pitam ini hambun dera puklub kobur kisaon obum tumu kar munu dombes ubur Ngaor bor kao kalisesa. Ngub kao kal peyobur obu teka peyo ten ngo wisao nan baol munu hondobur kakl, Tabita o nje teka ora kisesa. Ngub kisaol ten ndam el ti peyo Pita hondobur teka birisesa.* Mak 5:40-41 41 Ngub teka birisaol Pitam ten ndan kil menyabur obu teka haen mao tekaesesa. Ngub bubur kisaon obum Karasol hul hasmi ngo dera puklub kisao nda baeben di, ten weyae nda baeben di, mbini hambun wakl ubuklub kobur ten ngo wakl mao enjabur teka haen kisao nda henden muwalisesa. 42 Ngub bisaol hondobur su Njopa ngo hambun bor arman ngo kam aeben aeben bismil, tenaol hambunom arman ngo pangabur tenaol andub ora Aorao Aondaol hul ha hasmisa. 43 Ngo tomb Pita obu su Njopa ngo bor bao hor kab teb mend, aol Simon obu some kawao songol kongon biyao aol ngon anda bor bao hasesa.* Bis 10:6

*9:1: Bis 8:3

*9:5: Bis 5:39; 1 Kor 15:8

*9:11: Bis 21:39

*9:12: Bis 16:9

*9:13: Bis 8:3

*9:14: Bis 9:1-2; Bis 9:21; 1 Kor 1:2

*9:15: Bis 25:13; Bis 27:24; Oro 1:5

*9:16: 2 Kor 11:23-28

*9:21: Bis 8:3

*9:22: Bis 17:3; Bis 18:5; Bis 18:28

*9:23: Bis 23:12

*9:25: 2 Kor 11:32-33

*9:26: Kal 1:17-19

*9:27: Bis 9:4; Bis 9:20; 1 Kor 9:1; 1 Kor 15:8

*9:30: Bis 11:25; Kal 1:21

*9:40: Mak 5:40-41

*9:43: Bis 10:6