5
Ilenimwa'enga To'ohuu
E Aaopa Mwaanie
Ilenimwa'enga Ni Welumalau
LUK 6:20-23
Maholo a Jisas e leesie uri mwala hunge ko lae i sulie, oto ko hanetaa ta'au i lengine uuwo. Na maholo e ii'o i aano huni ha'a-uusuli, mo pwaarongoisuli ingeie kire ko meni loko oto mai saana. Oto a Jisas ko aehota ha'a-uusulire oto uuri:
 
“Deidehie mo iini nge kire saie uri kire saeto'o aana a God,
aena aana Aalahanga a God oto to'olada.
Deidehie mo iini nge kire ii'o ni saehuu,
aena aana a God kei ha'adodoa taane saeda.
Deidehie mo iini nge kire ko ha'amwai-mwei'ara,
aena aana kire kei to'o aana oto mo ola diana a God e haiholota'i huni nii'i hunie mwala ingeie.
Deidehie mo iini nge kire ko hiolo na kire ko maarou hunie oodo-oodonga,
aena aana kire kei pote taane.
Deidehie mo iini nge kire sai hei-aamasi,
aena aana a God kei aamasire no'one urine.
Deidehie mo iini nge saeda e rere'a na e manola,
aena aana kire kei ii'o pe'ie a God.
Deidehie mo iini nge kire ko esuie hanuelamanga,
aena aana a God kei saire aana mo kalena.
10 Deidehie mo iini nge mwala ko teunge'inire haahie oodota'inge,
aena aana to'olada ni oto Aalahanga a God.
 
11 “Oto i'omu na mwala kei teunge'ini'omu no'one urine, na kire kei ere aaelasi'omu, na kire kei pwelu wala eero-eero no'one i lengimiu urine, aena aana omu ko lulu i sulieu, ta'e ma'alana e urine omu ke ile-ilenimwa'e mola. 12 Omu kei ile-ilenimwa'e oto lo'u liutaa, aena aana waaitemiu e paine oto ta'au i Lengi. Na urine e haata'i diana aana uri omu urihana mo propet a God oto i na'o, aana mwala i na'o kire taunge'inire no'one urine.”
Kira Hiiwalaimoli E Urihana
Ahaa Na Raa-raa
MAK 9:50; LUK 14:34-35
13 Oto a Jisas ko he'i te'uri lo'u hunie mo pwaarongoisuli ingeie, “I'omu oto domana ahaa hunie mo iinoni aana walumalau ie. Ta'e omu ke saie uri dianaha'ana ahaa nge kei ei'aa mwaanie, o sa'a roro'a ni esuie lo'u hunie ke ahaala. Mala ko urine oto, na e ka'a diana ike lo'u hunie nga mei ola eena. Na aasilana kei lae oto mola i sulie tala na mwala kei uuri puli-pulisie oto.”
14 Na a Jisas ko he'i te'uri lo'u, “I'omu oto domana raa-raa hunie mo iinoni aana walumalau ie. Hanue nge e ii'o i lengine uuwo, e sa'a hahu'ei mumuni ike mwaanie mwala huni leesie. 15 Na maholo nga iini ko ha'akaunie nga laite, e sa'a pwaoha'inie ike nga nime haahie, ta'e kei ne'i haada'i aana hunie ke raangie ahutana mwala i laona nume. 16 Oto i'omu, omu ke urine no'one. Raa-raa i'omu ke raangie ahutana mwala, hunie kire ke lio saie mo ola diana nge omu ko esui'i na kire ke soi ha'amanikulu'aa Aamamiu i Lengi i tehula'ani.”
Ha'atolanga A Mosis Kei Oa Taane
17 Oto a Jisas ko he'i te'uri lo'u, “Mwaanie omu lo'o-lo'onga'inie uri nou lae mai huni ta'aasie mo Ha'atolanga a Mosis, na mo ha'a-uusulinge mo propet. !Ha'ike! Nou ka'a lae ike mai huni ta'aasi'i, ta'e huni ha'a-oai'i. 18 To'ohuu no ko unue huni'omu uri kei hule aana i Lengi na i aano kei suu, na nga ta'a-ta'a kele nganga'ai ola aana mo Ha'atolanga a Mosis e sa'a roro'a ai'aa ike, hule aana kire kei haro oa mango. 19 Oto mala nga iini ko heitohea nga ta'a-ta'a kele iini aana mo Ha'atolanga, na ko ha'a-uusulie ngaeta mwala huni heimaanie tolahai ola aaela ingeie, nge ha'a-uusuli aaela ngeena ha'amwai-mwei'alana kei lae aana Aalahanga a God. Ta'e nga iini nge ko lulu i sulie ahutana mo Ha'atolanga na ko ha'a-uusulie ngaeta mwala huni lulu i suli'i mala ingeie, nge ingeie ngeena ha'apaina'alana kei lae aana Aalahanga a God. 20 Oto no ko unue huni'omu uri mala oodota'inge i'omu e ka'a paine liutaa aana oodo-oodonga mo Parise na mo ha'a-uusuli aana mo Ha'atolanga a Mosis, omu sa'a roro'a ni adona ike silinge i laona Aalahanga a God.”
Lo'onga'inge Ni Saewasunge E Aaela No'one Mala Horonga
21 Oto a Jisas ko he'i te'uri lo'u, “Omu rongoa oto uri Ha'atolanga a Mosis e unue uuri, Mwaanie o talei horo maesie nga iini. Eksodas 20:13 Na nga iini ko talei horo, kire kei toolea i laona leinge. Diutronomi 17:8 22 Ta'e ineu, no ko unue huni'omu uri mala nga iini ko saewasulie aasine, e malisine uri ke lae no'one mola i laona leinge. Na nga iini ko ere aaelasie aasine, nge e adona tolalana i na'ona pulitaa ni na'ohai pris hunie leilana. Na nga iini ko haara'i ‘Pweu’ aana aasine, nge kei lae i laona dunge ni ha'amotaahinge. 23 Aena ngeena, mala o ko toolea mai uuraa'inge i'oe takoie ora ni uunu-uunu huni niie hunie a God, na o ko aamasito'o aana i leune uri aasimu ko saewasuli'o, 24 o ke tolana toli'aasie ka'u uuraa'inge i'oe i epine ora ni uunu-uunu, na o ke lae ka'u huni uure ruru pe'ie aasimu. Purine uure-rurunge ngeena e mango, o ke si lae mai niie uuraa'inge i'oe hunie a God.
25 “Na mala uri nga maelonga i'oe ko sare toole'o i laona leinge, o ke uure ruru oto lau-leu pe'ie maholo i'omore'i ue i sulie tala takoie nume ni lei-lei. Mala o ka'a te'urine, nge maelonga i'oe kei toli'aasi'o hunie mwane lei-lei na a lei-lei kei toli'aasi'o i nimana mo ramo, oto kire kei aasi'o i laona nume ni ho'o. 26 To'ohuu no ko unue oto huni'o uri o sa'a roro'a ni iisitaa ike na o ka'a saro su'u mangoa mei to'oha nge kire holosie huni'o.”
Lo'onga'inge Huni Mesinge E Aaela No'one
Mala Masinge To'ohuu
27 Oto a Jisas ko lae pe'i ha'a-uusuli lo'u uuri, “Omu rongoa oto no'one uri Ha'atolanga a Mosis e unue uuri, Mwaanie o aeni ola. Eksodas 20:14 28 Ta'e ineu, no ko unue huni'omu uri nga iini nge ko to'omaaie mola nga keni pe'ie mei sae ni heri-hunilana, ingeie ngeena ko mesi oto hunie a keine wau i laona saena. 29 Oto mala uri maamu ko ha'atataro'o hunie ooraha'aa, nge o ke kae aasie. Ma'alana maai ola diana i'oe, ta'e o ke aasie oto mwaani'o, aana e tohungei diana huni ta'aasie mola nga ta'a-ta'a kele leu aana sapemu liutaa aana ahutana sapemu ko lae ta'ingelu i laona dunge ni ha'amotaahinge. 30 Na mala uri ki'imu ko ha'atataro'o hunie ooraha'aa, o ke lama mousie. Ma'alana ki'i ola diana i'oe, ta'e o ke aasie oto mwaani'o, aana e tohungei diana huni ta'aasie mola nga ta'a-ta'a kele leu aana sapemu liutaa aana ahutana sapemu ko lae ta'ingelu i laona dunge ni ha'amotaahinge.”
Mwaanie O Sikaa Hu'e I'oe
MATIU 19:7-9; MAK 10:4-12; LUK 16:18
31 Na a Jisas ko he'i te'uri lo'u, “Omu rongoa oto no'one uri Ha'atolanga a Mosis e unue uuri, Nga iini ko sare sikaa hu'e ingeie, ke hola'i niie nga uusu-uusu aani sike-hu'anga hunie hu'e ingeie, purine ke si toli'aasie. Diutronomi 24:1 32 Ta'e ineu, no ko unue huni'omu uri nga iini ko sikaa hu'e ingeie na a hu'ena e ka'a masi pe'ie nga iini, ingeie ngeena ko si da oto hunie a hu'ena ke masi eena, aana kei to'o aana lo'u nga mwane aaopa. Na mwane nge kei to'o aana lo'u a hu'ena, ingeie no'one ko mesi.”
O Ke Ere To'ohuu Suli Maholo
33 Na a Jisas e unue lo'u, “Omu rongoa oto no'one uri Ha'atolanga a Mosis e unue uuri, Omu ke su'uri hei-heiholota'i eero-eero, ta'e omu ke dau i sulie to'ohuu nga taa omu heiholota'inie hunie a God aani tohenga. Levitikas 19:12 34 Ta'e ineu, no ko unue huni'omu uri su'uri tohe takoie nga mei ola aana omu ko heiholota'i. Su'uri tohe lo'u takoie i Lengi, aana naunekume a God ni otona. 35 Su'uri tohe no'one lo'u takoie walumalau, aena aana a God no'one e to'o aana walumalau ie. Na omu ke su'uri tohe no'one takoie i Jerusalem, aana hanue a God no'one ni ngeena. 36 Na lo'u su'uri tohe takoie pwaumiu, aana omu sa'a roro'a ni da ike nga ta'a-ta'a kele iihui pweu hunie ke rere'a wa ke pulu-pulu'e. 37 Ta'e maholo omu ko heiholota'i, omu ke unue mola, ‘Iau, ne kei te'urine,’ wa ‘Ha'ike, nou sa'a te'urine ike.’ Mala omu kei unue lo'u nga mei ola aaopa, leu ngeena e uure oto mai mwaanie a Satan, iini ooraha'aa eena.”
Mwaanie O Su'u-su'u
Ola Hunie Nga Iini
LUK 6:29-30
38 Na a Jisas ko he'i te'uri lo'u, “Omu rongoa oto no'one uri Ha'atolanga a Mosis e unue uuri, Nga iini ko waelie maana nga iini, kire kei waelie maana no'one urine. Na nga iinoni ko oie nga ta'a-ta'a niho aana nga iinoni, kire kei oie nihona no'one urine. Eksodas 21:24 39 Ta'e ineu, no ko unue huni'omu uri omu ke su'uri oolisie lo'u mei ola aaela nge ngaeta iinoni e asuie aamiu. Mala nga iini ko hidelie papali i pwalo-pwalomu, nge o ke toli'aasie ngaeta po'o ni papali lo'u hunie. 40 Mala nga iini ko sare toole'o i laona leinge haahie to'oni ni eeluhi i'oe, toli'aasie no'one to'oni ni lengi i'oe hunie. 41 Na mala nga ramo ko deu rarahi'o hunie o ke aanga'inie mo ola ingeie hunie nga ta'a-ta'a kilomita, o ke aanga'inie lo'u hunie ngaeta kilomita. 42 Na mala nga iini ko sukaa nga mei ola aamu, o ke niie oto hunie. Na mala nga iini ko sare tola ha'awali ke'u aana nga mei ola i'oe, o ke toli'aasie mola hunie.”
O Ke Manata Diana Hunie
Mo Maelonga I'oe
LUK 6:27-28,32-36
43 Oto a Jisas ko lae pe'i ha'a-uusuli lo'u uuri, “Na omu rongoa oto no'one uuri, ‘Omu ke manata diana hunie mo malahumiu, Levitikas 19:18 na omu ke ngiduupu hunie mo maelonga i'omu.’ 44 Ta'e ineu no ko unue huni'omu uri omu ke manata diana no'one hunie mo maelonga i'omu, na omu ke aarea God talana mo iini ko taunge'ini'omu. 45 Aana omu kei te'urine, nge omu ke si haata'inie uri i'omu oto mo kalena Aamamiu i Lengi. Ingeie nge ko nii-niie sato hunie ke pwaa haahie mo iinoni diana na mo iini aaela oto no'one. Na ko nii-niie nemo hunie mo iinoni oodota'i na mo iini ka'a oodota'i oto no'one. 46 Oto mala omu kei manata diana mola hunie mo iini e manata diana huni'omu, a God e sa'a niie ike nga waaite huni'omu. Taungei ola urine hule aana mo iini aaela nge ko susulu to'oha hunie aalahanga ni Rom, na kire sai te'urine no'one mola. 47 Na mala uri mo malahumiu ha'alaa omu ko ere takoire, e ka'a aaopa ike no'one mwaanie iinoni aaopa. I leune hule aana mo pu'o na kire sai te'urine no'one mola. 48 Ta'e i'omu, omu ke tohungei diana oto ta'ingelu mala Aamamiu i Lengi e tohungei diana ta'ingelu.”