9
Ritonõpo nekarohpyry Pauru aimehnõ amorepaneme tymenekase exiryke
Poetome pyra toehse ase tomesetase roropa ywy. Ritonõpo nymenekahpyryme ase. Tumũkuru poko imehnõ amorepaneme tymenekase ywy. Ywy roro Jezu enease Kuesẽkomo. Aomipona toerohse jexiryke ãmoreparykõ poko ipoetoryme toehse matose. Otarãme imehnomo a Kuesẽkõ nymenekahpyryme pyra ase repe. Yrome matose jenetupuhnõko Jezu nymenekahpyryme imehnõ amorepaneme. Amarokõ roropa Korĩtopõkomo imehnõ tuarõtanohneme matose, amorepatõme Jezu nymenekahpyryme jexiry poko. Tuhkãkõ ynara ãko, “Kuesẽkõ omipona Korĩtopõkõ toehse. Morara exiryke Kyrixtu nymenekahpyryme Pauru enetupuhnõko ase,” ãko.
Naeroro ykerekeremaryhtao imehnomo a ynara ãko hano, “Kyrixtu nymenekahpyryme ase imehnõ amorepaneme. Zae nase ya tõsẽ apoiryhtao ya jokuru roropa omi kurã ekarotamitume,” ãko ase eya xine. Imehnõ Kyrixtu nymenekatyã typyxiãkõ maro ytoytõko pata tõ poro Jezu poetoryme toto exiryke. Zae mã toto Ritonõpo a. Kuesẽkõ akorõ morararo typye, Peturu roropa morararo. Mokaro sã jahtao kure jexiry roropa, typye jytoryhtao. Imehnõ Kyrixtu nenyohtyã erohpyra mã toto tytinerũkõ apoiry poko. Omi kurã ekarory poko rokẽ mã toto. Yrome erohnõko ase jemary ke roropa ytinerũ apoiry poko etuarimara jehtohme. Panape roropa ysaaro erohnõko mana. Erohpyra yna ahtao moro poko kure oya xine nae? Ya kure exiry repe. Soutatu tõ ahtao tineru apoĩko mã toto kowenu wino toerohtamitume. Tyoro roropa, tupito esemy, otyro tarykase eya ahtao otyro epery enahnõko ynororo toerohtamitume. Morararo pui esẽ tomo, suhsu euhkaryhtao suhsu apoĩko mã toto tõkurukõme, toky tõ pynanohtamitume.
Moro saaro tineru apoiry kyya xine zae mana imehnõ amorepatamitume Ritonõpo omiry poko. Morararo Ritonõpo nymeropohpyry kuamorepatorỹko. Ynara tymerose Moeze a, “Oekykõ arexi panõ puhturu tũtũmãko aepihpykatohme. Morara ahtao ipotyry onymyhpyra ehtoko. Ah notuhno aerohtamitume,” tykase. Yrome kuekykõ pyno rokẽ pyra Ritonõpo kynexine. Enetupuhpotohme morara tymerose eya. 10 Kypyno xine kuhse Ritonõpo mana. Morara exiryke morara tymerose eya. Otyro arykananõ mã ynara osenetupuhnõko, “Imeĩpo otyro epery apoĩko ase ynapyryme,” ãko. Morararo mã osenetupuhnõko otyro epery apoinanõ roropa. Naeroro toerohtamitukõ eraximaryke tyya xine erohnõko mã toto. 11 Toytoytose yna omi kurã ekarory poko oya xine. Otyro puhturu arykane sã ynanexiase tupito arykary pokõ samo. Naeroro tineru apoiryhtao yna a ynaerohtamitume, popyra oya xine nae? 12 Topehke pyra Ritonõpo omiry kurã ynanekaroase oya xine. Tyoro poko ynanerokuase roropa tineru poko.
Ynara kary etary se pyra ynanexiase Jezu onenetupuhpynomo a, “Ritonõpo omiry etary se pyra ase Pauru pokoino, tineru apoiry se rokẽ Pauru exiryke Ritonõpo omiry ekarotamitume,” kary etary se pyra ynanexiase. 13 Etatoko pahne, Ritonõpo maro oturutoh poko erohketõ tynapyrykõ apoĩko mã toto Ritonõpo tapyĩ taka ytoketõ wino. Tynekarorykõ etapananõ tohkõ apoĩko mã toto imehnõ nekarotyamo. 14 Morararo, “Ritonõpo omiry poko imehnõ amorepananõ tynapyrykõ apoiryhtao tynamorepatyã wino kure ya mana,” tykase Kuesẽkõ ya.
15 Mãpyra imehnõ tinerũ anapoipitopyra exiase. “Epehpyry se ase ãmorepatamitukõme,” kapitopyra ase. Morararo moro ynymerohpyry onenerykõme, “Otinerũkõ apoiry se ase,” kara ase. Jorikyry se pyra ase repe. Yrome jorikyry motye kuhse imehnõ tinerũ apoiry se pyra ase omi kurã ekarotamitume. “Pauru tineru se nexiase omi kurã ekarotamitume,” kary etary se pyra ase ipunaka. 16 Epyrypara ase imehnõ amorepary poko ya. “Kure ase imehnõ amoreparyke ya omi kurã poko,” kara ase. Kuesẽkõ omipona rokẽ ase imehnõ amorepãko. Ỹ, etuarimary imehnõ anamorepara jahtao Jezu Kyrixtu poko. 17 Jamoreme jerokuruhtao omi kurã ekarory poko imehnomo a jerohtamitu se jexiry repe. Yrome Ritonõpo omi poe jexiryke jamoreme pyra ase. “Jomiry kurã ekaroko imehnomo a,” tykase Ritonõpo ya exiryke, aomipona rokẽ ase. 18 Morara ahtao otoko jepehpyry nae? Arypyra, tineru se pyra ase jerohtamitume. “Zae matose jepehmaryhtao oya xine ãmorepatamitukõme,” kara ase jetananomo a. Tãkye rokẽ ase topehke pyra imehnõ amorepary poko ya Jezu Kyrixtu poko. Tãkye jehtoh jepehpyryme sã ya mana.
19 Seropõ omi poe pyra ase erohnõko. Yrome emero akorehmaneme toehse ywy. Kyrixtu enetupuhpotohme eya xine, ipoetoryme toto ehtohme. 20 Juteutõkara maro jahtao Moeze omihpyry omipona jehtoh poko torẽtyke pyra ase. Jezu enetuputyryke ya tukurãkase jexiryke. Yrome juteu tõ amoreparyhtao ya omi kurã poko, toto sã Moeze omihpyry omipona exĩko ywy Jezu omiry zehno pyra toto ehtohme. Juteu tomo a Jezu omiry ekaroryhtao ya Moeze omihpyry omipona exĩko ase yronymyryme juteu tõ saaro, Jezu Kyrixtu enetupuhpotohme eya xine. 21 Morararo juteutõkara maro jahtao, mokaro sã Moeze omihpyry poko pyra ase, Jezu Kyrixtu enetupuhpotohme eya xine roropa. Kyrixtu omipona ase. Naeroro Ritonõpo omipona ase roropa. 22 “Jezu Kyrixtu enetuputyry poko ikuhnõko ase,” kananõ maro jahtao mokaro sã exĩko ase toto akorehmatohme, orẽpyrahxo Jezu enetupuhtohme toto a. Imeimehnõ maro jahtao toto sã exĩko ywy Jezu Kyrixtu enetupuhpotohme eya xine. Emero rokẽ poko ase Jezu enetupuhpotohme imehnomo a.
23 Morohne poko ase omi kurã ekarotohme seropõkomo a. Jezu Kyrixtu ekaroryhtao ya kure jetananõ rĩko Ritonõpo mana. Kure jyrĩko roropa mana. 24 Toipe tururume ytoketõ poko ahno, axihxo tururume ytokety waro toehtohkõme. Mame tururume ytoketõ tuhke tururume ytõko. Yrome toiro osemazuhme eporehkãko, axihxo exikety rokene. Ynoro rokẽ epehpyry apoĩko mana. Tãkye exĩko roropa mana. Mokyro sã ehtoko, orẽpyra tururume ytokety samo. Jezu Kyrixtu omipona exikehpyra ehtoko. Mame, “Kure mase,” ãko Kuesẽkõ oya xine mana. Morara kary etaryke oya xine tãkye kuhse exĩko matose, tururume ytokety tãkye exiry motye epehpyry apoiryhtao tyya. 25 Toipe tururume ytoketomo. Kokoro rokẽ tururume ytõko mã toto, orẽpyra toehtohkõme, imehnõ motye toehtohkõme tururume toytotohkõ poko. Mame imehxo exiketyme ahtao, imehxo toehtoh enetupuhpotoh apoĩko mana. Moro imehxo toehtoh, enetupuhpotoh axĩtao rokẽ repe. Yrome Jezu omipona exiketyme kuahtao xine, axĩtao rokẽ pyra Ritonõpo nekarory apoĩko sytatose. Jũme imaro exĩko sytatose. 26 Wazawazame pyra tururume ytokety ytõko toeporehkatohme osemazuhme. Mokyro saaro ase zae rokẽ jehtohme Jezu omipona Ritonõpo nekarory apoitohme ya. Tyoro roropa sã ase. Imepỹ poremãkapone sã ase. Tomeseke sã ynororo poremãpyra toehtohme. Mokyro saaro ase tomeseke Jezu Kyrixtu omipona jehtohme. 27 Imehnomo a ynara asene, “Zae ehtoko Jezu Kyrixtu omipona,” asene. Morara kaxĩpo yyrypyry poko toehse jahtao, ehxirory yronymyryme jomihpyry etahpõkõ neneryme. Morara exiryke yyrypyry poko ypenetaryhtao ya ipoko pyra ase. Emero irumekãko ase Jezu Kyrixtu omipona rokẽ jehtohme, “Popyra mase ya,” kara Jezu ehtohme ya.