10
Joroko tõ oneahmara ehtoko
Wekyry tomo, osenetupuhtoko kytamurukõ poko. Moeze maro toytorykohtao ahno esao pyra toto typynanohse Ritonõpo a. Akurũ zopino toh kynexine. Tahpiremã takuohse roropa eya xine. Mame tuna konõto akuotyryhtao eya xine, Moeze marõme tõpurihkase toto tuna konõto kuao, akurũ ao, enara. Ritonõpo nenehpohpyry kapu ae tonahse eya xine emero porehme. Ritonõpo nekarohpyry tõse roropa eya xine. Topu ae tuna tutũtase, toto okurume. Yrome moro topu Jezu Kyrixtu enetupuhtoh kynexine. Toto maro toytose ynororo. Yrome Ritonõpo zamaro pyra tuhkãkõ kynexine. Morara exiryke toorihse toto ahno esao pyra toytorykohtao. Tõtonẽse toto sapararahme ona poro.
Morara tyripose Ritonõpo a kutuarõtanohpotohkõme, zae ehtoh waro kuehtohkõme. Tyyrypyrykõ poko typenetase kytamurukomo. Naeroro mokaro sã pyra sehtone, kyyrypyrykõ poko penetara sehtone ipunaka. Toitoine kytamurukõ joroko tõ poko toehse, Ritonõpo omipona pyra. Otuhtoh konõto tyrise eya xine tynyrityãkõ ẽpataka. Tõsemeikase toto ẽpataka. Ynara tymerose Ritonõpo omiryme pake moro poko, “Typorohse toto tynyrityã ẽpataka. Tõtuhse toto. Eukuru tõse eya xine roropa. Mame towõse ropa toto watohme,” me tymerose. Mokaro sã pyra sehtone, joroko tõ poko pyra sehtone ipunaka. Imehnõ nohpo poko exiry popyra Ritonõpo a mana. Imehnõ orutua poko exiry roropa. Kytamurukõ toitoine nohpo tõ poko toehse ahtao tuhkãkõ toorihse toto, 23 miume toorihse toiro ẽmepyryae rokene. Naeroro imehnõ pyxiã poko pyra sehtone, imehnõ nio tõ poko pyra roropa sehtone. Kytamurukomo a Ritonõpo tyenonohse. Tykerekeremase toto a. Ynara tykase toto Ritonõpo poko, “Kypyno xine Ritonõpo mana. Kuãnohpyra xine mana iirypyryme kuahtao xine ro,” tykase toh repe. Mame tyyrypyrykõ poko toehse ahtao okoi tyripose Ritonõpo a toto esekatohme, tuhke. Naeroro Kuesẽkõ onyenonohpyra sehtone. 10 Ritonõpo poko tãtakirimase kytamurukomo. Naeroro taorihmapose toto Ritonõpo nenyokyhpyry a. Toorihse toto. Naeroro Ritonõpo poko atakirimara sehtone.
11 Morara tyripose Ritonõpo a kytamurukomo a pake zuaro kuehtohkõme. Tymerose roropa tõmipona pyra exiketõ wãnohtopõpyry poko kutuarõtanohtohkõme, kytamurukõ sã pyra kuehtohkõme. Seromaroro sero nono enahsasaka mana. Naeroro pakatokõ Ritonõpo omipona pyra ehtopõpyry sã pyra sehtone.
12 Morara exiryke ynara kara ehtoko, “Iirypyryme pyra ase orẽpyra jexiryke,” kara ehtoko. Ynara rokẽ kahtoko Ritonõpo a, “Kuakorehmako Papa yyrypyry poko pyra jehtohme,” kahtoko Ritonõpo a. 13 Tukuhse awahtao xine ynara zuaro matose imehnõ roropa morararo tyyrypyrykõ poko tukuhse mã toto. Yrome jamihmehxo Ritonõpo mana. Tõmihpyryae ro ãkorehmatorỹko mana tukuhse awahtao xine. “Epo nase,” ãko mana. Okuhnekõ aropõko roropa mana owinoino xine. Jamihme pyra awahtao xine ajamihtanohtorỹko mana oorypyrykõ poko pyra oehtohkõme. Ajamihtanohtorỹko mana oorypyrykõ rumekatohme oya xine.
14 Naeroro wekyry tomo, joroko tõ poko pyra ehtoko ipunaka. 15 Tuaro exiketõme matose ya. Naeroro zae jomiry ehtoh enetupuhtoko. 16 Jezu orihtopõpyry poko wenikehpyra kuehtohkõme oximõnõko sytatose. Mame uwa eukuru poko, “Kure mase Papa,” ãko sytatose Ritonõpo a. Ẽnõko sytatose emero porehme. Kyyrypyrykõ kurikary poko osenetupuhnõko sytatose toxixihmase Jezu exiryke wewe pokona kyyrypyrykõ epehpyryme. Morararo wyi enapyryhtao kyya xine Kyrixtu orihtopõpyry poko osenetupuhnõko sytatose porehme. Oximaro sytatose Jezu Kyrixtu maro. Tyjamitunuru ekarõko roropa mana kyya xine. Moro poko osenetupuhnõko sytatose moro wyi enapyryhtao kyya xine. 17 Oximõme wyi ohnõko sytatose Jezu orihtopõpyry poko osenetuputyry poko, tuhke kuahtao xine ro. Tuhke kymarokõ repe. Yrome Jezu enetuputyryke kyya xine, aomipona toehse roropa kuexirykõke toiro zokome sã sytatose tupuhpyke Jezu ke, kuesẽkõme aexiryke.
18 Juteu tõ poko osenetupuhtoko, Ritonõpo maro oturuketõ poko roropa. Tynekarorykõ etaparyhtao tyya xine tynekarorykõme Ritonõpo a, tõnõko roropa toto. (“Ritonõpo poenõme ynanase,” ãko osenetupuhnõko toto, moro tõsẽ onyryhtao tyya xine.) 19 Ãmoreparykõ se roropa ase joroko poko. “Joroko tõ kure,” ãko imehnõ mã repe. Yrome Ritonõpo onymyakãmara mã toto. Joroko tõ eahmananõ azahkuru mana. Ynara osenetupuhnõko mã toto, “Tõsẽ ekarõko ase joroko zohme. Naeroro kure ase,” ãko toh mã repe. 20 Yrome etatoko pahne, moro tõsẽ riryhtao joroko zohme, Ritonõpo a moro onekaropyra matose. Joroko tamuru omi poe moro rĩko matose. Yrome joroko tõ poko oexirykõ se pyra ase ipunaka. 21 Mame Jezu orihtopõpyry enetupuhtoh eukuru enyryhtao oya xine Ritonõpo poenõme oexirykõ poko osenetupuhnõko matose. Naeroro ahno nekarohpyry joroko tõ okurume, moro onẽpyra ehtoko ipunaka. Ahno nyrityã ẽpataka eukuru riryhtao joroko okurume, moro onẽpyra ehtoko. Morararo wyi enapyryhtao oya xine Jezu orihtopõpyry poko osenetupuhtohme Ritonõpo poetoryme oehtohkõ poko osenetupuhnõko matose. Naeroro ahno nyrityã zotỹpyry onõpyra ehtoko, joroko tamuru omi poe moro zoty tyrise exiryke. 22 Zumoxike Kuesẽkõ onyripyra sehtone. “Orẽpyra ase Jezu motye,” karyhtao kyya xine joroko tamuru akorehmaneme exĩko sytatose. Mame joroko tamuru akorehmaneme kuahtao xine zumoxike exĩko Kuesẽkõ kypoko xine mana.
23 Ynara ãko imehnõ mã otarãme, “Emero rokẽ poko sytatose Kyrixtu poetoryme kuexirykõke,” ãko toh mã repe. “Yrome emero pyra kure kyya xine mana,” ãko ase. “Emero poko ase Kyrixtu poetoryme jexiryke,” ãko roropa toh mã repe. Yrome emero pyra zae kuehtohkõ poko kuakorehmatorỹko mana. 24 Osepyno rokẽ pyra ehtoko. Imehnõ pyno ehtoko roropa. Kykyryrykõ poko rokẽ kuahtao xine imehnõ motye kuehtohkõme popyra sytatose.
25-26 Ynara ãko Ritonõpo omiry, “Sero nono Ritonõpo kyryryme mana. Seropõkõ roropa emero porehme Ritonõpo nyrityãme mana,” ãko. Naeroro tõsẽ apoiryhtao oya xine emero rokẽ kure mana. “Otarãme mose popyra Ritonõpo a,” kara ehtoko. “Otarãme mose ahno nyrityã ẽpataka tyrise joroko zohme,” kara ehtoko roropa. Topekahse oya xine ahtao imehnomo a kure roropa mana.
27 Morarame Jezu poetory kara a oeahmarykohtao tytapyĩ taka otuhse oytotohkõme, itapyĩ taka oytorykõ se awahtao xine ytotoko. Mame, “Õty mose,” karyhtao oya xine moro tõsẽ poko onekaropopyra ehtoko. “Mose tokarose nae joroko zohme?” kara ehtoko. “Mose onõpyra ase popyra exiryke Ritonõpo a,” kara ehtoko roropa. Otuhtoko rokẽ rahkene. 28 Yrome ynara karyhtao rokẽ eya xine, “Mose joroko zotỹpyry,” karyhtao oya xine, onõpyra ehtoko morara tykase ekarone exiryke, zae ehtoh poko oexirykõ waro toto ehtohme. 29 Amarokõ tõsẽ onyry poko, oty kara matose, joroko zotỹpyryme ahtao ro. Yrome imehnõ Jezu poetory pokoino onõpyra matose zae pyra moro tõsẽ onyry enetuputyryke eya xine. Otarãme ynara ekaropory se matose, “Oty katohme imepỹ pokoino tõsẽ onõpyra hano? Eya rokẽ moro tõsẽ onyry popyra mana, joroko zotỹpyryme ekaroryke eya. 30 ‘Kure mase Papa. Senohne onekarohpyryme ya,’ ãko ase Ritonõpo a. Naeroro oty katoh imehnõ yna kerekeremãko nae tõsẽ onyry poko yna a? Ritonõpo nekarohpyryme exiryke, ‘Kure mase,’ tykase ywy,” ãko otarãme matose ya.
31 Etatoko pahne, emero poko awahtao xine kure Ritonõpo tyritoko. Tõsẽ onyryhtao oya xine, kure Ritonõpo ritohme tõtoko. Eukuru enyryhtao oya xine kure Ritonõpo ritohme ẽtoko. 32 Kure rokẽ ehtoko juteu tõ maro, juteutõkara maro, Jezu poetory tõ maro roropa, penekehpyra toto ehtohme Jezu enetuputyry poko. 33 Ysã ehtoko. Kure ehtoh rokẽ kuhnõko ase imehnõ maro emero, toto pyno jexiryke. Osepyno hkopyra ase imehnõ emero kure riry se jexiryke, toto pynanohtohme Kyrixtu a.