16
Timoteu ytotopõpyry Pauru tõ maro Xira maro
Morotoino Terepe pona toeporehkase toto, Rixityra pona roropa. Moroto Jezu poetory tonese eya xine esety Timoteu. Jeny juteu kynexine. Jumy juteukara kynexine. Mokyro poko kure ãko toh kynexine Jezu poetory tomo Rixityrapõkomo, Ikoniupõkõ roropa, enara. Mame Timoteu arory se Pauru kynexine tymaro juteu tõ rãnakuroko. Naeroro tysahkapose ynororo eya, tymaro aytotohme, “Juteukara mose,” karyino ipoko juteu tomo a, jũ waro toto exiryke. Morarame pata tõ poro toytorykohtao, Peturu tõ omihpyry tokarose eya xine juteutõkara netaryme aomipona toto ehtohme. Mame morara kary etaryke tyya xine Jezu poetory tõ tyjamihtase Ritonõpo omiry enetuputyry poko tyya xine. Tomãse roropa toto ẽmepyry punero.
Tyroa po Pauru osenehtopõpyry
Morarame Piritia poro toytose toto, Karaxia poro, enara, morotõkõ amorepase Ritonõpo omiry poko. Yrome Azia pona toto anaropopyra Ritonõpo zuzenu kynexine. Morotoino Mixia po tõtyryhkarykõ se toh kynexine repe Pitinia pona toytotohkõme. Yrome morotona Ritonõpo zuzenu toto anaropopyra kynexine. Naeroro Mixia takuohse eya xine. Topohme toytose toto Tyroa nakuataka. Morarame Masetoniapõ tonese Pauru a tõsenety. “Osehko xiaro Masetonia pona. Yna akorehmakose,” tykase sã ynororo, Pauru osenety. 10 Tõsenehxĩpo yna aroase Pauru Masetonia pona, Jezu poe tõsenehse toexiryke. Ritonõpo omiry poko toto amorepase yna enyokyase Jezu.
Jezu enetupuhtopõpyry Ritia a Piripo po
11 Morotoino wapu ae ynanytoase Tyroa poe topohme Samotaraxia pona. Yrokokoro Neapori nakuataka ynanotyryhkase. 12 Morotoino Piripo pona ynanytoase pata konõto pona, Masetoniapõ pona. Moro pata tyrise romano tomo a. Moroto okynahxo ynanexine. 13 Morarame oserematohae ynanytoase tuna ehpikoxi. “Otarãme Ritonõpo maro oturutoh nae mã moroto juteu tõ atamorepatopo,” ynanase. Mame ynanyporotyase rahkene oturuse morotõkõ maro nohpo tõ maro. 14 Moroto kamisa kurã ekamone kynexine nohpo, esety Ritia, Tiatirapono. Ritonõpo omipona exikety ynororo kynexine. Mokyro a Pauru omiry totase, Ritonõpo omiry ekaroryhtao. Jezu tonetupuhse eya tukurohtao. 15 Morarame tõpurihkase ahtao tyekyry tõ maro yna eahmase tytapyĩ taka yna ytotohme. Ynara tykase ynororo yna a,
—Ritonõpo omipona ajohpe pyra jenetuputyryhtao oya xine ytotoko ytapyĩ taka, kynako yna a, taro oehtohkõme. Morara karyke ynanytone itapyĩ taka.
Ãpuruhpyry tao Pauru ehtopõpyry Piripo po
16 Morarame tuhke pyra tynyhse ahtao, yna ytoryhtao Ritonõpo maro oturutoh pona tõsẽpatakãmase yna jorokohpã maro, nohpo. Joroko poe oturukety kynexine. Oremime roropa kynexine. Mokyro otyro waro kynexine joroko omi poe. Ipoko tuhke tineru tapoise esamo a ijajohpanory poko. 17 Pauru tõ tokahmase eya. Ynara tykase ynororo opore,
—Moxiã nase Ritonõpo poetoryme, imehxo exikety poetoryme. Kuamorepatorỹko toto Ritonõpo omipona kuehtohkõme, tykase joroko poe ynororo. 18 Morara kary poko tuhke tõmehse ynororo. Morarame toemynyhmaryke ynara tykase Pauru joroko a,
—Jezu Kyrixtu omi poe aaropõko ropa ase. Zae otũtako ropa, tykase joroko a Pauru. Morara kary etaryke tyya joroko tutũtase ropa zae nohpo ae. 19 Morara kaxĩpo Pauru a, Pauru zehno toehse jorokohpanõpo esamõpyamo, tineru anapoipyra toehse toexirykõke. Mame Pauru tapoise eya xine Xira maro porohtoh taka toto arotohme, typatakamo a ekarotohme. 20 Romano kowenu terekatu tomo a tarose toto eya xine.
—Moxiã juteu tomo. Kuerekohmatorỹko toh nase itamurume. 21 Tyoro amorepato toh nase. Aomipona exisaromepyra sytatose, romanome kuexirykõke. Aomipona xine ahtao romano tuisary omipona pyra exĩko sytatose, tykase toto. 22 Morara kary etaryke tyya xine imoihmãkõ Pauru tõ zehno toehse. Toto ryhmary se toehse toto. Mame zupõkõ tyxihxihkase terekatu tomo a. Soutatu tomo a toto typipohpose eya xine. 23 Mame typipohkehse ahtao ãpuruhpyry taka tõmase toto a. Ynara tykase toto ãpuruhpyry erase a,
—Tuaro exiko moxiã tũtary ropa ino, tykase toto ãpuruhpyry erase a. 24 Morara tykase tyya exiryke mya tarose toto ãpuruhpyrytaõ taka. Ipupurukõ roropa tytamunuhpose wewe ke.
25 Mame onoa Pauru tõ Xira maro tõturuse toto Ritonõpo maro. Toremiase toto kure rokẽ Ritonõpo exiry poko. Moro totase imehnomo a, ãpuruhpyrytaõkomo a. 26 Mame tuaro pyra toto ahtao nono kywyhkywyh tykase itamurume. Tapyi ãpuruhpyry apõ kywyh tykase. Tapyi apuru tãtapuruhmakase kywyh karyke. Itaõkõ toemyhpokase ropa emero. 27 Moro ãpuruhpyry erase typakase roropa. Tapyi apuru tãtapuruhmakase exiryke punião tapoise eya tõtuotohme repe. Ãpuruhpyrytaõkõ tutũtase ropa tokarose eya. 28 Yrome opore tõmitase Pauru,
—Otuopyra exiko. Taro ynanase emero, tykase Pauru eya.
29 —Saerehkatoh enehko, tykase tapyi erase. Mame tururume toytose ynororo ãpuruhpyry taka. Tykytyky tykase, tõserehse. Tosekumuru po typorohse Pauru tõ ẽpataka ynororo. 30 Jarãnaka Pauru tõ tarose eya, tõturutohme.
—Oty rĩko ha yyrypyry rumekatohme, juãnohpyra Ritonõpo ehtohme? tykase ynororo Pauru tomo a.
31 —Jezu Kyrixtu rokẽ enetupuhko, oorypyrykõ korokatohme, ipoetoryme oehtohkõme oekyry tõ maro, tykase Pauru eya.
32 Mame Ritonõpo omiry poko tamorepase toto eya xine jekyry tõ maro. 33 Morarame koko Pauru tõ pipohtopõpyry tukurikase ãpuruhpyry erase a. Mame, “Kuẽpurihkako,” tykase exiryke, tõpurihkase ynororo eya xine itapyĩtaõkõ maro. 34 Mame tytapyĩ taka tarose toto ahtao tautuhmase toto eya. Tãkye toehse ynororo Ritonõpo enetuputyryke tyya tytapyĩtaõkõ maro.
35 Morarame xixi tõnuhse pitiko ahtao soutatu tõ taropose terekatu tomo a Pauru tõ tũtanohpose ropa repe.
36 Mame ynara tykase ãpuruhpyry erase Pauru a,
—Terekatu otũtanohpotorỹko ropa mana, soutatu tomo a. Naeroro otũtatoko ropa. Enaromyra ehtoko, tykase ynororo eya xine repe.
37 Yrome Pauru ynara tykase eya xine,
—Jarãnao yna pipohno toto kokonie. Karimotaxĩpo pyra yna ahtao ãpuruhpyry taka yna ẽmapõ toto. Romanome ynanase. Oty katoh tokare pyra yna tũtanohpõko ropa toh nae? Tũtara ropa sãtã ynanase. Tooehse terekatu tõ ahtao rokẽ tũtãko ropa ynanase, tykase toto ãpuruhpyry erase a.
38 Morarame soutatu tõ toeramase ropa terekatu tomo a, Pauru tõ omihpyry ekarose ropa. Pauru tõ romanome exiry waro toexirykõke tõserehse toto. 39 Ãpuruhpyry taka toytose toto Pauru tõ tũtanohpose ropa.
—Oenetupuhpyra xine ynanexiase. Romanome pyra kuekaroatose. Otũtatoko ropa. Ytotoko ropa oesaka xine, tykase toto, tynẽmapohpyrykõ tũtanohporyme ropa. 40 Morarame ãpuruhpyry tae Ritia tapyĩ taka toytose ropa toto. Jezu poetory tõ tyjamihtase ropa Pauru tõ omiry etaryke tyya xine. Morotoino moro pata poe toytose ropa toto.