17
Tesaronika po Pauru tõ ehtopõpyry
Morarame Ãpipori pata poro toytose toto, Aporonia pata poro roropa Tesaronika pona. Moroto juteu tõ atamorepatoh enene, tapyi. Toipe ehse Pauru, oserematohae rokẽ ytose atamorepatoh taka. Mame oseruao oserematohae toytose ynororo juteu tõ maro oturuse Ritonõpo omiry poko. Morotaõkõ tamorepase eya Jezu poko. Ynara tykase ynororo,
—Pake tymeropose Kyrixtu poko Ritonõpo a. Ynara tykase ynororo, “Etuarimãko mana. Orihnõko roropa mana. Mame ẽsemãkãko ropa ase,” tykase Ritonõpo, tymeropose Tumũkuru poko. Jezu Kyrixtu Ritonõpo mũkuru nymyry mokyro. Mokyro ekarõko ase oya xine, tykase Pauru toto a. Mame Jezu tonetupuhse toitoine eya xine, kyreku tomo a roropa tuhke, Ritonõpo omipona se exiketomo a. Typatakã pyxiamo a roropa tuhke tonetupuhse eya xine. Pauru tõ maro tõximõse toto.
Yrome imehnõ juteu tõ Pauru tõ zumoxike kynexine. Zehnotokõ tykohmase eya xine osemataõkomo Pauru tõ ryhmatohme. Mame Jasão tapyĩ taka toytose toto, Pauru tõ apoise repe, imoihmãkõ rãnakuroko toto arotohme. Yrome Pauru tõ onenepyra tokurehse toto. Naeroro Jasão tapoise eya xine imehnõ Jezu poetory tõ maro. Tarose toto eya xine pata esamo a toto hxirotohme inetarykõme. Ynara tykase toto,
—Moxiã emero ahno erekohmãko mã toto emero pata tõ poro. Seromaroro tooehse toto kuerekohmase xine roropa, tykase toto, Pauru tõ zehnotokomo. Jasão nenehtyã mokaro tytapyĩ taka. Emero tuisa omipona pyra exiketõ mokaro, “Imepỹ mokyro tuisa konõto, Jezu,” kananõ mokaro, tykase toto ajoahjohpãkomo, ipoko xine. Morara exiryke mokaro zehno typatakã toehse typoetory tõ maro, imoihmãkõ maro. Jasão tomo a tõsepehmapose toto ãpuruhpyry taka ytopyra toto ehtohme.
—Otinerũkõ ekarõko ropa ynanase, Pauru tõ tonyohse ropa oya xine ahtao, tykase toto typatakamo, Jasão tomo a.
Perea po Pauru tõ ehtopõpyry
10 Morarame tykohmãse ahtao, Pauru tõ Xira maro tonyohse Jezu poetory tomo a, Perea pona toto ytotohme. Morotona tooehse tahtao xine, juteu tõ atamorepatoh taka toytose toto. 11 Morotõkõ imehnõ otururu etary zuno pyra toh kynexine, Tesaronikapõkõ sã pyra. Ritonõpo omiry totase eya xine yronymyryme. Kokoro rokẽ aomiry poko tãtamorepase toto zae Pauru omiry ehtoh waro toehtohkõme. 12 Tuhkãkomo a Jezu tonetupuhse tosẽkõme, kyreku tomo a, typatakamo a, inohporykomo a roropa. 13 Morarame, “Ritonõpo omiry poko Pereapõkõ amorepãko Pauru tomo,” kary etaryke tyya xine juteu tõ toytose Tesaronika poe, Pereapõkõ omipohtomase, Pauru tõ zehno toto ehtohme. 14 Morara exiryke Pauru tonyohse axiny Jezu poetory tomo a, tuna konõto ena. Xira tõ rokẽ moroto tõxinomose Perea po Timoteu maro. 15 Mame Atena pona toytose Pauru tope tõ maro towomananõ maro. Morotoino toeramase ropa epe tõ ahtao Perea pona ropa, Pauru omihpyry tarose eya xine Xira tomo a Timoteu maro axĩ toto ytotohme tyya Atena pona.
Atena po Pauru ehtopõpyry
16 Moroto Pauru kynexine Atena po toto eraximãko. Emynyhmãko sã kynexine Atenapõkõ nyrityã eneryke tyya Ritonõpo myakãme. Ritonõpo waro pyra toexirykõke ahno panõ tyrise eya xine ritõme repe. 17 Morara exiryke juteu tõ zurune Pauru, toto atamorepatoh tao. Juteutõkara roropa zurune, Ritonõpo waro se exiketomo. Mame kokoro rokẽ osepekahtoh tao morotõkõ zurune roropa. 18 Mame toitoine Pauru a tooehse toto, tãtamorepary sato komo. Mokaro Epikureu tomo, Zeno tõ roropa. Ynara tykase toto,
—Otara ãkohxo ke mose nae oturuno warõkara? tykase toto Pauru poko.
Imehnõ ynara tykase roropa ipoko,
—Otarãme tyorõ ritõ poko urutõ mosero, tykase toto, Jezu ẽsemamyry ropa poko autururu etaryke tyya xine. 19 Mame Pauru tarose toto a Areopaku pona, pata esã porohtoh notaka. Morarame ynara tykase toto eya,
—Yna zuruko, õtururu waro yna ehtohme, tykase toto. 20 —Tyoro sã mase amorepato. Sero onetapitopyra reh ynanase. Zuaro se ynanase, tykase toto. 21 Morotõkõ, Atenapõkõ, tykatonomory maro erohpyra sã toh kynexine. Kokoro rokẽ imeimehnõ namorepatopõpyry poko oturũko toh kynexine.
22 Morarame Pauru xikihme toehse Areopaku po, tõturutohme inetarykõme. Ynara tykase ynororo,
—Atenapõkomo, tuhke ahno panõ tyrise oya xine Ritonõpo kuhtohme oya xine repe. 23 Ritonõpo maro oturutoh zupiryhtao ya, zohme onekarorykõ zahkatoh enease. Ynara enease tymerose ipoko, “Onoky Ritonõpo waro nae?” katoh tymerose ipoko. Ritonõpo eahmãko matose zuaro awahtao xine samo. Mokyro onenetupuhpyra oexirykõke ipoko ourutorỹko ase. 24 Ritonõpo mokyro Kyrihpõkomo, nono rihpõ roropa. Mokyro kapu esemy. Emero kuesẽkõme roropa mana. Naeroro tapyi tao nyhpyra mana, ahno nyrihpyry tao, tykase Pauru toto a. 25 —Kỹkyryrykõ se pyra mã Ritonõpo kuepekõme toehtohme emero nae toexiryke. Emero oseremãko Ritonõpo poe sytatose. Ipoe orihpyra sytatose, otuhnõko, ytoytõko, enara. 26 Toiro orutua wino kymarokõ emero tyrise eya ahnome, nono po kuehtohkõme. Kuenurutopõpyrykõ waro Ritonõpo mana, kuesarykomo, kuorikyrykomo. Emero zuaro mã Ritonõpo, tykase Pauru toto a. 27 —Tonetuputyry se roropa ynororo oya xine, oesẽkõme aehtohme, ameke pyra kyya xine toexiryke. 28 “Ritonõpo poe rokẽ orihpyra sytatose, ytoytõko, oseremãko, enara.” Morara tykase roropa oya xine ãmorepananõkomo. Ynara tykase toto, “Ritonõpo poenõme sytatose, eya tyrise kuexirykõke,” tykase toto oya xine. 29 Naeroro Ritonõpo poenõme kuahtao xine, kynyrihpyrykõ sã pyra Ritonõpo mana. Uuru risẽ sã pyra, parata risẽ sã pyra, topu risẽ sã pyra, enara. 30 Pake tuaro pyra oexirykõke ohxiropyra xine Ritonõpo kynexine oorypyrykõ poko. Seromaroro emero oorypyrykõ rumekapõko mana emero patapõkõ punero. 31 Ritonõpo rokẽ tooepyry ropa waro mana. Tooehse ropa tahtao ahno apiakapõko mana emero tynymenekahpyry a, kurãkomo, popyra exiketomo, enara. Tyyrypyhpyke pyra Tumũkuru exiryke ahno apiakaneme tyrise eya, ajoajohpe pyra tõmipona exiryke. Mokyro tõsemãkase ropa Jumy a toorihse ahtao, ajohpe pyra tõmiry enetupuhpotohme kyya xine, tykase Pauru Atenapõkomo a.
32 Yrome ẽsemãkatopõpyry ropa poko tururukohtao Pauru a, tounohse toto a. Yrome imehnõ ynara tykase eya,
—Zomory oetary se ynanase moro poko, tykase toto turunanõkomo a.
33 Morotoino Pauru toytose ropa. 34 Aomiry etaryke tyya xine Jezu tonetupuhse orutua komo a tosẽkõme. Toiro Areopakupõ kynexine, esety Tionixiu. Nohpo roropa kynexine esety Tamari. Imehnõ roropa toytose Pauru maro.