2
Izyraeu tomo ona tonorẽ po
Moeze tõturuse Izyraeu tomo a, ynara tykase ynororo:
— Mame sytoatose ona poro tuna konõto Tahpiremã winakoxi, Ritonõpo Kuesẽkõ nyripohpyry omipona. Okynahxo sytoatose ypy tõ myhto kuroko Etõ nonory po, xiaxiake ytoytõko rokene. Mame ynara tykase Ritonõpo: “Epo mana oytorykõ poko xiaxiake rokene. Seromaroro ytotoko inikahpozakoxi.” Mame ynara tykase Ritonõpo ya, Izyraeu tõ zurutohme: “Etõ tõ nonory kuroko ytõko matose. Oekyrykõme mã toto, Ezau pakomotyamo. Ouno xine exĩko mã toto. Yrome tomeseke ehtoko osetapara oehtohkõme toto maro. Mokaro nonory onekaropyra exĩko ase oya xine, ipunaka, Ezau pakomotyamo a Etõ nonory tokarose ya exiryke. Tonahsẽ epekahnõko matose ewino xine, tuna roropa ise oehtohkomo.”
— Wenikehpyra ehtoko, kure rokẽ amarokõ tyrise Ritonõpo a, Kuesẽkomo, oytorykohtao sero ona tonorẽ konõto poro, 40me jeimamyry. Opoko xine wenikehpyra toehse ynororo, opyno xine nexiase, ise oehtohkõ tokarose eya oya xine.
— Morarame Etõ nonory ehpikuroko toytose kuahtao xine sytoatose osema poe, Erate esemary Eziõ-Kepea maro tuna konõto Aorikyhpyry pona, imepỹ osema ae ona tonorẽ Moape pona. Ynara tykase ropa Ritonõpo ya: “Osetapara ehtoko Moape tõ maro, Ro pakomotyamo, mokaro poko pyra ehtoko. Pata Ara ekaroase eya xine, inonorykõ onekaropyra ase oya xine ipunaka.”
10 (Pake ahtao ahno konõto nexiase moroto, tuhke jamihmãkomo, esetykõ emĩ tõme, moro pata Ara po. Mosa toh nexiase anakĩ tõ samo, imehnõ ahno konõto. 11 Mokaro anakĩ tomo, emĩ tõ roropa repaĩme toh nexiase. Yrome emĩme rokẽ toto tosehtose moapita tomo a. 12 Apitoryme horeu tõ Etõ po toh nexiase, yrome mokaro taropose moro poe Ezau pakomotyamo a. Mokaro enahkaxĩpo toto esary tapoise eya xine tosarykõme. Ezau nyrihpyry sã tyrise roropa Izyraeu tomo a imeĩpo, Ritonõpo nekarory tapoise ahtao eya xine.)
13 — Imeĩpo iporiry Zerete takuohse kyya xine, Ritonõpo nyripohpyry omipona. 14 Moro toehse 38me jeimamyry taropose ahtao kyya xine Kate-Panea poe toytose kuahtao xine. Moro jeimamyry tõ ae emero toehse Ritonõpo omihpyry ae ro: Orutua kõ norikyase jũpãtyamo, soutatume exiketõ roropa. 15 Mokaro epeme pyra Ritonõpo nexiase, toto etapãko nexiase toto enahkatohme, arypyra toto ehtoh pona.
16 — Morarame mokaro emero tonahse ahtao, 17 ynara tykase Ritonõpo ya: 18 “Ytotoko seroae pata Ara rãnakuroko Moape tõ nonory ehpiõ pona. 19 Amonita tõ nonory pona toeporehkase awahtao xine, Ro pakomotyamo, ananapoipyra ehtoko toto maro. Eya xine moro nono ekaroase. Naeroro moro nono onekaropyra exĩko ase oya xine ipunaka.”
20 (Moro nono esety roropa “repaĩ tõ nonoryme”. Pake ahtao ahno konõto esaryme nexiase, mokaro tosehtose amonita tomo a “zanzumĩ tõme”. 21 Tuhke toh nexiase pake, mosa exiketomo, jamihme roropa, anakĩ tõ samo. Yrome zanzumĩ tõ tonahkase Ritonõpo a. Mame inonorykõ amonita tõ nonoryme toehse, morotona toytose toto exiryke. 22 Moro sã tyrise Ritonõpo a osa ekaroryhtao etomita tomo a, Ezau pakomotyamo: horeu tõ tonahkase eya, etomita tõ esaryme ehtohme. Moroto mã toto, seroae ro. 23 Moro sã tyrise roropa keretẽse tomo a: ahmõta Kereta poe toytose toto tuna Metiteraneu ehpio pona, awim tõ nonory pona. Toytose toto ikurenaka pata Kaza pona, mame awim tõ tonahkase keretẽse tomo a, mokaro patarỹpyry tõ po toehtohkõme rahkene.)
24 — Mame Moape tõ nonory takuohse ahtao kyya xine, ynara tykase Ritonõpo: “Tuna Aranõ akuohtoko. Seõ, amoreu tõ tuisary, poremãkãko matose, pata Hexipõ pono. Osetapatoko imaro inonory apoitohme oesarykõme.” 25 Ynara tykase roropa Ritonõpo ya: “Taroino ahno tõ emero ouno xine tyripõko ase, sero nono po. Enaromỹke exĩko mã toto, tykytyky ãko mã toto ahno otururu etaryke opoko xine.”
Tuisa Seõ poremãkary poko Izyraeu tomo a
(Numeru 21.21-30)
26 Mame tõturuse ro Moeze:
— Ona tonorẽ, Ketemote poro kuahtao xine, omi aronanõ tonyohse ya tuisa Seõ zuruse, pata Hexipõ po, osepeme kuehtohkõme imaro: 27 “Ajohpãme samo yna ytory se ynanase ononory rãnakuroko. Osema ae rokẽ ytõko ynanase, topohme rokene. Atapiakara; 28 tonahsẽ epehmãko ynanase, eukuru roropa enyryhtao epehmãko ynanase. Yna ytory se rokẽ ynanase ononory rãnakuroko, 29 tuna Joatão ehpikoxi. Mame tuna akuohnõko ynanase moro nono pona, Ritonõpo yna Esẽ nekarory pona, yna esaryme. Tynonory Etõ rãnakuroko yna taropose Ezau pakomotyamo a te, moapita tomo a roropa Ara po, yna taropose tynonory rãnakuroko.” 30 Yrome tuisa Seõ kuaropopyra xine nexiase tynonory rãnakuroko, putupyra sã tyripose ynororo exiryke Ritonõpo a, Kuesẽkomo. Moro tyrise Ritonõpo a tuisa Seõ poremãkatohme, inonory poremãkatohme kyya xine inonory apoitohme kyya xine kuesarykõme, seroae ehtoh samo.
31 — Mame ynara tykase Ritonõpo Kuesẽkõ ya: “Eneko ke! Tuisa Seõ tyrise ya jamihme pyra. Axĩ ke osetapatoko imaro xine inonory apoitohme oya xine ononorykõme.” 32 Seõ toytose tysoutatu tõ maro emero, tõsetapatohkõme kymaro xine pata Jasa po. 33 Orẽpyra kymarokõ tyripose Ritonõpo a, Kuesẽkomo a. Seõ tõ typoremãkase kyya xine, ipoenõ tõ maro isoutatu tõ maro porehme. 34 Moro motye ipatary tõ emero typoremãkase kyya xine, ahno emero totapase kyya xine, orutua komo te, nohpo tomo, poetohti roropa. Epasaromepyra toh nexiase. 35 Pui tõkehko tapoise kyya xine. Mõkomo kurã roropa tapoise kyya xine tonese ahtao pata tõ po. 36 Ritonõpo a takorehmase sexiatose pata tõ poremãkatohme, Aroea poe, jakanahmã Aranõ pũto, pata poe roropa moroto jakanahmã po Kireate nonory pona. Pata tõ emero typoremãkase kyya xine, pata tõ roropa tapuruke exiketomo, kae exiketomo, jamihmãkõ roropa. 37 Amonita tõ nonory pona omõpyra sexiatose, pata tõ roropa tuna Japoke ehpikuroko te, pata tõ roropa ypy tõ nonory po, imehnõ pata tõ roropa omõpyra sexiatose, morohne taka kuẽmapopyra xine Ritonõpo exiryke.