11
Razaru orihtopõpyry
Orutua kynexine, Petaniapono. Esety kynexine Razaru. Aoryxiry tõ roropa moroto kynexine. Maria, Maata, enara toh kynexine. Mokyro Maria Jezu pupuru kurikahpõ kynexine ixtaratu ke. Tũsety ke ikorokahpõ roropa kynexine. Mokyro piry kynexine kure pyra. Morara exiryke Jezu a tõmihpyry rokẽ taropose.
—Oepe reh mã takuruhtase, katoh taropose eya tõmiry.
Moro totase Jezu a ahtao ynara tykase ynororo typoetory tomo a,
—Mokyro mã takuruhtase toorihtohme pyra. Ritonõpo a tyjamitunuru enepotohme rokene, Tumũkuru jamitunuru enepotohme roropa, “Ritonõpo kure, Imũkuru kure,” katohme imehnomo a.
Maata pyno Jezu kynexine, zakorõ pyno roropa kynexine. Ipirykõ pyno roropa kynexine. Enara kynexine, toto pyno Jezu. Razaru kure pyra exiry poko turuse tahtao moroto ro tõmehse Jezu. Asakoro kynẽmehne moroto, teh rokene. Moromeĩpo ynara tykase ynororo typoetory tomo a,
—Ehmaropa Jutea rãnaka Petania pona ropa, tykase Jezu typoetory tomo a.
—Arypyra, pake hkopyra oetapary se nexiase morotõkomo, juteu tõ esamo. Ytopyra exiko morotona, tykase toh repe.
Ynara tykase Jezu eya xine,
—Ritonõpo omipona kuahtao xine, “Epo,” kara ro Ritonõpo ahtao orihpyra sytatose. Mãpyra, “Epo,” tykase Ritonõpo ahtao orihnõko sytatose. Morara exiryke ehmaropa jetapatohpo pyra ro mana. 10 Xinukutumae sã oytorykohtao osetapãko matose saereme pyra exiryke, tozure pyra oexirykõke, tykase Jezu. 11 Morarame ynara tykase ropa ynororo typoetory tomo a,
—Kuepekõ mã nyhnõko Razaru. Yrome ẽpakase ropa ytõko ase, tykase Jezu eya xine.
12 Ynara tykase ipoetory tõ eya,
—Inykyryhtao kure. Ekurãkãko ropa mana, tykase ipoetory tomo Jezu a.
13 Yrome Razaru orihtoh poko tõturuse Jezu repe. Yrome tynyhse rokẽ tokarose ipoetory tomo a. 14 Morara exiryke typoetory tomo a ynara tykase ynororo,
—Razaru toorihse mana. 15 Enese ytopyra exiase aporo. Yrome seromaroro enese ytõko ase rahkene. Seromaroro roropa Ritonõpo jamitunuru enẽko matose jenetupuhtohme yronymyryme oya xine. Morara ahtao tãkye exĩko ase opoko xine. Ehmaropa, senetatose, tykase Jezu tymarõkomo a.
16 Tome esety akorõ Kamaramanõpo wãtasemy. Ynara tykase ynororo imehnõ Jezu poetory tomo a,
—Tuisa maro ehmaropa imaro kuorihtohkõme, tykase ynororo.
Jezu mã aorihtyã ẽsemãkaponeme ropa
17 Morarame morotona toeporehkase Jezu, Petania pona. Moroto asakoropane aorikyhpyry ẽmehtopõpyry waro toehse toto, tokarose exiryke imehnomo a. 18 Atameke pyra Jerusarẽ kynexine Petania maro. 19 Mame juteu tõ toytose tuhke, Maria tomo a, xitase, ipiry hnamose.
20 Morarame Jezu oepyry waro toexiryke, kỹtone Maata, ẽpatakãmase. Maria moroto rokẽ kynexine tytapyĩ tao. 21 Ynara tykase Maata Jezu a,
—Taro awahtao otarãme ypiry orihpyra exiry. 22 Yrome zuaro ase, ekaroporyhtao oya emero mã ekarõko Ritonõpo oya, tykase nohpo Jezu a.
23 —Opiry ẽsemãnõko ropa mana, tykase Jezu Maata a.
24 —Ỹ, zuaro ase. Aorihtyã ẽsemãkatoh ropa po ẽsemãkapõko ropa Ritonõpo mana, tykase Maata eya.
25 Ynara tykase Jezu eya,
—Ywy ase ẽsemãkaponeme ropa. Ypoe rokẽ orihpỹme exĩko matose. Jenetuputyryhtao toorihse awahtao xine ro ẽsemãnõko ropa matose. 26 Jenetuputyryhtao orihpỹme exĩko matose jũme. Moro menetupuhno? tykase Jezu eya.
27 —Ỹ, enetupuhnõko ase. Omoro mase Ritonõpo nymenekahpyry ynakurãkaneme. Omoro mase ynaneraximahpyry. Ritonõpo nenehpohpyryme mase sero nono pona, tykase Maata Jezu a.
Tyxitase Jezu
28 Morarame morara kaxĩpo kỹtone ropa Maata takorõ kohmase tokare pyra.
—Tuisa kynako oya, tykase takorony a.
29 Morara kary etaryke tyya axĩ toytose ynororo Jezu enese. 30 (Pata pona eporehkara ro Jezu kynexine. Maata maro tõseporytopõpyrykõ poro kynexine.) 31 Morarame xitase aytotoh rokẽ tokarose toto a, juteu tomo a. Morara exiryke Maria tokahmase eya xine. Mokaro Maria emuhkehkananomo, ixity akorehmananõ roropa.
32 Morarame Jezu a toytose tahtao kỹporohne imyhtokoxi xitase,
—Taro awahtao ypiry orihpyra exiry, tykase eya.
33 Mokyro xitary eneryke tyya, samũ tykase Jezu tãtasamase tukurohtao. Juteu tõ xitary etaryke roropa tyya samũ tykase ynororo yronymyryme tukurohtao.
34 —Otoko monẽtohu? kynako Jezu kynekaropone.
—Seze, kynako toto, nohpo marõkomo eya.
35 Tyxitase Jezu.
36 Morotõkõ ynara tykase,
—Enẽko matose. Ipyno yronymyryme nexiase, tykase toto ipoko.
37 Yrome imehnõ ynara tykase,
—Otãtome tonurãkara tukurãkase ropa eya? Oty katoh mose onukurãkara ropa kynako orihpyra ro ahtao? tykase toto ipoko.
Razaru ẽsemãkapotopõpyry ropa
38 Samũ tykase Jezu tãtasamase yronymyryme. Morarame toytose ynororo aorikyhpyry ekepyry esaka. Ypy onuhtoh po kynexine okepy eny. Apuru kynexine topu risemy.
39 —Apuru isyryhmatoko, kynako Jezu.
Ynara tykase Maata, aorikyhpyry oryxiry,
—Otarãme tymotase mana. Asakoropane nẽmehno moroto, tykase eya aoryxiry.
40 Ynara tykase Jezu eya,
—“Enetuputyryhtao oya, Ritonõpo jamitunuru enẽko mase,” ykã puh oya, tykase Jezu eya.
41 Morarame apuru tysyryhmase toto a. Morarame kakoxi tõsenuhmase Jezu. Ynara tykase ynororo,
—Kure mase Papa kapuaono. Tãkye ase jomiry etaryke oya. 42 Kokoro rokẽ jomiry etãko mase. Moro waro ase. Yrome tarõkõ zuaro ehtohme oturũko ase oya toto netaryme, onenyokyhpyryme jenetupuhtohme toto a, tykase Jezu.
43 Morara kaxĩpo opore kynomitane Jezu,
—Razaru, osehko moro tae xiaro, tykase Jezu aorikyhpyry a.
44 Tutũtase ropa ynororo. Emary tyõtyke ro kynexine. Ipupuru roropa tyõtyke ro kynexine. Ẽmyty tyõtyke ro roropa kynexine.
—Imyhpokatoko ropa aytotohme, tykase Jezu eya xine.
Tãtamorepase toto juteu tomo Jezu etapatohme
(Mat 26.1-5; Mak 14.1-2; Ruk 22.1-2)
45 Morarame Maria marõkõ moro eneryke tyya xine Jezu tonetupuhse eya xine, Razaru ẽsemãkapory ropa eneryke tyya xine. 46 Morarame imehnõ toytose parixeu tõ zuruse. Jezu ekãtose toytose toto. 47 Morara exiryke tõximõse toto parixeu tomo te, Ritonõpo maro oturuketõ tuisary maro. Juteu tõ tuisary tõ maro. Enara toh kynexine tõximõse.
—Otara ãkohxo sytatohu taroino Jezu poko? Orẽpyra kuhmahko, kurãkõkara kurãkãko kuhmahko. 48 “Ah morara rokẽ nexino,” karyhtao kyya xine, imoihmãkõ mã Jezu enetupuhnõko tutuisarykõme. Morarame romano tuisary tõ mã soutatu tõ enehpõko mã kyya xine. Ritonõpo maro oturutoh kararahnõko toh mana. Kuaropotorỹko roropa toh mana taroino imehnõ poetoryme kuehtohkõme. Mame kytamurukõ omihpyry omipona pyra exĩko sytatose, enara, tykase toto.
49 Toiro esety Kaipa. Moro jeimamyryae tuisame kynexine Ritonõpo maro oturuketõ tuisaryme. Ynara tykase ynororo juteu tomo a,
—Tuaro pyra matose. 50 Senetupuhtone. Kurehxo toiro orikyry kuewomanekõme, orihpyra kuehtohkõme emero porehme, tykase ynororo. 51 (Yrome tõmi poe pyra morara tykase. Ritonõpo zuzenu poe rokẽ morara tykase ynororo Ritonõpo maro oturuketõ tuisaryme toexiryke moro jeimamyryae. Morara exiryke mokaro turuse eya Jezu orikyry poko, juteu tõ ewome aorikyry poko. 52 Juteu tõ ewome rokẽ pyra emero Ritonõpo poetory enehpotohme, sapararahme exiketõ enehpotohme, oximõme toto ehtohme roropa, toiro tosẽke toto ehtohme.)
53 Morotoino osenetupuhkehpyra toh kynexine, juteu tuisary tomo, Jezu etapary poko tyya xine, etapary se toexirykõke. 54 Morara exiryke tokare ytopyra ropa Jezu toehse juteu to htaka. Mame toytose ropa ynororo ahno htaka. Epyraĩ pona kỹtone typoetory tõ maro ehse.
55 Morarame juteu tõ otuhtoh konõto ameke pyra toehse. Paxikoa ameke pyra toehse. Morara exiryke Jerusarẽ zomyẽkõ toytopitose toto Jerusarẽ pona. Tyyrypyrykõ korokapose kỹtone toto otuhtoh konõto ritohto. 56 Ritonõpo maro oturutoh taka tõximõse tahtao xine, Jezu tupise eya xine. Ynara tykase toto oseya rokene,
—Otara ãko matou Jezu poko? Oehnõkohxo hna reh otuhtoh konõto pona? tykase toto. 57 Osemazuhme ynara tykase parixeu tõ exiryke Ritonõpo maro oturuketõ tuisary maro, “Jezu eneryhtao oya xine yna zurutoko,” tykase toto tõturuse Jezu apoitohme tyya xine.